DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Slika 3. Mirisna ljubica (Viola odorata). Izvor: Kušan 1956. u liječenju bolesti dišnih organa, a kao čaj dobar se pokazao pri ublažavanju glavobolje (migrene). Od biljaka iz roda Mentha (metvica) u ljekovite se svrhe koristi samo paprena metvica {Mentha piperita L.), koja je prikazana na trećoj marki ovog niza. Riječ je zapravo o križancu između vrsta M. aquatica i M. spicata, vrlo stare biljke porijeklom s Dalekog Istoka. Zbog balzamičnog mirisa stari Egipćani koristili su je pri kićenju mumije prije polaganja u grob. Danas se paprena metvica uzgaja u posebnim uzgajalištima diljem Europe, Dalekog Istoka i SAD-a. Uzgaja se za proizvodnju eteričnog ulja koje se dobiva iz njene nadzemne vegetativne mase, poglavito iz listova. Kao "metvica trava" kosi se kada je na biljci procvjetalo Slika 4. Paprena metvica (Menthapiperita). Izvor: Kušan 1956. preko 50 % cvjetova. U njoj se nalazi oko 0,5 % eteričnog ulja, kojemu je glavni sastojak mentol (30-70 %), a koristi se u proizvodnji bombona, likera, u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Osušeno lišće upotrebljava se za pripremu čaja za liječenje želučanih smetnji i bolesti organa za disanje. Paprena metvica naraste a visinu do 80 cm a odlikuje se duguljastim klasastim cvatovima, grimiznih do ljubičastih cvjetova, aromatična i ugodna balzamična mirisa. Ako se stavi u usta zbog sadržaja mentola najprije se osjeća hladnoća, a zatim bockanje i žarenje. Alojzije Frković USKORO SE OTVARA JEDINSTVENI ŠUMARSKI MUZEJ U KRASNU, SREDIŠTU NAŠE NAJSTARIJE ŠUMARIJE Zamisao o osnivanju Šumarskog muzeja u Krasnu već dugo vremena zaokuplja šumarsku struku naše zemlje, te pogotovo područne šumare. Ova inicijativa snažno je podržana 2000. god. u Krasnu prilikom obilježavanja 235. godišnjice neprekidnog rada Šumarije Krasno, najstarije u našoj zemlji. Osim toga za gospodarenje primorske krške padine sjevernog Velebita, i to u prvom redu pošumljavanja krša, osnovana je u Senju 1878. god. posebna šumarska krška organizacija "Kra ljevsko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja- Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujice", najstarija posebna šumarska organizacija u našoj zemlji. Budući šumarski muzej u Krasnu bavit će se u ponajprije navedenim šumarskim organizacijama od početka njihova rada do danas, kao i raznovrsnim edukativnim prikazivanjem višestrukih funkcija šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Zahvaljujući Milanu Devčiću, dipl. ing. šum., upravitelju Uprave šuma Senj, izrađena je projektna dokumentacija 1996. god. za temeljito uređenje stare zgrade Šumarije, a u posljednjih nekoliko desetljeća i osnovne škole za smještaj Šumarskog muzeja. Međutim, zbog nedostatka sredstava radovi na uređenju zgrade su odgođeni. Zahvaljujući razumijevanju i potpori "Hrvatskih šuma" radovi su započeli prije nekoliko godina i dovršeni prošle godine, zajedno s uređenjem okoliša. U ovom zahtjevnom poslu svojim angažmanom osobito se isticao Milan Devčić, dipl. ing. šum., pomoćnik direktora "Hrvatskih šuma" i Jurica Tomljanović , dipl. ing. šum., voditelj Uprave šuma Podružnice Senj. Prema unutrašnjem rasporedu zgrade prizemlje je uređeno za muzejski postav, dok se na katu nalazi velika dvorana i apartmani za smještaj gostiju. Radi uređenja Muzeja imenovao je Jurica Tomljanović, dipl. ing. šum., početkom ove godine povjerenstvo od deset članova pod vodstvom prof. dr. Jose Vuke 1 i ć a. Na prvoj sjednici povjerenstva donesen je, između ostalog, zaključak o upućivanju nekolicine njegovih članova u posjet muzejima Austrije radi Slika 1. Nekadašnja stara zgrada šumarije i Osnovne škole u Krasnu, nakon temeljite rekonstrukcije postat će Šumarski muzej. (Foto:V. Ivančević) upoznavanja sa sadržajem i radom sličnih muzeja u Gutensteinu i Lackenbachu. Sudionici ekskurzije su svoja zapažanja i sugestije potom izložili na povjerenstvu, koja će sigurno biti od koristiti kod uređenja našeg Muzeja. Osim na pisanju monografije "Šume i šumarstvo sjevernog Velebita" svaki je član povjerenstva zadužen za skupljanje različite dokumentacije, knjiga, elaborata, slika, karata, alata i pribora, koji su se u dugom minulom razdoblju koristili u šumarstvu ovih područja. Kao stoje već spomenuto, istodobno s prikupljanjem eksponata i uređenjem muzejskog prostora priprema se i tiskanje monografije. U njoj će se obraditi sva najvažnija gledišta područnog šumarstva, i to: 1. povijest šumarstva (dr. se. Vice Ivančević); 2. važ ne povijesne osobe (prof. dr. sc. Milan Glavaš i Milan Devčić , dipl. ing. šum.); 3. gospodarenje šumama - uređivanje, uzgajanje i ostalo (dr. se. Milan Oršanić, Dalibor Tomljanović, dipl. ing. šum. i JuricaTomlj anović, dipl. ing. šum.); 4. šumska vegetacija (prof dr. sc. Joso Vukclić i Miroslav Rukavina, dipl. ing. šum.); 5. lovstvo (Vlatko Skorup, dipl. ing. šum.) i 6. šume u umjetnosti (Milan Krmpotić , dipl. ing. šum.). Izdavači monografije bit će "Hrvatske šume", Uprava šuma Podružnica Senj i Hrvatsko šumarsko društvo, glavni urednik prof. dr. sc. Joso Vukelić, a tehnički tajnik Dalibor Tomljanović, dipl. ing. šum. U monografiji je osiguran prostor za oglašavanje tvrtki uz određenu naknadu i dobivanja adekvatnog broja knjiga. Slika 2. Umivene i još uvijek sanene šume u neposrednoj blizini Krasna kupaju se u obilju ranog ljetnog sunca. (Foto:V. Ivančević) Otvorenje Muzeja predviđa se u zadnjem kvartalu ove godine, zajedno s promocijom monografije. Inače od početka srpnja Muzej već prima prve goste na noćenje uz pristupačne cijene. Zainteresirani za smještaj u Muzeju i u potpuno renoviranoj Šumarskoj kući u Krasnu mogu dobiti podrobne informacije u Upravi šuma Podružnice Senj i Šumariji Krasno. Dugo priželjkivana ideja našeg šumarstva, osobito mnogih generacija šumara o osnutku Šumarskog muzeja, jedinog takve vrste u Hrvatskoj, upravo u Krasnu, kolijevci našeg suvremenog šumarstva za visoke šume i krš, uskoro će postati stvarnost. Njegov daljnji rad nije moguć bez pune podrške i većeg senzibiliteta šumarske i ostalih struka, te organa lokalnih i državnih vlasti. Otvorenje muzeja prvorazredni je događaj za naše šumarstvo, koje se tako definitivno potvrđuje kao nezaobilazan i važni čimbenik života i daljnjeg prosperiteta ovih krajeva, ali i cijele naše zemlje. V Ivančević |