DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 56 <-- 56 --> PDF |
S. Crnković: KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 413-430 hrastika, izostanak uroda i smanjenje kvalitete žira. Uz fiziološko slabljenje hrasta postoje još mnogobrojni razlozi slabijeg uroda žira po količini, dinamici i kvaliteti, a najznačajniji su: izostanak cvatnje nakon jače defolijacije; prijevremeno otpadanje žira uzrokovano nepovoljnim abiotičkim čimbenicima; konzumenti ko jima hrastov cvijet i žir služe kao hrana od cvatnje do sazrijevanja, odnosno klijanja, te kao supstrat za razvoj gljivica uzročnika truleži; onečišćenost atmosfere, povećana radijacija i ultravioletno zračenje; relativno kratke ophodnje lužnjakovih sastojina. PROBLEM ISTRAŽIVANJA Research Problem Hrast, to "drievo veliko" (Lj. Vukotinović) ima velik areal u Europi, ali se "njegove najznačajnije i najvrednije sastojine nalaze upravo u Hrvatskoj" (A. K r s t i n i ć et al, 1992.) gdje se, uz ostale, ističe i Česmanski bazen. Budući da "neredovit slab urod sjemena otežava obnovu šuma i proizvodnju sadnog materijala u rasadnicima" (Matić , 1993) u ovom smo radu željeli istražiti urod žira hrasta lužnjaka u slivu rijeke Česme, taj važan čimbenik u uzgoju budućih kvalitetnih i stabilnih sastojina. Istraživanja smo temeljili na urodu žira iz 1998. godine, dakle pet godina nakon zabilježenog obilnog uroda lužnjaka na ovom području 1993. godine. Zadatak naših istraživanja bio je - utvrditi veličinu uroda (kom/ha, kg/ha) lužnjakovog žira te izmjeriti neka njegova svojstva: učešće okularno zdravog žira u jesen i u proljeće nakon čuvanja pod sastojinom - duljinu i širinu žira (mm) - broj sjemenki u 1 kg - apsolutnu težinu - laboratorijsku i rasadničku klijavost, te energiju klijavosti broj biljaka u rasadniku na kraju prve godine visinu jednogodišnjih biljaka (u cm i po visinskim klasama) Cilj ovih istraživanja je prikazati varijabilnost istraživanih svojstava žira hrasta lužnjaka sakupljenog, iz uroda 1998, u srednjodobnim, starijim i starim lužnjakovim sastojinama na gredi i u niži u slivu rijeke Česme. Problem koji smo željeli rasvijetliti je usporediti dobivene podatke (rezultate) s podacima drugih autora o lužnjakovom žiru - urodu i svojstvima, te potvrditi ili ne već postojeće, ali i pronaći i prikazati nove varijabilnosti. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA - Research up to Now Da bi se osigurao uspjeh prirodne obnove šumskih sastojina, važno je da stabla rađaju sjemenom i da tlo bude pripremljeno za njegov prijem i klijanje. Početak i dinamika plodonošenja šumskog drveća ovise i o unutrašnjim svojstvima stabala (vrsti drveća, starosti, periodicitetu uroda) i o njihovoj okolini (klimi i tlu), te o socijalnim prilikama (položaju stabla u sastojini). Hrast spolnu zrelost dostiže tek oko pedesete godine, i urod je, u normalnim uvjetima, djelomičan svake dvije do pete, a obilan svake pete do osme godine (Pe tračić , 1931). Prema ostalim autorima periodicitet uroda hrasta lužnjaka je tri do pet godina (Jovanović, V u k i č e v i ć, 1983), pet do osam godina, a djelomičan svake godine (S. Matić, B. Prpić, 1996), odnosno svakih pet godina u toplijim te osam do deset u hladnijim krajevima (M. Vidaković, 1996). Preduvjet dobrog uroda je cvatnja. Lužnjak cvate u travnju i svibnju. Da bi stablo dobro cvalo, mora biti u dobrom fiziološkom stanju, cvjetni pupovi u vrijeme razvoja moraju biti u povoljnom stanju, na što utječu vremenske prilike u ljeto, jesen i zimu godine koja prethodi urodu. Važan je, nadalje, dovoljan broj i povoljan odnos muških i ženskih cvjetova, starost, zdrav stveno stanje, razvijenost krošnje i količina svjetla. U doba oprašivanja povoljno je suho i toplo vrijeme, a poslije razmjerno visoka zračna vlaga i dovoljno oborina. Cvatnja i urod promatraju se u tri intervala: za vrijeme cvatnje, nakon formiranja plodova te mjesec dana prije početka sakupljanja žira (prema Mätyäsu) , dobra prognoza uroda pospješit će pripreme i samu akciju sakupljanja žira. Proizvodnja sjemena za puna uroda iscrpljuje rezervne tvari materinskih stabala, te je za ponovni urod potrebno da se te tvari nadoknade. Obično se između dva puna uroda, koja daju kvalitetnije sjeme, pojavi jedan ili nekoliko djelomičnih. Na području Uprave šuma Bjelovar bilježimo vrlo dobar urod hrastovog žira 1993. godine kada je otkupljeno 1 433 t žira hrasta lužnjaka i 431 t žira hrasta kitnjaka, zatim djelomičan urod 1995. godine, djelomičan urod 1996. godine (otkupljeno je 290 t žira hrasta lužnjaka i 101 žira hrasta kitnjaka) te dobar urod 1998. godine (otkupljeno je 841 t žira hrasta lužnjaka i 106 t žira hrasta kitnjaka). Godine 1999. otkupljene su tri tone žira hrasta lužnjaka i 40 t žira hrasta kitnjaka, a 2000. godine otkupljeno je 617 t lužnjakovog i 81 t kitnjako |