DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 74 <-- 74 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORT1MENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 431-443 zemljoradnjama, kao rudničko drvo, za željezničke pragove; nije podesan za gradnju pokućstva i bačava. Nema posebnih propisa za Sortimente." U Osnovama gospodarenja za G. j . "Južna Krndija I" i "Južna Krndija II" (Puača iNajvirt, 1996) navodi se: "Zajednica hrasta sladuna i cera pripada ekološko gospodarskom tipu II - E - 10, ophodnje 120 godina, II. bonitet, prirodno naplođenje je oplodnom sječom, popunjavanje sadnicama kitnjaka, a cilj gospodarenja je, osim općekorisnih funkcija, proizvodnja furnirskih i pilanskih trupaca te ogrijevnog drva. Za utvrđivanje drvne zalihe korištene su Spirančeve tarife, a za tečajni prirast odnosno postotak prirasta i tarife za hrast kitnjak". Problematikom kakvoće i vrijednosti drvnih sortimenata autohtonih vrsta drveća u sastojini i prilikom izrade bavili su se šumarski stručnjaci, kako sa znanstvenog tako i sa operativno stručnog stajališta. Usporedbu općih kvaliteta dviju srednjodobnih sastojina hrasta lužnjaka uzgajanih različitim tehničkim mjerama izrazio je empiričkom formulom Babogre dac (1953). Sortimentne i vrijednosne tablice za deblovinu jele izradiojeRebula (1996). Sortimentne tablice za hrast lužnjak, hrast kitnjak, poljski jasen (suši tip) i običnu bukvu u jednodobnim sastojinama izradio je Štefan čić (1997, 1998). Višedimenzionalnu analizu sortimentne strukture hrasta lužnjaka u EGT-u II - G - 10 s odabirom najpovoljnije funkcije izjednačenja udjela pojedinih razreda kakvoće po Curtisu, dala je Vuletić (1999). Modele sastojina hrasta lužnjaka i njihovu novčanu vrijednost produkcije drvnih sortimenata obradio je Bezak (2002). Istraživanjem vrijednosnih značajki bukovih stabala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore bavisePrka (2003). S obzirom na specifičnost istraživanja, navedeni autori primjenjuju specifičnu metodologiju. U Planu znanstvenih istraživanja za 2003 godinu, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, Šumarskog fakulteta, Zagreb i Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, uvrštena je tema pod naslovom: "Modeli za procjenu sortimentne kakvoće dubećih stabala glavnih vrsta drveća kao podloga za izradu tablica drvnih sortimenata" (Vuletić, 2003). Zajedničko svojstvo svih "sortimentnih tablica" je postavljeni cilj, to jest utvrđivanje relativnog i apsolutnog udjela drvnih sortimenata po kakvoći i vrijednosti za deblijinske stupnjeve prsnih promjera stabala određene vrste drveća. CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Cilj izrade preliminarnih sortimentnih tablica za planiranju količine i vrijednosti proizvedenog drva na hrast sladun je objektiviziranje odnosa drvnih sortimepanju i sječivog etata, te ukupne vrijednosti volumena nata hrasta sladuna u ukupnom volumenu stabla i sas-sastojine za određeni prsni promjer. tojine. Utvrđivanje udjela pojedinih drvnih sortimenata u volumenu stabla i sastojine poslužit će objektivnijem PREDMET ISTRAŽIVANJA Object of research Tablice se odnose na područje istraživanih šumskih predjela "Hajderevac" i "Dragaljevac", šumarije Kutjevo (Slika 1.). Kao modelna stabla poslužila su doznačena stabla za sječivi etat 2001 ./2002. godine. Snimanje podataka obavljeno je u odjelu 104c, na sječivom bruto volumenu od 518m3, odjelu 120a na sječivom bruto volumenu 1088m3 i u odjelu 121a, te na sječivom bruto volumenu 317m3. U sastojinama 120a i 121a obavljena je sječa prethodnog prihoda, a u sastojini 104c obavljena je sječa glavnog prihoda. Sastojine su dozrijevajuće i zrele, starosti između 90 i 120 godina, kao i većina sastojina hrasta sladuna na području G.j. "Južna Krndija I". METODA ISTRAŽIVANJA - The research method OPREMA -Equipment Instrumenti i alati koji su upotrijebljeni za sekcionažu stabala i "primanje" drvnih sortimenata jesu promjerka, mjerna vrpca 30 m dužine, letva (špicmetar) dužine 1 m, zadirač, sjekira i motorna pila. Upotrijebljena je promjerka s podjelom po 1 cm. Mjerenje sekcija obavljeno je u dvama unakrsnim smjerovima. Promjer panja mjeren je na najvećoj i najmanjoj širini, a prsni promjer u dvama okomitim smje |