DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Slika 3. Mirisna ljubica (Viola odorata). Izvor: Kušan 1956. u liječenju bolesti dišnih organa, a kao čaj dobar se pokazao pri ublažavanju glavobolje (migrene). Od biljaka iz roda Mentha (metvica) u ljekovite se svrhe koristi samo paprena metvica {Mentha piperita L.), koja je prikazana na trećoj marki ovog niza. Riječ je zapravo o križancu između vrsta M. aquatica i M. spicata, vrlo stare biljke porijeklom s Dalekog Istoka. Zbog balzamičnog mirisa stari Egipćani koristili su je pri kićenju mumije prije polaganja u grob. Danas se paprena metvica uzgaja u posebnim uzgajalištima diljem Europe, Dalekog Istoka i SAD-a. Uzgaja se za proizvodnju eteričnog ulja koje se dobiva iz njene nadzemne vegetativne mase, poglavito iz listova. Kao "metvica trava" kosi se kada je na biljci procvjetalo Slika 4. Paprena metvica (Menthapiperita). Izvor: Kušan 1956. preko 50 % cvjetova. U njoj se nalazi oko 0,5 % eteričnog ulja, kojemu je glavni sastojak mentol (30-70 %), a koristi se u proizvodnji bombona, likera, u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Osušeno lišće upotrebljava se za pripremu čaja za liječenje želučanih smetnji i bolesti organa za disanje. Paprena metvica naraste a visinu do 80 cm a odlikuje se duguljastim klasastim cvatovima, grimiznih do ljubičastih cvjetova, aromatična i ugodna balzamična mirisa. Ako se stavi u usta zbog sadržaja mentola najprije se osjeća hladnoća, a zatim bockanje i žarenje. Alojzije Frković USKORO SE OTVARA JEDINSTVENI ŠUMARSKI MUZEJ U KRASNU, SREDIŠTU NAŠE NAJSTARIJE ŠUMARIJE Zamisao o osnivanju Šumarskog muzeja u Krasnu već dugo vremena zaokuplja šumarsku struku naše zemlje, te pogotovo područne šumare. Ova inicijativa snažno je podržana 2000. god. u Krasnu prilikom obilježavanja 235. godišnjice neprekidnog rada Šumarije Krasno, najstarije u našoj zemlji. Osim toga za gospodarenje primorske krške padine sjevernog Velebita, i to u prvom redu pošumljavanja krša, osnovana je u Senju 1878. god. posebna šumarska krška organizacija "Kra ljevsko nadzorništvo za pošumljenje krasa krajiškog područja- Inspektorat za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujice", najstarija posebna šumarska organizacija u našoj zemlji. Budući šumarski muzej u Krasnu bavit će se u ponajprije navedenim šumarskim organizacijama od početka njihova rada do danas, kao i raznovrsnim edukativnim prikazivanjem višestrukih funkcija šuma. |