DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 87 <-- 87 --> PDF |
AKTUALNO NEKOLIKO MISLI U PRILOG IZRADBE KODEKSA O GOSPODARENJU PRIRODNIM ŠUMAMA 1. Šuma je obnovljivi prirodni resurs; ona se može obnoviti ako se njome pravilno gospodari, ukoliko nije poremećen šumski ekosustav. 2. Pravilno gospodarenje šumama je potrajno gospodarenje, održavajući gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šume. 3. Potrajnost se može u visokoj regularnoj šumi uspostaviti ako svi dobni razredi imaju jednaku površinu, od najmlađih do zrelih dobnih razreda. Ona je u prebornoj šumi analogna i može se postići ako su svi dcbljinski razredi površinski jednako zastupljeni. 4. Zrelost u gospodarenju šumama nije točno definirana; obično se izražava ophodnjom koja ne bi smjela biti kraća od dobi kada kulminira cjelokupni poprečni dobni prirast. 5. Ako u šumi postoji ravnoteža dobnih razreda te ako je šuma zdrava, ekološke prilike dobre, a šuma otvorena za komunikacije, ista može poslužiti kao model za gospodarenje i naziva se normalnom šumom. 6. U normalnoj šumi drvna zaliha ima svojstvo glavnice koja se može užiti (uživati), ali se ne smije potrošiti. Trošiti se može prirast koji se akumulira na drvnoj zalihi. To je smisao normalne šume u kojoj postoji glavnica, koja je nepotrošiva, a prirast se iskorištava sječom zrelih sastojina (glavni prihod) i sječom proredama (prethodni prihod ili međuprihod). Jedan i drugi prihod čine etat koji je u normalnoj šumi jednak prirastu. Time se pomoću normalne šume osigurava potrajnost. 7. Drvna zaliha je u visokoj regularnoj šumi jednaka polovici drvnog volumena zrele sastojine za sječu; u prebornoj šumi drvna zaliha je jednaka aritmetičkoj sredini između drvnog volumena sastojine prije i poslije sječe. 8. Načelo potrajnosti može se u prirodnoj šumi postići na temelju prostornog uređivanja, to jest izlučivanja sastojina i formiranja gospodarskih jedinica uz opsežne taksacije. 9. Organizacijski oblik šumarstva može biti različit od centralističkoga do decentralističkoga, ali najpovoljniji je oblik organizacije koji omogućuje na istom prostoru i u istoj organizacijskoj jedinici korištenje svih izravnih i neizravnih beneficija koje šuma pruža. 10. Nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture. K Ij učne r ij e č i: obnovljivi prirodni resurs, potrajnost, zrelost, drvna zaliha. Akademik Dušan Klepac LJEKOVITO BILJE NA POŠTANSKIM MARKAMA Nakon endemičnih biljaka, gljiva i dr., u sklopu prigodnih poštanskih maraka posvećenih hrvatskoj flori, Hrvatska pošta je 5. lipnja 2004. povodom Svjetskog dana zaštite okoliša u promet stavila niz od tri marke posvećene ljekovitom bilju. Nominalne vrijednosti maraka niza su 2,30, 2,80 i 3,50 kuna, a prikazuju pasju ružu, mirisnu ljubicu i paprenu metvicu. Kako se to već uobičajilo u nas, marke su tehnikom višebojnog offseta tiskane u čakovečkoj tiskari "Zrinski", u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, u nakladi od 300.000 po motivu (od toga 10.000 karneta od 10 maraka). Lijepu popunu svakoj zbirci Hrvatska flora čine i tri izdane maksimum karte te prigodna omotnica prvoga dana (FDC). Likovna rješenja maraka djelo su zagrebačkog dizajnera Danijela Popovi ca, a popratni tekst poštanskog prospekta kojim Hrvatske pošte prate svako izdanje za ovu je priliku napisao šumarnik prof. dr. sc. Milan Glava š s zagrebačkog Šumarskog fakulteta. Ljekovite biljke, u čijim se organima - korijenu, stabljici, listu, cvijetu i plodovima nalaze različite ljekovite tvari, i danas se smatraju prirodnim izvorima najsigurnijih lijekova. Kao što se prirodna hrana i njezini najvažniji sastojci ne mogu (i ne smiju!) stalno nadomještati umjetnim proizvodima, tako se ni biljne droge, ljekovito bilje kao prirodni lijekovi u mnogim |