DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 73 <-- 73 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 431-443 UDK 630* 525 {Quercus frainetto TEN) PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN {Quercus frainetto Ten) PRELIMINARY SORTIMENT TABLES FOR ITALIAN OAK (Quercus Frainetto Ten) Juraj ZELIĆ* SAŽETAK: Za područje gospodarskih jedinica "Južna Krndija I" i "Južna Krndija II", jedinom cjelovitom području raspro stranjenj a hrasta sladuna (Quercus frainetto Ten.) u Republici Hrvatskoj, izrađene su preliminarne sortimentne tablice za krupno drvo iznad 7 cm debljine, na bazi 341 modelnih stabala. Prsni promjer obuhvaćen je u rasponu od 22 do 59 cm, a visina od 15 do 30 m. Mjerenje je obavljeno zimi 2001./2002. godine. Sortimentne tablice izrađene su na temelju strukture drvnih sortimenata ostvarene prilikom "primanja" modelnih stabala po Hrvatskim normama proizvoda u iskorištavanju šuma. U stukturi drvnih sortimenata izrađivana je pilanska oblovina I., II, III. klase, tanka oblovina (T o.) i prostorno drvo (Pr. d.). Otpad (Otp.) je izračunat na temelju volumne analize stabala hrasta sladuna, pomoću faktora kore i postotnog udjela panjevine te udjelom ostalog otpada. Količina drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima prikazana je relativnim brojevima (postotocima), a svi podaci za pojedinačnu vrstu drvnog sortimenta izjednačeni su prikladnim logaritamskim funkcijama. Pilanski trupci I, IL, III. klase: p,= - 87,357+ 63,426logd, p „= 70,639-32,047 log d, p ,,,= - 74,241 + 55,785 log d, Tanka oblovina: pTo = 145,953 - 88,129 log d, prostorno drvo drvo: pPrd = 93,068-36,91 log d, Otpad: Po,p = 13,698+ 0,98 log d, Ključne r ij e č i: hrast sladun, postotni udjel drvnih sortimenata, deb- Ijinski stupanj, sortimentne tablice, funkcije za izjednačenje. UVODNE NAPOMENE - Introduction Sortimentne tablice za hrast sladun nisu postojale u hrvatskoj šumarskoj operativi. * Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. UŠP Požega, Milke Trnine 2, 34 000 Požega Hrast sladun se komercijalno tretirao kao hrast kitnjak i isporučivao drvnoj industriji za pilansku preradu i kao Sortiment furnirskog trupca, iako su njegove tehničke i tehnološke karakteristike različite od kitnjaka. H or vat (1983) navodi u Šumarskoj enciklopediji (2) "Hrast sladun upotrebljava se u vodogradnjama, u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 74 <-- 74 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORT1MENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 431-443 zemljoradnjama, kao rudničko drvo, za željezničke pragove; nije podesan za gradnju pokućstva i bačava. Nema posebnih propisa za Sortimente." U Osnovama gospodarenja za G. j . "Južna Krndija I" i "Južna Krndija II" (Puača iNajvirt, 1996) navodi se: "Zajednica hrasta sladuna i cera pripada ekološko gospodarskom tipu II - E - 10, ophodnje 120 godina, II. bonitet, prirodno naplođenje je oplodnom sječom, popunjavanje sadnicama kitnjaka, a cilj gospodarenja je, osim općekorisnih funkcija, proizvodnja furnirskih i pilanskih trupaca te ogrijevnog drva. Za utvrđivanje drvne zalihe korištene su Spirančeve tarife, a za tečajni prirast odnosno postotak prirasta i tarife za hrast kitnjak". Problematikom kakvoće i vrijednosti drvnih sortimenata autohtonih vrsta drveća u sastojini i prilikom izrade bavili su se šumarski stručnjaci, kako sa znanstvenog tako i sa operativno stručnog stajališta. Usporedbu općih kvaliteta dviju srednjodobnih sastojina hrasta lužnjaka uzgajanih različitim tehničkim mjerama izrazio je empiričkom formulom Babogre dac (1953). Sortimentne i vrijednosne tablice za deblovinu jele izradiojeRebula (1996). Sortimentne tablice za hrast lužnjak, hrast kitnjak, poljski jasen (suši tip) i običnu bukvu u jednodobnim sastojinama izradio je Štefan čić (1997, 1998). Višedimenzionalnu analizu sortimentne strukture hrasta lužnjaka u EGT-u II - G - 10 s odabirom najpovoljnije funkcije izjednačenja udjela pojedinih razreda kakvoće po Curtisu, dala je Vuletić (1999). Modele sastojina hrasta lužnjaka i njihovu novčanu vrijednost produkcije drvnih sortimenata obradio je Bezak (2002). Istraživanjem vrijednosnih značajki bukovih stabala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore bavisePrka (2003). S obzirom na specifičnost istraživanja, navedeni autori primjenjuju specifičnu metodologiju. U Planu znanstvenih istraživanja za 2003 godinu, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, Šumarskog fakulteta, Zagreb i Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, uvrštena je tema pod naslovom: "Modeli za procjenu sortimentne kakvoće dubećih stabala glavnih vrsta drveća kao podloga za izradu tablica drvnih sortimenata" (Vuletić, 2003). Zajedničko svojstvo svih "sortimentnih tablica" je postavljeni cilj, to jest utvrđivanje relativnog i apsolutnog udjela drvnih sortimenata po kakvoći i vrijednosti za deblijinske stupnjeve prsnih promjera stabala određene vrste drveća. CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim Cilj izrade preliminarnih sortimentnih tablica za planiranju količine i vrijednosti proizvedenog drva na hrast sladun je objektiviziranje odnosa drvnih sortimepanju i sječivog etata, te ukupne vrijednosti volumena nata hrasta sladuna u ukupnom volumenu stabla i sas-sastojine za određeni prsni promjer. tojine. Utvrđivanje udjela pojedinih drvnih sortimenata u volumenu stabla i sastojine poslužit će objektivnijem PREDMET ISTRAŽIVANJA Object of research Tablice se odnose na područje istraživanih šumskih predjela "Hajderevac" i "Dragaljevac", šumarije Kutjevo (Slika 1.). Kao modelna stabla poslužila su doznačena stabla za sječivi etat 2001 ./2002. godine. Snimanje podataka obavljeno je u odjelu 104c, na sječivom bruto volumenu od 518m3, odjelu 120a na sječivom bruto volumenu 1088m3 i u odjelu 121a, te na sječivom bruto volumenu 317m3. U sastojinama 120a i 121a obavljena je sječa prethodnog prihoda, a u sastojini 104c obavljena je sječa glavnog prihoda. Sastojine su dozrijevajuće i zrele, starosti između 90 i 120 godina, kao i većina sastojina hrasta sladuna na području G.j. "Južna Krndija I". METODA ISTRAŽIVANJA - The research method OPREMA -Equipment Instrumenti i alati koji su upotrijebljeni za sekcionažu stabala i "primanje" drvnih sortimenata jesu promjerka, mjerna vrpca 30 m dužine, letva (špicmetar) dužine 1 m, zadirač, sjekira i motorna pila. Upotrijebljena je promjerka s podjelom po 1 cm. Mjerenje sekcija obavljeno je u dvama unakrsnim smjerovima. Promjer panja mjeren je na najvećoj i najmanjoj širini, a prsni promjer u dvama okomitim smje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 75 <-- 75 --> PDF |
J. Zclić: PRELIMINARNE S0RT1MENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 431-443 |; Quercus frainetto Ten (» I — 1 i \ 1 / S-ir-^§#\ ( Slika 1. Sastojine hrasta sladuna (Quercusfrainetto Ten) u gospdarskoj jedinici "Južna Krndija I" Picture I The forest assotiations of Italian oak (´Quercus frainetto Ten) in menagement unit "Južna Krndija 1" rovima. Mjerna vrpca služila je za mjerenje visine (du- ja i grana ogrjevnog drva. Zadiračem se označavala dužine) oborenog stabla od tla do vrha. Letva dužine lm i žina sekcije i drvnih sortimenta, a motorna pila služila s podjelom po lem služila je za mjerenje dužine sekci- je za obaranje, krojenje i obradu stabla. KOMPJUTORSKA PODRŠKA - Computer backing Snimljeni podaci na terenu obrađeni su aplikacij- drvnih sortimenata određene su pomoću aplikacijskog skim programima Excel 97 - SR-1 i Statistica 5.0. Sve programa Statistica 5.0. funkcije za izjednačavanje postotnih udjela i odnosa MJERENJE MODELNIH STABALA - Measurement of model trees Od ukupnog sječivog volumena, 1923 m3, u odsjecima 104c, 120a, 121a, G. j . "Južna Krndija I" odabrano je 341 modelnih stabala, odnosno bruto volumen 433,55m3. U odjelu 104c snimano je svako četvrto sječivo stablo, a u odjelima 120a i 121a svako peto sječivo stablo. Mjerena su sva stabla iznad taksacijske granice (10 cm) do maksimalnog prsnog promjera, 59 cm. Prsni promjer je izmjeren na visini (dužini) 1,30 cm. Visina panja je u prosjeku 30 cm i na njemu su izmjerena dva promjera (najduži i najkraći). Sekcije su u pravilu 2 m, osim u slučajevima nekih nepravilnosti stabla, ili je sekcija na kraju grana, kada je dužina sekcije 1 m. Mjerenje sekcija obavljeno je do promjera 7 cm u sredini sekcije, a za prostorno drvo dužine 1 m na kraju sekcije. Drvni sortimenti mjereni su s korom, unakrsno na polovini dužine. Za određivanje kakvoće drvnih sortimenata korištene su Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. Postotak kore u volumenu oblovine određenen je volumnom analizom dvaju stabala hrasta sladuna. Postotak kore izračunat je iz odnosa volumena sekcija s korom i volumena sekcija bez kore, a faktor kore iz odnosa sume promjera sekcija bez kore i sume promjera sekcija s korom. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 76 <-- 76 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 431-443 OBRADA PODATAKA - Data procesing Za biometrijsku obradu podatka korišteni su standardni postupci i funkcije (Pranj i ć iLukić, 1997): a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmetička sredina po formuli: da = Znt d{/ Znt (1) b) Za izračunavanje varijance primijenjen je postupak: o2 = E ((77,. dtf 11 «,) -(L «, d; 11 n,)2 (2) c) Volumen stabla izračunat je kao zbroj sekcija po formuli: V=X((ds2p/40000) */) (3) d) Udio drvnih sortimenata u relativnom odnosu (postotku) u ukupnom volumenu izjednačenje logarita mskom funkcijom: (4) p= a+ b* log d e) Postotak kore oblovine (pko) i faktor kore stabla (Ks) izračunati su pomoću jednadžbi: Pko. = (v´-v/v) * 100, Ks= d´/d, ps = ((1 -l/K/)) * 100 (5) f) Za izjednačenje visina stabala sastojine korištena je funkcija Mihajlova: h= (bn*e-´n je funkcija Schumacher - Hall-a: v=a*dh*hc (7) REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results MODELN A STABLA - Model trees Distribucija frekvencija modelnih stabala po debljinskim i visinskim stupnjevima prikazana je u Tablici 1. i Grafikonu 1. Tablica 1. Raspodjela modelnih stabala po debljinskim i visinskim klasama Table 1 Distribution of model trees by diameter and height degrees Visinski stupanj (m) Heihgt 15-20 20-2 5 25-3 0 Debljinski stupanj Diameter degree 30-35 35-4 0 40-4 5 45-5 0 50-5 5 55-60 Ukupno Total degree 15-17 17-19 19-21 21-23 23-25 25-27 27-29 29-31 Total 1 1 5 10 11 60 3 111 cm 18 52 1 16 74 111 70 *- 55 -60 45-50 -40 Visina - Tree height (m) 2 5 21 60 132 31 17 4 104 8 5 13 4 4 31 17 12 9 341 Iz Tablice 1. i Grafikona 1. može se zaključiti kako se većina modelnih stabala nalazi u debljinskim stupnjevima od 25 do 45 cm, i visinskim stupnjevima 21 do 27 m. Procjena parametara varijabli, to jest prosječnog prsnog promjera, visine stabla, volumena stabla i obličnog broja prikazana je u Tablici 2. Grafikon 1. Raspodjela modelnih stabala po debljinskim i visinskim klasama Graph I Distribution of model trees by diameter and height degrees |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 77 <-- 77 --> PDF |
.1. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8. CXXVI1I (2004). 431-443 Tablica 2. Procjena parametara proučavanih varijabli Table 2 Estimate ofparameters of studied variables Varijable Variable Broj stabala Number of trees Aritmet. sredina Aritmetic mean Standard, devijacija Standard deviation Standard, pogreška Standard eror even Raspon Range min. maks. Koefic. Varijacije Coefic. of varation Prsni promjer (cm) Aver diameter 341 35,25 7,737 0,419 18,00 59,00 21,9 breast height Visina stabla (m) 341 24,07 2,171 0,118 15,80 29,50 9,0 Tree height Oblični broj Form factor 341 0,457 0,066 0,004 0,191 0,633 14,4 Volumen (m3) Tree volume 341 1,276 0,656 0,036 0,237 3,812 51,4 Tablica 2.a Korelacije visine stabala, obličnih brojeva i volumena Table 2.a The corelation of tree height, form factor and tree volume Koeficijent korelacije Koeficijent determinacije VarijableVariable Coefficient of corelation Coefficient of derermination R R2 Visinina Height (h) 0,405 0,164 Oblični broj - Form factor (f) 0,083 0,007 Volumen Volume (v) 0,942 0,888 Na varijabilnost volumena modelnih stabala pokavezu s prsnim promjerom, za razliku od slabe veze zuje relativno visoka standardna devijacija, iako koefi( 0,083) između prsnog promjera i obličnog broja. cijent korelacije (0,942) volumena ukazuje na jaku UDJEL DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU STABLA The proportion of wood assortments in the steemwood U Tablici 3. prikazani su volumni udjeli drvnih sor-Drvni sortimenti oblovine iskazani su bez kore, timenata i otpada po debljinskim stupnjevima za mo-prostorno drvo s korom, a volumen otpada sastoji se od delna stabla. Drvni sortimenti grupirani su prema prsvolumena kore, panja i ostalog otpada (propiljci, ivernom promjeru (po 1 cm), od 22 do 59 cm. je, trulež, rakavost, zimotrenost, rašlje, kvrge). Ukupni volumen modelnih stabala je 433,55 m3, a U Tablici 4. prikazani su postotni udjeli drvnih sornetto drvni volumen trupaca, tanke oblovine i prostortimenata i otpada po debljinskim stupnjevima, a podaci nog drva je 367,34 m3. Izrađeni drvni sortimenati krupsu izvedeni iz volumnih udjela u Tablici 3. nog drva su do 7cm promjera (prostorno drvo). Prosječan udjel trupaca u ukupnom volumenu je Iako uvjeti za tanku oblovinu nisu propisani Hrvat52,67 %, tanke oblovine 6,00 %, prostornog drva skim normama proizvoda iskorištavanja šuma, u ope32,05%, i otpada 15,27%. rativi se proizvodi prema potrebama tržišta u dimenzijama od 15 do 25 cm promjera i dužine iznad 2 m. OTPAD -Waste Prilikom izrade oblovine kao otpad od ukupnog voukupnog volumena stabla čini volumen panja, koji se lumena stabla odbija se volumni udio kore oblovine. U ostavlja u šumi, a dio ukupnog volumena stabla koji se ukupnom volumenu stabla (do 7 cm) sudjeluje prostortretira kao otpad je iverje, piljevina, kvrge, račve, rakano drvo, koje se komercijalno realizira s korom. Dio vost, zimotrenost i trulež. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 78 <-- 78 --> PDF |
J. Zclić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE /,A HRAST SLADUN (Quercus frainelto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 431-443 Tablica 3. Volumni udjel drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima (hrast sladun, 341 modelno stablo) Table 3 The volume share of tree assortments by diameter degrees (Italian oak, 341 model trees) Prsni Trupci Sowlogs Tanka Prostorno promjer oblovina drvo I. netto Otpad Ukupno Breast I II III Thin Stacked X netto Waste Total height roundwood Wood diameter 22 0.30 0.83 1.13 0.19 1.32 23 0.46 1.33 1.79 0.34 2.13 24 0.00 0.52 0.52 0.23 0.75 25 1.05 1.21 2.26 0.40 2.66 26 0.61 0.22 2.13 4.11 7.07 1.25 8.32 27 0.51 0.30 1.57 2.55 4.93 0.88 5.81 28 2.22 0.13 2.72 5.41 10.48 1.94 12.42 29 4.75 0.46 3.76 5.76 14.73 2.63 17.36 30 0.21 2.94 0.90 1.70 4.09 9.84 1.75 11.59 31 0.72 7.19 2.33 2.84 7.82 20.90 3.75 24.65 32 1.22 8.62 2.22 2.59 7.60 22.25 4.03 26.28 33 1.75 4.19 1.74 1.81 4.66 14.15 2.52 16.67 34 2.11 6.87 3.24 1.23 8.07 21.52 3.81 25.33 35 2.58 7.49 3.06 0.93 5.67 19.73 3.55 23.28 36 3.67 6.59 2.49 0.74 7.88 21.37 3.82 25.19 37 2.83 6.58 2.96 0.76 5.90 19.03 3.44 22.47 38 1.74 3.59 2.09 0.14 4.37 11.93 2.14 14.07 39 4.39 4.58 2.09 5.59 16.65 2.92 19.57 40 3.40 3.12 2.81 0.26 5.24 14.83 2.66 17.49 41 3.71 4.79 2.90 0.24 5.54 17.18 3.09 20.27 42 0.59 2.92 1.01 0.27 2.83 7.62 1.38 9.00 43 1.85 1.14 3.36 2.73 9.08 1.62 10.70 44 3.09 0.85 2.55 0.24 3.96 10.69 1.92 12.61 45 1.04 1.25 1.10 3.39 0.60 3.99 46 0.75 1.26 1.80 2.91 6.72 1.21 7.93 47 1.26 0.19 2.36 1.77 5.58 1.00 6.58 48 1.84 1.38 3.73 0.17 3.41 10.53 1.89 12.42 49 1.49 0.74 0.40 1.92 4.55 0.81 5.36 50 1.62 0.44 1.36 0.85 4.27 0.77 5.04 51 3.41 2.77 3.33 5.66 15.17 2.73 17.90 54 1.09 1.55 6.37 9.01 1.54 10.55 55 1.76 1.32 0.68 1.36 5.12 0.92 6.04 56 0.73 1.22 2.09 3.24 7.28 1.31 8.59 57 0.73 0.97 1.11 2.81 0.50 3.31 58 0.76 0.93 1.10 0.12 3.10 6.01 1.08 7.09 59 2.99 0.47 1.27 2.49 7.22 1.59 8.81 2 50.47 93.13 58.75 26.03 138.96 367.34 66.21 433.55 Udio otpada u ukupnom volumenu stabla određen Prema K1 e p c u (1963), faktor kore stabla može se je volumnom analizom dvaju stabala hrasta sladuna, odrediti pomoću formule, Ks -d´/d, a volumni postokako to prikazuje Tablica 5. tak kore stabla pomoću Mayerove formule za postotni udjel kore u ukupnom volumenu stabla, Najveći dio otpada čini kora, koja za stablo 34 cm A = ((l-1/^ 2))*100. prsnog promjera i visine 27,6 m, iz odjela 104c, G.j. Za stablo promjera 34 cm (Tablica 5) izračunat je "Južna Krndija I" iznosi 11,47 %, a za stablo prsnog pro faktor kore (Ks) kao kvocjent sume promjera sekcija s mjera 48 cm i visine 29,2 m iz istog odjela 11,67 %. Po korom (X d´) i sume promjera sekcija bez kore(Z d) te stotak kore odnosi se na sekcije deblovine, koja u ukupiznosi 1,07239, a za stablo promjera 48 cm (Tablica 5) nom volumenu modelnih stabala ima udio 58,67 %. faktor kore iznosi 1,07009. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 79 <-- 79 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 431-443 Tablica 4. Postotni udjel drvnih sortimenata po debljinskim stupnjevima (hrast sladun, 341 modelno stablo) Table 4 The percent share of tree assortiments by diameter degrees (italian oak, 341 model trees) Prsni Trupci Sowlogs Tanka Prostorno promjer oblovina drvo Z netto Otpad Ukupno Breast I 11 III Thin Stacked E netto Waste Total height roundwood Wood diameter % 22 0.00 0.00 0.00 22.73 62.88 85.61 14.39 100.00 23 0.00 0.00 0.00 21.60 62.44 84.04 15.96 100.00 24 0.00 0.00 0.00 0.00 69.33 69.33 30.67 100.00 25 0.00 0.00 0.00 39.47 45.49 84.96 15.04 100.00 26 0.00 7.33 2.64 25.60 49.40 84.98 15.02 100.00 27 0.00 8.78 5.16 27.02 43.89 84.85 15.15 100.00 28 0.00 17.87 1.05 21.90 43.56 84.38 15.62 100.00 29 0.00 27.36 2.65 21.66 33.18 84.85 15.15 100.00 30 1.81 25.37 7.77 14.67 35.29 84.90 15.10 100.00 31 2.92 29.17 9.45 11.52 31.72 84.79 15.21 100.00 32 4.64 32.80 8.45 9.86 28.92 84.67 15.33 100.00 33 10.50 25.13 10.44 10.86 27.95 84.88 15.12 100.00 34 8.33 27.12 12.79 4.86 31.86 84.96 15.04 100.00 35 11.08 32.17 13.14 3.99 24.36 84.75 15.25 100.00 36 14.57 26.16 9.88 2.94 31.28 84.84 15.16 100.00 37 12.59 29.28 13.17 3.38 26.26 84.69 15.31 100.00 38 12.37 25.52 14.85 1.00 31.06 84.79 15.21 100.00 39 22.43 23.40 10.68 0.00 28.56 85.08 14.92 100.00 40 19.44 17.84 16.07 1.49 29.96 84.79 15.21 100.00 41 18.30 23.63 14.31 1.18 27.33 84.76 15.24 100.00 42 6.56 32.44 11.22 3.00 31.44 84.67 15.33 100.00 43 17.29 10.65 31.40 0.00 25.51 84.86 15.14 100.00 44 24.50 6.74 20.22 1.90 31.40 84.77 15.23 100.00 45 0.00 26.07 31.33 0.00 27.57 84.96 15.04 100.00 46 9.46 15.89 22.70 0.00 36.70 84.74 15.26 100.00 47 19.15 2.89 35.87 0.00 26.90 84.80 15.20 100.00 48 14.81 11.11 30.03 1.37 27.46 84.78 15.22 100.00 49 27.80 13.81 7.46 0.00 35.82 84.89 15.11 100.00 50 32.14 8.73 26.98 0.00 16.87 84.72 15.28 100.00 51 19.05 15.47 18.60 0.00 31.62 84.75 15.25 100.00 54 0.00 10.33 14.69 0.00 60.38 85.40 14.60 100.00 55 29.14 21.85 11.26 0.00 22.52 84.77 15.23 100.00 56 8.50 14.20 24.33 0.00 37.72 84.75 15.25 100.00 57 0.00 22.05 29.31 0.00 33.53 84.89 15.11 100.00 58 10.72 13.12 15.51 1.69 43.72 84.77 15.23 100.00 59 33.94 5.33 14.42 0.00 28.26 81.95 18.05 100.00 Prema literaturi (Klepac , 1963) faktor kore za Budući da se prostorno drvo proizvodi i isporučuje hrast lužnjak iznosi 1,0864 ± 0,0012, a za hrast kitnjak s korom, kao ogrjevno drvo ili drvo za kemijsku prera1,0818 ± 0,0016, a volumni postotak kore stabla hrasta du, otpad je manji te iznosi ukupno 3,63 % od ukupnog kitnjaka oko 14 %, lužnjaka oko 15 %. volumena stabla. Krpan (1986) je istraživao debljinu kore za bukvu Redukcijom ukupnog volumena modelnih stabala s po dijelovima stabla (od debla, rašalja do grana) i utvrkorom s navedenim postocima otpada (kora dcblovine, dio kako postoji značajna razlika u debljini kore bukve otpad prostornog drva i panjevina) izračunato je kako između dijelova debla i grana. ostali otpad (piljevina, iverje, trulež, rakavost, rašlje, Prema Mayerovoj formuli za postotni udjel kore u kvrge) ima udio 1,57 % ukupnog volumena stabla. volumenu stabala sladuna izračunat je udio od 12,67 %. Prosječan otpad za krupno drvo hrasta sladuna do Drugi dio otpada čini panjevina, koja ima prosječan 7 cm ima udio 15,20 % volumena stabla. udio u analiziranim stablima 2,06 %. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 80 <-- 80 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Qucrciix Ihiinnio Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 431-443 Tablica 5. Faktor kore (%), volumna analiza stabala sladuna (d = 34cm, h = 27,6m), i (d = 48cm, h = 29,2m) Table 5 Factor of bark (%), volume analysis of Italian oak trees (d = 34 cm, h = 27,6 m), and (d= 48 cm, h= 29,2 m) Stablo 1. Redni broj koluta Number of coil (d = 34 cm, h = 27,6 m), G.j. "Južna Krndija I , odjel 104c Visina koluta Height of coil Promjer bez kore Diameter without bark Promjer s korom Diameter with bark Volumen bez kore Volume without bark Volumen s korom Volume with bark D = m 0.07 0.09 0.10 0.17 Prostorno drvo l = m 13.40 10.50 5.50 4.50 0.0515431 0.0667643 0.043175 0.1020893 cm m m 0.2635716 .30 32.98 34.20 0.1708 0.1836 3.30 31.60 33.10 0.1568 0.1720 Volumen stabla m3 5.30 28.90 30.85 0.1311 0.1494 deblo 1.1926 7.30 9.30 1.30 13.30 28.15 25.95 24.50 22.85 30.05 27.70 26.10 24.35 0.1244 0.1057 0.0942 0.0820 0.1418 0.1205 0.1069 0.0931 prostorno drvo panj Ukupno 0.2636 0.0414 1.4976 14 15.30 17.30 19.30 21.30 22.30 23.30 24.30 21.80 15.15 10.10 9.65 8.10 7.50 6.55 23.25 16.80 .25 10.75 9.15 8.60 7.45 0.0746 0.0360 0.0160 0.0146 0.0103 0.0088 0.0067 0.0849 0.0443 0.0199 0.0181 0.0066 0.0058 0.0044 v = 0,0000357882 J1´95397/,1´08592 v=l,29m3 /, = 39,49346 (?"l3´784l2/´´+ 1,3 h = 27,6 Tarifni niz 18 (Zelić, 2003), v = 1,27 m3 (32,5 cm) 273.78 293.60 1.0322 1.1513 faktor kore (Ks) = 1,07239 panj 0.30 40.73 41.91 0.0391 0.0414 Volumni % kore oblovine Q>ko) =11,47 % TL 1.0712 .1926 Stablo 2. (d = 48 cm, h = 29,2 m), G.j. "Južna Krndija 1", odjel 104c D = m Prostorno drvo l = m m3 1.30 45.05 48.15 0.3186 0.3640 0.07 9.15 0.0351955 3.30 41.18 43.78 0.2662 0.3009 0.08 7.85 0.0394384 5.30 41.10 42.80 0.2652 0.2876 0.10 15.95 0.1252075 7.30 37.20 39.80 0.2173 0.2487 0.12 4.20 0.0474768 9.30 36.35 38.25 0.2074 0.2297 0.16 2.70 0.0542592 11.30 34.08 36.09 0.1823 0.2045 0.17 4.50 0.1020893 13.30 31.65 33.58 0.1573 0.1770 0.4036666 15.30 28.20 30.25 0.1249 0.1437 17.30 25.75 27.70 0.1041 0.1205 Volumen stabla m3 19.30 16.70 18.65 0.0438 0.0546 deblo 2.3631 21.30 14.20 14.70 0.0317 0.0339 prostorno drvo 0.4037 12 22.30 .35 12.90 0.0331 0.0403 panj 0.0667 13 23.30 8.95 9.95 0.0255 0.0299 Ukupno 2.8335 14 24.30 8.35 9.40 0.0223 0.0266 15 25.30 6.68 7.48 0.0166 0.0197 16 26.30 5.40 6.20 0.0120 0.0147 v - 0,0000357882 d]X397 humn 392.19 419.68 2.0284 2.2963 v = 2,86 m3 panj TL 0.30 49.63 53.23 0.0580 2.0864 0.0667 2.3631 -13,78412 / d h = 39,49346 e +1,3 = 30,94 Tarifni niz 18 (Zelić, 2003), v = 2,89 m3 faktor kore (Ks)= 1,07009 Volumni % kore oblovine (pk „ ) = 11,67 % |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 81 <-- 81 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNI-; SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004), 431-443 FUNKCIJE IZJEDNAČENJA POSTOTNIH UDJELA The functions of equalizing percentages Drvni sortimenti od 341 modelnog stabla grupirani su po debljinskim stupnjevima, kako to pokazuju Tablice 3. i 4. Veza između prsnog promjera i volumena drvnog sortimenta određene kakvoće (npr. I razred kakvoće) široka je kako to pokazuje Grafikon 2. Za liniju izjednačenja postotka trupaca I klase odabrana je logaritamska funkcija. Na Grafikonu 2. pokazane su postotne vrijednosti trupaca I klase od 30 do 59 cm prsnog promjera. Od 341 modclnog stabla trupci kakvoće I izrađeni su od 103 stabla. Srednji prsni promjer uzorka je 40,3 cm, sa standardnom devijacijom (o) 7,052. Postotak trupaca I klase je u rasponu od 17 do 57 %, a srednji postotak je 28 %, sa standardnom devijacijom (o) 9,85. Zbog širokog rasipanja postotnog udjela trupaca I klase za isti prsni promjer, koeficijent korelacije (R) je 0,16 (16%). Međutim, ako postotke (udjele) drvnih sortimenata za isti prsni promjer grupiramo, kako je to učinjeno u Tablici 4, te se izjednačenje obavi logaritamskim funkcijama, dobit će se postotni odnosi koji su prikazani u Tablici 6 i na Grafikonu 3. Za grupirane udjele drvnih sortimenata hrasta sladuna I klase izjednačenih logaritamskom funkcijom (Grafikon 4) srednja vrijednost je 15,682 %, minimalna 1,810 %, maksimalna 33,94 %, standardna devijacija (o) je 8,903, a koeficijent korelacije (R) je 0,60. U 1. stupcu Tablice 6 navedene su funkcije izjednačenja za sve drvne Sortimente i otpad po debljinskim stupnjevima (12,5, 17,5 ... 62,5 cm) prsnog promjera, a u stupcu 2. koeficijenti korelacije prsnog promjera i postotnog udjela volumena stabala. Koliko je važno odabrati primjerenu funkciju regresije razmatra V u 1 e t i ć (1999) te između šest p=-0,119 + 0,251 log d 0,6 0,5 0.4 0,3 0,2 0,1 26 32 38 44 50 56 62 Prsni promjer -D. b. h. (cm) Grafikon 2. Izjednačeni (negrupirani) postoci drvnih sortimenata I klase u ukupnom volumenu stabla hrasta sladuna Graph 2 The equalised percentages of large wood assortiments I class of total volume Italian oak (ungrouped) 50 45 40 35 L 30 25 N t ^ ~—~ *» -~% ^ X 20 ´ s L \ * X 10 20 30 40 50 60 70 Prsni promjer -D. b. h. (cm) —— I klasa 11 klasa III klasa T. o. Prost.drvo —— Otpad Grafikon 3. Izjednačeni postoci drvnih sortimenata i otpada u ukupnom volumenu stabla hrasta sladuna Graph 3. The equalised percentages of large wood assortiments and waste of total volume Italian oak ispitivanih funkcija za izjednačenje vrijednosti prsnog promjera, volumena drvnog sortimenta i dobi sastojine hrasta lužnjaka EGT-a 1I-G-10, preporučuje izabrati Curtisovu funkciju oblika: log z = b0 + b1/x + b2ly + bil{x*y) (8) Grupirani postoci istog sortimenta po debljinskim stupnjevima (od 30 do 59 cm, po 1 cm) pokazuju veću korelaciju, kako to pokazuje za I klasu hrasta sladuna Grafikon 4 i stupac 2 u Tablici 6. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 82 <-- 82 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetlo Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004). 431-443 Razinu pouzdanosti za izabrane p= -87,357+ 63,426* logd logaritamske funkcije regresije pri40 kazuju i parametri navedeni u Ta 35 o blici 7. o 30 o U Tablici 6, stupci 4-9 . prika o zani su postotni udjeli drvnih sorti-25 o _--— menata i otpada po debljinskim ft) o ^J^ o stupnjevima (12,5, 17,5 ... 62,5), a ft, 20 u stupcu 10. suma postotnih udjela ! 15 o o svih sortimenata i otpada. C3 O 10 o o Budući da je zbroj postotnih O o OH udjela drvnih sortimenata i otpada 5 o o o (u redovima Tablice 6) po deb0 ljinskim stupnjevima veći ili manji -5 od 100 %, treba iste pomnožiti fa26 32 38 44 50 56 62 ktorima korekcije navedene u stup Prsni promjer -D. b. h. (cm) cu 11. Grafikon 4. Izjednačeni grupirani postoci drvnih sortimenata I klase u ukupnom volumenu U Grafikonu 3 predstavljene su stabla hrasta sladuna krivulje izjednačenja za sve drvne Graph 4 Grouped and equalisedpercentages of large wood assortiments I class of total Sortimente i otpad hrasta sladuna, a volume Italian oak u Tablici 7 vrijednosti parametara odabranih funkcija regresije. Tablica 6. Izjednačeni postoci drvnih sortimenata i otpada u ukupnom volumenu stabla sladuna Table 6 The equalised percentages of large wood assortments and waste of total volume Italian oak Funkcije izjednačenja The functions of equalising Koeficijent korelacije Coefficient of corelation Prsni promjer Breast height diameter (cm) Trupci sowlogs P\ I P\\ I Pill Tanka oblovina Thin roundwood P T. o. Prostorno drvo Stacked wood P Pr.d. Otpad Waste Potp. Postotak (%) -Percent (%) Ukupno Total Zp Faktor korekcije Factor of corection (/) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12.5 96.37 3.63 100.00 1.00 Pl = -87,357 + 63,426 logd 0.60 17.5 36.41 47.19 14.92 98.51 1.02 pn = 70,639 -32,047 log d 0.42 22.5 27.31 1.19 26.79 43.16 15.02 113.46 0.88 p u, = -74,241 + 55,785 logd 0.60 27.5 3.93 24.51 6.05 19.11 39.94 15.11 108.66 0.92 32.5 8.54 22.19 10.10 12.71 37.26 15.18 105.98 0.94 pTo = 145,953 -88,129 logd 0.79 37.5 12.48 20.20 13.57 7.24 34.97 15.24 103.69 0.96 42.5 15.93 18.45 16.60 2.44 32.96 15.29 101.68 0.98 pprd =93,068-36,91 logd 0.35 47.5 18.99 16.91 19.29 31.18 15.34 101.71 0.98 52.5 21.75 15.51 21.72 29.58 15.38 103.94 0.96 p0tp =13,698 + 0,98 log d 0.26 57.5 24.25 14.25 23.92 28.12 15.42 105.96 0.94 62.5 26.55 13.09 25.94 26.78 15.46 107.82 0.93 Tablica 7. Procjena parametara funkcija regresije drvnih sortimenata Table 7 Estimate of parameters for function of regression Funkcije regresije Koefic. Aritmet. Standard, Standard, Koefic. Raspon korelacije sredina devijacija pogreška varijacije (P\ Potp.) Range Functions of regression Coeffic. of Aritmetic Standard Standard Coefic. of min. maks. corelation mean deviation eror even varation (Pl---Potp.) Pi 0,60 15,682 8,903 1,781 1,81 33,94 0,568 Pn 0,42 19,050 8,851 1,567 2,82 32,80 0,465 Pm 0,60 15,557 9,115 1,622 1,05 35,87 0,586 PT.O. 0,79 11,531 11,115 2,270 1,00 39,47 0,964 P 0,35 36,615 12,175 2,029 16,87 69,33 0,333 pr.d. °Otp. 0,26 15,684 2,624 0,437 14,39 30,67 0,167 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 83 <-- 83 --> PDF |
J. Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quercus frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8. CXXV11I (2004), 431-443 PRIMJENA SORTIMENTNIH TABLICA The application of assortment tables Sortimentne tablice hrasta sladuna iskazane funkcijama izjednačenja za pojedine drvne Sortimente tehničkog drva, prostornog drva i otpada primjenjuju se za pojedinačna stabla, grupu stabala, sastojinu, grupu sastojina i planski sječivi etat. Stoje uzorak stabala veći, to je točnost veća. Tablice su izrađene na temelju modelnih stabala hrasta sladuna iz sastojina I, II i III uvjetnog boniteta (Zelić, 2003). Na volumen stabla znatno utječe bonitet staništa, te je prilikom primjene sortimentnih tablica važno odabrati približno točan tarifni niz (tarifu). Odabiranje tarifnog niza pokazat će se na primjeru dvaju stabala koji su korišteni za volumnu analizu, iz odjela 104c, G.j. "Južna Krndija I", te na temelju visinske krivulje i srednjeg stabla iste sastojine. Volumen stabala hrasta sladuna izračunat je pomoću funkcije: v = 0,0000357882 d u95395 h l08592 (Zelić, 2003) (9) Za istu sastojinu izjednačena Mihajlovljeva funkci ja visina stabala glasi: l3im2,d+ h = 39,49346 e- 1,3 (10) Za prvo stablo, promjera 34 cm i visine 27,6 m izračunat je volumen stabla 1,29 m3 (Tablica 5), a za drugo stablo, promjera 48 cm i visine 29,2 m izračunat je volumen 2,86 m3, (Tablica 5). Na temeljem izračunatih volumena stabala za debljinski stupanj 32,5 cm, odnosno 47,5 cm, potražen je najbliži volumen koji prema jednoulaznim tablicama (tarifama) pripada 18. tarifnom nizu, uvjetnog boniteta I. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Sortimentne tablice za hrast sladun odnose se na područje Gospodarskih jedinica "Južna Krndija I" i "Južna Krndija II", koje je najmarkantnije za hrast sladun u Republici Hrvatskoj (Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998). Osim ispravnog određivanja tarifnog niza za volumen konkretne sastojine, na strukturu udjela drvnih sortimenata u volumenu stabla i sastojine utječe bonitet staništa. Ispravnijc bi bilo za svaki bonitet hrasta sladuna sačiniti sortimentne tablice. Iako Trinajstić i dr., 1996, bilježe o "florističkoj homogenosti istraživanih sastojina as. Quercetum frainetto-ceris"´, naglašavaju utjecaj degradacije u odjelu 4a, G.j. "Južna Krndija II", koji prema okularnoj procjeni pripada V uvjetnom bonitetu. U navedenoj sastojini struktura udjela pojedinih drvnih sortimenata odstupala bi od utvrđene strukture u Tablici 6. Međutim, za izračunavanje udjela drvnih sortimenata u volumenu konkretne sastojine ili planskom sječivom etatu, treba odrediti srednji prsni promjer sastojine te pripadajuću izjednačenu visinu i volumen srednjeg stabla sastojine. Prema izračunatom volumenu srednjeg stabla odredi se tarifni niz za dotičnu sastojinu. Za konkretnu sastojinu, odjel 104c, koja ima srednji prsni promjer, da = 36,52 cm i srednju visinu ha = 28,37 m, srednji volumen va = 1,53 m3, određenje 15. tarifni niz koji pripada II. uvjetnom bonitetu hrasta sladuna. Za određivanje volumena sastojine 104c koristit će se 15. tarifni niz. Konkretno, za stablo promjera 48 cm, volumen stabla u 15. tarifnom nizu je 2,58 m3 (debljinski stupanj 42,5 cm). Primjenjujući postotne udjele u Tablici 6 za debljinski stupanj 47,5 cm, određeni su udjeli drvnih sortimenata i otpada za konkretno stablo hrasta sladuna u odjelu 104c, G.j. "Južna Krndija I", kako slijedi: I klasa -0,49m3, II klasa - 0,44 m3, III klasa 0,50 m3, prostorno drvo - 0,80 m3 i otpad 0,40 m3. Suma svih drvnih sortimenata je 2,63 m3. Volumen pojedinačnog drvnog sortimenta i otpada treba pomnožiti faktorom korekcije 0,98 (stupac 11., Tablica 6), kako bi se dobili točan zbroj 2,58 m3. Izračunavanje udjela drvnih sortimenata za pojedinačno stablo je najmanje točno. Grupiranjem svih stabala sastojine po prsnom promjeru i izračunavanje volumena primjenom pripadajućeg tarifnog niza, dobit će se točniji udjel drvnih sortimenata u volumenu sastojine ili planskom sječivom etatu. Discusion and conclusions Predložene sortimentne tablice za hrast sladun su preliminarne, općenite. Za primjenu sortimentnih tablica na konkretnu sastojinu potrebno je snimiti oko 50 visina stabala u svim debljinskim stupnjevima i izjednačiti ih funkcijom Mihajlova. Za utvrđeni srednji prsni promjer sastojine odredi se izjednačena visina, te pomoću dvoulaznih volumnih tablica za hrast sladun (Zelić, 2003) odredi volumen srednjeg stabla i odgovarajući tarifni niz (tarifa). Za određivanje udjela drvnih sortimenata po prsnim promjerima u volumenu sastojine ili planskom sječivom etatu mogu se koristiti predložene funkcije izjednačenja ili postotni udjeli u Tablici 6. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Zelić: PRELIMINARNE SORTIMENTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Quant* fraiiwito I en) Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 431-443 LITERATURA - References 1. Babogredac , Đ., 1953: Utvrđivanje kvalitetne 11. Štefan čić , A., 1998: Udio drvnih sortimenata u vrijednosti stabala i sastojina, Šumarski list, 77, volumenu krupnog drva do 7cm promjera za str. 118-127, Zagreb. običnu bukvu u jednodobnim sastojinama. Šumarski list, broj 7-8, Zagreb. 2. Bezak , K., 2002: Modeli sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) i njihova novčana vrijednost 12. Trinajstić, I., J. Franjić, J. Samardžić, I. produkcije drvnih sortimenata. Šumarski list, Samardžić , 1996: Fitocenološkeznačajke šubroj 9-10, Zagreb. ma sladuna i cera (As. Quercetum Frainetto 3. Horvat , I.,1983: Šumarska enciklopedija (III, str. cerrs Rudski 1949) u Slavoniji (Hrvatska). Šum. list (7-8): 299-306, Zagreb. 79, hrast sladun), JLZ, Zagreb. 4. Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta dr13. Vukelić , J., Đ. Rauš , 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučiliveća i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. šta u Zagrebu Šumarski fakultet, Zagreb. 5. Krpan , A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovišta 14. Vuletić , D., 1999: Prilog poznavanju sortimenteksploatacije šuma, Kolokvij o bukvi. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. ne strukture hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u EGT-u II-G-10. Radovi, Šumarski institut broj 6. N aj virt, Ž., B. Puača, 1998: Gospodarske jedini2- 1999, Jastrebarsko. ce: "Južna Krndija I "i "Južna Krndija II", Osno 15. Vuletić, D., 2003: Izvještaj istraživanja u šumarve gospodarenja (1998.-2007.), Požega. stvu za 2002. godinu i Plan istraživanja u šumar 7. Pranj ić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma. Svestvu za 2003. godinu. "Modeli za procjenu sorti učilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. mentne kakvoće dubećih stabala glavnih vrsta 8. Prka, M., 2003: Vrijednosne značajke bukovih stadrveća kao podloga za izradu tablica drvnih sorbala prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske timenata". Bilogore. Šumarski list, broj 1-2, Zagreb. 16. Zelić, J., 2003: Preliminarne volumne tablice za 9. Rebula , E., 1966: Sortimentne i vrijednosne tablihrast sladun (Quercus frainetto Ten). Rad. Šuce za dcblovinu jele. Mehanizacija šumarstva, mar, inst. broj 1-2003, Jastrebarsko. broj 4, Zagreb. * * * Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. 10. Štefančić , A., 1997: Udio drvnih sortimenata u II. izdanje. Državni zavod za normizaciju i mjevolumenu krupnog drva do 7cm promjera za ritelj stvo, Zagreb. hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši tip. Šumarski list, broj 9-10, Zagreb. SUMMARY: The Italian -oak (Qercus frainetto Ten) grows in Požega region on the southern slopes of Krndija mountain. In the central parts of Balkan penisula it builts asociation Quercetum frainetto - ceris Rudski 1949, and in Požega region streckt his west border - line of areal. The phytocenological researches (Trinajstić et dl. 1996) on the bases of nine records found that the floral composition are rich and homogeneous (117 species). It is not confirmed that Italian -oak (Qercus frainetto Ten) autocthonous, or cultivated in the Western part of this boundary area. For the past period the Quercus frainetto has been declared and managed as Qercus petrea. The assortiment tables were produced on the basis cutting wood (assortiments), 341 model trees, in Menagement unit "Južna Krndija I", compartments 104c, 120a, 121a. Aritmetic mean of breast height diameter of model trees is 35,25 cm, values range from 18 to 59 cm and standard deviation 7,737. Aritmetic mean of the volume model trees is 1,28 m3, values range from 0,237 to 3,812 m3 and standard deviation 0,656. The volume share of tree assortiments by diameter degree of tree volume were expressed with relativ numbers, percents. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 85 <-- 85 --> PDF |
.1. Zclić: PRKI.IMINARNK SORTIMF.NTNE TABLICE ZA HRAST SLADUN (Querem frainetto Ten) Šumarski list br. 7-8, CXXVI1I (2004), 431-443 The functions of equialasing of percent share in volume of tree Italian oak are follow: SowlogsI., II, III. classes: pi= -87,357+ 63,426 logd, pn= 70.639 -32,047 log d, p m=-74,241 + 55,785 log d, Thin roundwood: pT.o.= 145,953 - 88,129 log d, Stacked wood: ppr.d.= 93,068-36,91 log d, Waste: po„,.= 13,698+ 0,98 log d, The percent share in volume of tree Italian oak were presented in Table 6. and Graph 3. Key words: Italian oak, assortiment tables, large wood of Italian oak, functions for determination, percent share. Sladun (Quercus fraineto Ten) |