DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 413-430 UDK 630* 232.3 (Quercus robur L.) KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE OSOBINE ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA {Quercus robur L.) U SASTOJINAMA SLIVA RIJEKE ČESME* QUANTITATIVE AND QUALITATIVE PROPERTIES OF COMMON OAK ACORN {Quercus robur L.) IN THE STANDS OF THE BASIN OF THE ČESMA RIVER Sandra CRNKOVIĆ** SAŽETAK: Život svake šumske sastojine počinje i završava sjemenom važnim čimbenikom u životu svakog šumskog ekosustava. U ovom radu istraživana su kvantitativna i kvalitativna svojstva žira hrasta lužnjaka fQuercus robur L.J, a autorica je željela istražiti razlikuju li se ona u lužnjakovim sastojinama na gredi od onih u niži, odnosno postoje li razlike u srednjodobnim, starijim i starim sastojinama. Na 198pokusnih ploha na području sliva rijeke Česme, sakupljanje sav žir te je ustanovljena njegova ukupna količina i količina okularno zdravog žira te njegovo učešće po 1 ha, broj sjemenki u 1 kg te dimenzije žira. U Šumarskom institutu Jastrebarsko obavljena je analiza uzoraka sakupljenog žira brzom metodom naklijavanja u klijalici, a rasadnička klijavost, broj biljaka na kraju prve godine, kao i njihova visina, praćeni su u rasadniku "Zdenački gaj " šumarije Grubišno Polje, Uprave šuma Bjelovar. Klimatske prilike pogodovale su dobrom urodu žira hrasta lužnjaka na istraživanom području 1998. godine, te je prosječno na 1 ha sakupljeno 518 914 kom ili 1 925 kg žira, od čega je okularno zdravog bilo 263 431 kom (50,89 %), odnosno 1 197 kg (62,28 %). Nakon čuvanja žira u prirodnim uvjetima, pod sastojinom, 84,03 % sjemenki ostalo je okularno zdravo. Prosječna laboratorijska klijavost sjemena iznosila je 82,86 %, a rasadnička 90,46 %. Na kraju prve godine u rasadniku izbrojili smo 88,81 % biljaka (u odnosu na broj posijanih sjemenki), prosječne visine 22,04 cm. Na istraživanom području, na ukupno 8 236,34 ha sastojina uređajnog razreda hrasta lužnjaka starijih od 50 godina, teoretski se moglo iz uroda 1998. godine sakupiti više od sedam tisuća tona žira hrasta lužnjaka. UVOD Introduction Hrast lužnjak vrlo je važna i, u šumarstvu Lijepe Gospodareći i provodeći uzgojne zahvate u šumanaše, dominantna vrsta drveća, čijom su se problematima hrasta lužnjaka, cilj nam je dobiti stabilne, uravnokom bavile sve generacije naših istaknutih šumarskih težene i produktivne sastojine čija će stabla rađati sjestručnjaka: Kozarac, Petračić, Lončar, Dekamenom. Danas smo svjedoci sušenja lužnjakovih sasnic a afar, Matić . tojina, narušenosti njihove strukture, smanjenja drvne zalihe i uroda kvalitetnog sjemena. Zbog nepovoljnih ekoloških uvjeta, koji se očituju u promjeni režima * Rad je skraćeni oblik magistarskog rada obranjen 22. 11. 2002. vlaženja, padu razine podzemne vode i izostanka pogod. na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred Povjeplava zbog regulacije rijeke Save i pritoka, stabla hrasrenstvom: prof. dr. sc. Zvonko Sclctković, predsjednik, prof. dr. ta lužnjaka fiziološki slabe te se češće na njima pojav se. Slavko Matić (mentor), i dr. se. Joso Gračan ljuju štetnici, a sve to uzrokuje sušenje i propadanje ** Mr. se. Sandra Crnković, UŠP Bjelovar |