DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 67 <-- 67 --> PDF |
S. Crnković: KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 413-430 - apsolutna težina - energija klijavosti - broj biljaka na kraju prve godine. Za cijelo istraživano područje prosječna visina jednogodišnjih biljaka je 22,04 cm, stoje više u odnosu na podatak koji iznose Gradečki, Poštenjak, Topolove c : od 8,1 cm do 30,6 cm, uprosjeku 19,2 cm. Grafikon br. 2 pokazuje nam odnos između apsolutne težine sjemena i visine biljaka na kraju prve godine i potvrđuje da krupnije sjeme daje i više biljke. Grafikon br. 3 prikazuje daje od ukupnog broja biljaka 58,05 % više od 20 cm, dakle biljke koje bi se po svom uzrastu mogle otpremiti za sadnju na terenu. Od toga je 33,52 % biljaka prve klase (više od 25 cm), a 24,53 % II klase (između 20 i 25 cm). Iz prikupljenih i obrađenih podataka o urodu žira hrasta lužnjaka 1998. godine na području sliva rijeke Česme možemo zaključiti: 1. U godini dobrog uroda na području sliva rijeke Česme prosječno je sakupljeno 518 914 kom ili 1 925 kg žira po 1 ha. Više žira sakupljeno je u sastojinama gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug", zatim u sastojinama lužnjaka s velikom žutilovkom te u starim sastojinama, dok je najmanje sakupljeno u starijim sastojinama. 2. Količina okularno zdravog žira za istraživano područje po 1 ha u prosjeku iznosi 263 431 kom, ili 1 197 kg. U grupama sastojina (sastojine iste gospodarske jedinice, sastojine istog tipa lužnjakovih šuma i sastojine iste starosti) u kojima smo sakupili najviše ukupnog žira, sakupili smo i najviše kvalitetnog žira, tj. postoji povezanost između ta dva podatka. Varijabilitet između uzoraka je znatan. 3. Učešće okularno zdravog žira prosječno iznosi 50,89 % (kom/ha), ili 62,28 % (kg/ha), a prosječno je najveće u sastojinama gospodarske jedinice "Dugački gaj Jasenova Drljež". Taj podatak ukazuje nam na važnost stroge kontrole žira prilikom otkupa. U sastojinama lužnjaka s velikom žutilovkom učešće okularno zdravog žira u prosjeku je za 8,77 % (kom/ha), odnosno za 7,45 % (kg/ha) veće nego u sastojinama lužnjaka i običnog graba. Srednjodobne sastojine imaju za 4,00 % (kom/ha), odnosno za 4,64 % (kg/ha) veće učešće okularno zdravog žira od starih, a za 6,36 % (kom/ha), odnosno za 5,08 % (kg/ha) od starijih sastojina. Kako naši podaci odgovaraju podacima koje navode drugi autori o odnosu okularno zdravog i lošeg žira, možemo zaključiti da 1998. godine u sastojinama područja sliva rijeke Česme nije bila prisutna zna\ \ \ i /\ 5% ) 58,05% / I klasa (od 25 cm) Ispod klase (ispod 20 cm) DII klasa (20-25 cm) Grafikon 3. Visina biljaka u rasadniku na kraju prve godine po visinskim klasama Graph 3 Height of plants in the nursery at the end of the first year according the height categories - Conclusion čajnija gradacija šumskih štetnika koji bi umanjili postotno učešće zdravog žira. Iznimka je područje gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug", gdje je sakupljeno najviše okularno zdravog žira po jedinici površine, ali je njegovo učešče u ukupno sakupljenom žiru manje nego u drugim gospodarskim jedinicama. 4. Postotak žira sačuvanog od sakupljanja u jesen do proljetne sjetve (u prirodnim uvjetima pod sastojinom), prosječno za cijelo područje, iznosi 84,03 % (kom). Najbolje je sačuvan žir iz sastojina gospodarske jedinice "Česma" (86,37 %), zatim iz sastojina hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (84,19 %) te iz srednjodobnih sastojina (86,26 %). 5. Prosječna duljina sakupljenog žira iznosi 31,5 mm, a širina 15,6 mm. Prosječne duljine žira između uzoraka variraju, dok su prosječne širine gotovo jednake. 6. U 1 kg okularno zdravog žira prosječno smo izbrojili 221 sjemenku. 7. Apsolutna težina žira u prosjeku iznosi 4 985 g, veća je u sastojinama lužnjaka s velikom žutilovkom, nego u šumama s grabom te najveća u starijim, a najmanja u starim sastojinama. 8. Prosječna laboratorijska klijavost iznosi 82,86 % za istraživano područje, dok je rasadnička 90,46 %. Starije sastojine imaju najveću laboratorijsku klijavost, a stare najmanju. Rasadnička klijavost je veća za uzorke iz starih sastojina (92,80 %) u odnosu na uzorke iz srednjodobnih (89,73 %) i starijih (88,63 %). Sastojine suhog tipa lužnjakovih šuma imaju nešto veću laboratorijsku klijavost dok je prosječna rasadnička klijavost podjednaka. Odnos laboratorijske i rasadničke klijavosti je nepravilan. |