DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 65 <-- 65 --> PDF |
S. Cmković: KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 413-430 D Okularno zdrav žir - proljeće 1999. D Okularno loš žir- proljeće 1999. Okularno loš žir-jesen 1998. Grafikon 1. Učešće okularno zdravog žira ujesen 1998. i proljeće 1999. godine Graph 1 The share of the visibly healthy acorn in autumn 1998 and spring 1999 pozornosti posvetiti kvaliteti žira te uvesti strožiju kontrolu prilikom otkupa (ili u vodi gdje će "pišljiv" žir isplivati, ili uzimanjem slučajnog uzorka te prebrojavanjem i utvrđivanjem postotnog učešća okularno zdravog žira). Duljina i širina žira Podaci iz tablice br. 2 pokazuju nam prosječne dimenzije žira prikupljenih uzoraka: 31,5 mm duljina, odnosno 15,6 mm širina. Roth (1999) je mjerio žir iz različitih sjemenskih jedinica, te je za žir iz Posavine izmjerio prosječnu duljinu 32,2 mm (od 30,5 mm do 33,1 mm) i prosječnu širinu 17,4 mm (od 16,6 mm do 17,8 mm). Veće prosječne dimenzije žira u Rothovim istraživanjima možemo objasniti činjenicom da taj žir potječe iz priznatih i izabranih sjemenskih sastojina koje su kvalitetnije te proizvode veći, tj. žir veće mase i da autor nije sakupljao sitan žir. Broj sjemenki u 1 kg okularno zdravog žira Za uzorke istraživanog područja prosječno smo u jednom kilogramu izbrojili 221 sjemenku. Te podatke možemo izvrsno uklopiti u podatke drugih autora, a koje smo već naveli u poglavlju "Dosadašnja istraživanja". Apsolutna težina Sljedeće istraživano svojstvo je apsolutna težina žira. Iz tablice br. 2 vidimo da za prikupljene uzorke iznosi u prosjeku 4 985 g. Roth (1999) navodi podatke apsolutne težine žira za Posavinu od 5 000 g do 5 988 g, prosječno 5 589 g. Naša odstupanja možemo objasniti već navedenom činjenicom da je Roth sakupljao samo okularno zdrav žir, vrlo sitan nije sakupljao, kao i da taj žir potječe iz sjemenskih, tj. kvalitetnijih sastojina. Prosječna apsolutna težina je najveća u uzorcima gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug" (5 143 g), dakle u području gdje smo površinski sakupili najviše žira i najviše okularno zdravog žira. Isto tako, prosječna je apsolutna težina žira najveća u starijim (5 100 g) a najmanja u starim sastojinama (4 866 g). Veća je u sastojinama lužnjaka s velikom žutilovkom (5 069 g) nego u sastojinama s grabom (4 909 g), što se podudara i s podacima prosječne duljine žira. Klijavost Klijavost, kao važno svojstvo kvalitete određena je laboratorijski. Pratili smo i klijavost u rasadniku, što nam je omogućilo dobru usporedbu tih dviju vrijednosti. Laboratorijska klijavost za istraživano područje prosječno iznosi 82,86 %. Roth (1999) navodi laboratorijsku klijavost 78-98 %, a za uzorke iz Posavine prosječno 92,71 %. Gradečki, Poštenjak, Topolovec (1996) navode podatak od 78,6 %. Iz tablice br. 3 vidimo da najveću prosječnu laboratorijsku klijavost imaju uzorci gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug" te ona iznosi 88,60 %, dakle uzorci područja gdje je po jedinici površine sakupljeno ukupno najviše žira te okularno zdravog žira, koji je imao najveću apsolutnu težinu. Uspoređujući prosječne vrijednosti laboratorijske klijavosti, apsolutne težine i duljine žira srednjodobnih, starijih i starih sastojina, možemo zaključiti da krupnije sjeme, tj. sjeme veće apsolutne težine, ima veću klijavost. To je potvrđeno i za manji broj pojedinačnih uzoraka, dok za grupe sastojina istih gospodarskih jedinica i istih tipova lužnjakovih šuma ta povezanost nije ustanovljena. Rasadnička klijavost naših uzoraka u prosjeku je znatno viša od laboratorijske i iznosi 90,46 %. Razlike između laboratorijske i rasadničke klijavosti možemo objasniti sljedećim činjenicama: prije proljetne sjetve iz svakog je uzorka odstranjen žir propao tijekom zime, te je sijan samo okularno zdrav žir, u rasadniku je žir čuvan do sjetve u prirodnim uvjetima, pod sastojinom, dok je žir za laboratorijsku analizu čuvan u vremenu od sakupljanja do analize u hladnjaku, u zatvorenim PVC vrećicama na temperaturi od +2 °C do +5 °C, - najveći broj isklijalih biljaka zabilježen je 23. kolovoza 1999. godine. |