DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
S. Crnković: KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7-8. CXXVI1I (2004), 413-430 njakovih sastojina s običnim grabom te 1 874,42 ha lužnjakovih sastojina s velikom žutilovkom, starijih od 50 godina (ovdje nismo ubrojili sastojine u koje se je 1998. godine žir unosio), možemo pretpostaviti da se na ovom području, iz uroda 1998. godine, teoretski moglo sakupiti približno 7 300 t žira hrasta lužnjaka (uz još jednu pretopostavku: do 21 % žira bilo bi uništeno od divljači i glodavaca (Hrašovec, 1993). U šest šumarija koje gospodare gospodarskim jedinicama istraživanog područja, 1998. godine otkupljeno je i upotrijebljeno, za obnovu sastojina i za sjetvu u rasadnike, ukupno 648 t lužnjakovog žira. Znamo da "sjeme je, kao i svaki drugi proizvod šume, roba koja ima svoju gospodarsku vrijednost i mjesto na tržištu" (Matić, Oršanić,Anić, 1996) te da "sve stoje vezano uz šumu u užem i širem smislu, i hrvatskom šumarstvu, odnosno hrvatskoj državi donosi profit, mora biti predmet našeg rada i zanimanja" (Matić, 1993), a još 1880. godine nadšumar Pansa, u Šumarskom listu navodi da se "hrastov žir na sisačkom trgu prodaje kao obična roba na sve strane, a najviše u Francusku" (Matić). Zakon o šumskom sjemenu i šumskim sadnicama (NN br. 68 od 12. svibnja 1998) propisuje sakupljanje šumskog sjemena u priznatim i izabranim sjemenskim sastojinama, te u priznatim klonskim ili generativnim sjemenskim plantažama, ali ne ograničava "broj i površine izabranih sjemenskih sastojina te će se u skladu s povećanom potražnjom kvalitetnog žira njihov broj, ovisno o urodu sjemena u pojedinom rajonu, stalno povećavati." (Matić, Orlić, Harapin, 1996). Uzgojni radovi kao sastavni dio gospodarenja, već drugom generacijom lužnjakovih šuma, pozitivno su utjecali na njihovu kvalitetu, stoga "To nam daje pravo tvrditi da se pri sakupljanju sjemena u lužnjakovim sastojinama u Hrvatskoj moraju odrediti samo one sastojine iz kojih se (...) ne bi smjelo skupljati sjeme (...)" (Matić, Orlić,Harapin, 1996). Stoga, možemo postaviti pitanje: da li se mogla sakupiti, i plasirati na domaće i inozemno tržište i evidentna razlika u teoretski mogućoj i sakupljenoj količini žira? Učešće okularno zdravog žira Učešće okularno zdravog žira (tablica br. 1) prosječno za istraživano područje iznosi 50,89 % (kom/ha), odnosno 62,28 % (kg/ha). Naši se podaci približno slažu s navodom Radoševića koji je s osam pokusnih stabala sakupio 52 % kom/ha kvalitetnog žira, a nešto su bolji od podatka koje navode Matić, Oršanić i Anić (53% kg/ha). Hrašove c (1993) ističe da "vrste roda Curculio mogu uništiti i do 1/4 uroda žira", aHrašovec,Gla vaš, Diminić (1993) navode rezultate trogodišnje analize: "ukupne štete od insekata dosegnule su na istraživanom području i do 41 % od ukupnog uroda, a zajedno sa šumskim glodavcima (miševi i voluharice) i do 59 % ukupnog uroda žira (...). Uz to na napadnuti i oštećeni žir često se naseljava skupina saprofitskih gljiva koje u potpunosti razore već načeti žir." Iz navedenih podataka možemo zaključiti da na istraživanom području 1998. godine nije bila prisutna značajnija gradacija štetnika hrastova žira, već da podaci odgovaraju podacima drugih autora. Na području gospodarske jedinice "Bolčanski - Žabljački lug", gdje je po jedinici površine prosječno sakupljeno najviše žira (ukupno i okularno zdravog), učešće okularno zdravog žira je najmanje. Dakle, u tim je sastojinama žir najviše stradao od štetnika. Za vrijeme razvoja žir služi "kao hrana čitavom nizu fitofagnih životinjskih vrsta i kao supstrat za razvoj gljivica koje uzrokuju trulež" (Mikloš, 1992). Isti autor navodi da su hrastove sastojine u kojima su defolijatori aviokemijski suzbijani, sljedeće godine obilno rodile, ali ističe i da je "potrebno suzbijati žirotoča i druge razarače žira koji oštećuju žir od njegova formiranja do potpune zrelosti", te da su "pokusi pokazali da se višekratnom i uzastopnom primjenom pesticida, uz određen ekološki rizik, urod žira u šumama hrasta lužnjaka može znatno povećati, a kvaliteta poboljšati". Dakle, mi možemo pretpostaviti da je na području gospodarske jedinice "Bolčanski -- Žabljački lug" učešće zdravog žira moglo biti veće da je provedeno suzbijanje njegovih štetnika. Pitanje je samo koliko bi to bilo opravdano s ekološkog (primjena pesticida) i s ekonomskog gledišta tj. kolika bi bila cijena tog žira, a da bi se suzbijanje štetnika isplatilo. Žir sačuvan tijekom zime Sakupljeni žir čuvali smo od sakupljanja ujesen do sjetve idućeg proljeća u prirodnim uvjetima, te smo prije sjetve utvrdili učešće okularno zdravog žira nakon čuvanja. Prosječno je, za istraživano područje, od ukupno sakupljene količine okularno zdravog žira 84,03 % (kom) ostalo okularno zdravo do proljeća. Iz grafikona br. 1 vidimo daje od 50,89 % okularno zdravog žira sakupljenog ujesen, do proljeća očuvano 84,03 %, što ukupno iznosi 42,76 % okularno zdravog žira (kom). Poznato je iz prakse da prilikom većih kampanja sakupljanja žira, uz kontrolu njegove kvalitete, pri otkupu postoji određen postotak vidno oštećenog sjemena, a "Oštećenja na žiru takva su karaktera daje u preko 90 % slučajeva onemogućeno uspješno isklijavanje ili barem normalno napredovanje isklijalog žira" (Hrašovec, Glavaš, Diminić, 1993.). Da bismo tako nastale gubitke sveli na najmanju moguću mjeru, potrebno je više |