DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 53 <-- 53 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 405-412 cu kako gospodarske panjače hrasta crnike kojima upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb zauzimaju 10169 ha površine, bit će teško izvodivo glede propisane ophodnje od 80 godina u kojem ih vremenu treba prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni i financijski zadatak. Posljednjom izmjerom utvrđena je prisutnost i neznatna šteta od srneće divljači. Na temelju iskustva u g.j. Punta Križa (Viličić i dr. 1998) porast tih šteta mogao bi biti ograničavajući čimbenik razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike, zbog grupiranja divljači na za nju sada prehrambeno atraktivnu površinu. Fotografija 5. Mlada sjemenjača hrasta crnike nakon dovršnog sijeka Photograph 5 Young Evergreen Oak high forest after final felling (Foto: T. Dubravac) ZAKLJUČCI - Conclusion Kroz sedam godina praćen je tijek razvoja mladog 3. Pojava i preživljavanje mladog naraštaja hrasta naraštaja hrasta crnike u sačuvanoj panjači hrasta crnicrnike iz sjemena zahtijeva učinkovite i pravovreke (Qrno-Quercetum ilicis H-ić 1956/1958). Istraživamene prorijede te višekratne njege. nja su provedena u vrijeme izvođenja oplodnih sječa te 4. Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim paneposredno nakon njihovog završetka. Praćeni su svi njačama hrasta crnike, pomladno razdoblje uz pravažni čimbenici prirodne obnove te se na temelju dobivilno vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od venih rezultata može zaključiti sljedeće: 10 godina. 1. Primjena načela oplodnih sječa u panjači hrasta crnike dala je pozitivan rezultat. 2. Učestalost i intenzitet plodonošenja panjača hrasta crnike osiguravaju uvjete obnove i konverziju prirodnim putem u viši sastojinski oblik. LITERATURA - References Dubravac, T., V. Novotny, (1992): Metodologija Matić, S., (1985): Prevođenje makija i panjača hrasta tematskog područja uzgajanje šuma rast i prirast crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Sa (primijenjena u multidisciplinarnom projektu vjetovanje "Gospodarenje šumama mediteranekološko ekonomske valencije tipova šuma). skog područja Rab" Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. Matić, S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama Dubravac, T., V. Krejči, (2001): Pojavnost mlakao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti dog naraštaja u sačuvanim panjačama hrasta šuma. Šum. list 3^1: 143-147, Zagreb. crnike (Quercus ilex L.) - uvjet osiguranja budu Matić , S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste ćih sjemenjača. Znanstvena knjiga: Znanost u drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obno potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, ve, podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šuposebno izdanje 4: 365-380, Zagreb. marski institut, Jastrebarsko, "Hrvatske šume" Piškorić , O., (1963): Dinamika visinskog prirasta d.o.o. pp: 43-52, Zagreb. izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). Krej či, V., T. Dubravac, (2000): Obnova panjača Šum. list 122-133, Zagreb. hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sje Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego čom. (Regeneration of coppice forests of ever vih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po green oak (Quercus ilex L.) by seed felling). kuse, 2: 69-75, Zagreb. Šum. list. 11-12: 661-668, Zagreb. Lasman , D., (1906): Šumarenje na otoku Rabu. Šum. list XXX (4): 138-163, Zagreb. |