DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 53     <-- 53 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 405-412
cu kako gospodarske panjače hrasta crnike kojima
upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb zauzimaju
10169 ha površine, bit će teško izvodivo glede propisane
ophodnje od 80 godina u kojem ih vremenu treba
prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u
sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni
i financijski zadatak.


Posljednjom izmjerom utvrđena je prisutnost i neznatna
šteta od srneće divljači. Na temelju iskustva u


g.j. Punta Križa (Viličić i dr. 1998) porast tih šteta
mogao bi biti ograničavajući čimbenik razvoja mlade
sjemenjače hrasta crnike, zbog grupiranja divljači na
za nju sada prehrambeno atraktivnu površinu.
Fotografija 5. Mlada sjemenjača hrasta crnike nakon dovršnog
sijeka


Photograph 5 Young Evergreen Oak high forest after final felling


(Foto: T. Dubravac)


ZAKLJUČCI - Conclusion


Kroz sedam godina praćen je tijek razvoja mladog 3. Pojava i preživljavanje mladog naraštaja hrasta
naraštaja hrasta crnike u sačuvanoj panjači hrasta crnicrnike
iz sjemena zahtijeva učinkovite i pravovreke
(Qrno-Quercetum ilicis H-ić 1956/1958). Istraživamene
prorijede te višekratne njege.
nja su provedena u vrijeme izvođenja oplodnih sječa te 4. Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim paneposredno
nakon njihovog završetka. Praćeni su svi njačama hrasta crnike, pomladno razdoblje uz pravažni
čimbenici prirodne obnove te se na temelju dobivilno
vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od
venih rezultata može zaključiti sljedeće: 10 godina.


1.
Primjena načela oplodnih sječa u panjači hrasta
crnike dala je pozitivan rezultat.
2.
Učestalost i intenzitet plodonošenja panjača hrasta
crnike osiguravaju uvjete obnove i konverziju prirodnim
putem u viši sastojinski oblik.
LITERATURA - References
Dubravac, T., V. Novotny, (1992): Metodologija Matić, S., (1985): Prevođenje makija i panjača hrasta
tematskog područja uzgajanje šuma rast i prirast crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Sa


(primijenjena u multidisciplinarnom projektu vjetovanje "Gospodarenje šumama mediteranekološko
ekonomske valencije tipova šuma). skog područja Rab"
Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. Matić, S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama


Dubravac, T., V. Krejči, (2001): Pojavnost mlakao
mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti
dog naraštaja u sačuvanim panjačama hrasta šuma. Šum. list 3^1: 143-147, Zagreb.
crnike (Quercus ilex L.) - uvjet osiguranja budu


Matić , S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste


ćih sjemenjača. Znanstvena knjiga: Znanost u


drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obno


potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama,


ve, podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse,


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šuposebno
izdanje 4: 365-380, Zagreb.
marski institut, Jastrebarsko, "Hrvatske šume"


Piškorić , O., (1963): Dinamika visinskog prirasta


d.o.o. pp: 43-52, Zagreb.
izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.).
Krej či, V., T. Dubravac, (2000): Obnova panjača Šum. list 122-133, Zagreb.
hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sje


Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego


čom. (Regeneration of coppice forests of ever


vih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po


green oak (Quercus ilex L.) by seed felling).


kuse, 2: 69-75, Zagreb.


Šum. list. 11-12: 661-668, Zagreb.
Lasman , D., (1906): Šumarenje na otoku Rabu.
Šum. list XXX (4): 138-163, Zagreb.