DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 66 <-- 66 --> PDF |
S. Crnković: KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 413-430 Ovi razlozi mogu objasniti i odstupanja od podataka za rasadničku klijavost drugih autora: Gradečki, Poštenjak, Topolovec (1996) navode da prosječna rasadnička klijavost iznosi 36,7 % te da je odnos laboratorijske i rasadničke klijavosti pravilan, Bastien (1992) -- rasadnička klijavost iznosi 50-85 % laboratorijske, Roth (1999) navodi da rasadnička klijavost uzoraka iz Posavine iznosi 58 %. Kada bismo pretpostavili daje 1998. godine bilo moguće obaviti jesensku sjetvu u rasadniku, posijali bismo i žir koji smo u proljeće izdvojili kao okularno loš. Taj je žir vjerojatno već ujesen bio zaražen, iako se to po vanjskim znakovima nije moglo uočiti pa pretpostavljamo da u proljeće ne bi isklijao. U tom bi slučaju i naša rasadnička klijavost bila znatno manja (tablica br. 3, kolona Rasadnička klijavost II) i u prosjeku bi iznosila 76,05 % (broj isklijalih žireva po uzorcima usporedili smo s okularno zdravim komadima žira u jesen). Ipak, i tako umanjena klijavost u rasadniku, u osam naših uzoraka, veća je od laboratorijske što nam ukazuje daje prezimljavanje žira u prirodnim uvjetima (uz dobru zaštitu i povoljne klimatske prilike) za te uzorke bio bolji izbor od čuvanja u hladnjaku. Energija klijavosti u prosjeku iznosi 53,5 %. Naši podaci su znatno niži od podatka Roth a (1999) koji za uzorke iz sjemenske zone Posavine navodi energiju klijavosti 76 %, a tu evidentnu razliku možemo objas 6500 (,000 5500 5000 C3 C _3 o 4500 r < 4000 3500 3000 l 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 niti već navedenom činjenicom o porijeklu sjemena koje je sakupljao Roth. Broj biljaka u rasadniku na kraju prve godine Prosječan postotak broja jednogodišnjih biljaka u rasadniku za istraživano područje, a u odnosu na broj posijanih sjemenki, iznosi 88,81 %. Visina biljaka na kraju prve godine u cm i po klasama Tablica br. 4 pokazuje da najveću prosječnu visinu imaju biljke iz uzoraka gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug" (koji su pokazali i najveću količinu okularno zdravog žira po jedinici površine, najveću apsolutnu težinu i najveću laboratorijsku klijavost) a ona iznosi 23,23 cm. Od toga je 65,65 % biljaka više od 20 cm (/ i II visinska klasa), dok je 34,36 % biljaka ispod klase. Statistička analiza pokazala je da postoji signifikantna razlika u visini biljaka između uzoraka iz gospodarskih jedinica "Bolčanski - Žabljački lug" i "Čazmanske nizinske šume" (t = 2,433441). Uzorci iz lužnjakovih sastojina s velikom žutilovkom imaju veću prosječnu visinu biljaka (22,19 cm) od uzoraka iz sastojina s običnim grabom (21,90 cm), kao što su u istom tipu prosječno veće sljedeće vrijednosti: - ukupno sakupljeni i količina okularno zdravog žira po 1 ha - učešće okularno zdravog žira S o cd M C3 > 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Broj uzorka Aps. težina —— Visina biljaka Grafikon 2. Usporedba apsolutne težine sjemena (g) i visine biljaka (cm) na kraju prve godine Graph 2 Comparison of absolute seed weight (g) an dheight of plants (cm) at the end of the first year |