DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 48 <-- 48 --> PDF |
V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 405-412 od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom masom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina, pa do onih nekvalitetnih, razbijenog sklopa, s kržljavim i kvalitetno lošim stablima male drvne mase Valja pripomenuti kako je panjača degradirana sastojina vrlo kvalitetnih stanišnih osobina, pa se prema tomu pri konverziji panjača mora zadržati postojeća plodnost tla, uz dovođenje autohtone sastojine iz sjemena. Imajući na umu navedene činjenice o strukturi panjača i kvaliteti njihova staništa, sve naše panjače treba obnavljati prirodnim putem po načelu oplodnih sječa. Na taj ćemo način, prije svega uz najmanje troškove obnove i njege, dobiti stabilne, dobro očuvane i produktivne sastojine visokog uzgojnog oblika, odnosno šume sjemenjače, stoje i cilj svake obnove panjača. Imajući na umu navedene činjenice o strukturi panjača hrasta crnike i kvaliteti njihova staništa, sukladno novim odredbama (Narodne novine 52/94), propisana je ophodnja od 80 godina, u kojem ih vremenu treba prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni i financijski zadatak. Već daleko ranije nego je donesen taj propis, Pi škorić (1963), Safar (1963), Šafar i Dereta (1968), Rauš i Matić (1984), Matić (1985, 1987) ukazali su na potrebitost i mogućnost^ racionalnijeg načina gospodarenja sastojinama hrasta crnike sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih sastojina. Sukladno novim odredbama Viličić i dr. (1998), Krejči i Dubravac (2000), te DubravacKrej či (2001) kao cilj istraživanja postavljaju proširenje spoznaja o mogućnosti prirodne obnove s prevođenjem u viši sastojinski oblik te dinamici razvoja mladih sastojina hrasta crnike nastalih iz sjemena. Cilj ovoga rada temelji se na provođenju načela oplodnih sječa te praćenja prirodnog tijeka razvoja mlade sjemenjače hrasta crnike. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživana pokusna ploha osnovana je u Eumediteranskoj vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području Šumarije "Pula", u Gospodarskoj jedinici "Pula", odjelu 71a. Ploha ima sve značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958) prema Rauš idr. (1992). Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u humusnom horizontu. METODA RADA Pokusna ploha osnovana je 1997. godine u sačuvanoj panjači hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon što je njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine (Fotografija 1). Terenski dio istraživanja obavljen je prema metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina plohe je 50 x 50m. Izmjere mladog naraštaja tijekom godina promatranja obavljene su u jesen, za vrijeme mirovanja vegetacije. Izmjera brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m, koje su položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti od 10 m. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama drveća i grmlja te načinu postanka, i razvrstano u starosno- visinske razrede (Viličić i dr. 1998). Kako bi mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena dobio više svijetla, na sklopljenim dijelovima plohe u ožujku 2001. godine, načinjena je prorjeda intenziteta 32 %. Njega mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena pod zastorom krošanja matične sastojine obavljena je ljeti iste godine. Tijekom njege uklonjeni su izdanci iz panja, nepoželjne vrste (lovor) i grmlje. Prema karti klimatske podjele Hrvatske, Seletko vić iKatušin (1992), ploha se nalazi blizu granice klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja nedaleko od morske obale, nedvojbeno spada u klimatsko područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta. Working method Ujesen 2002. godine, ploha je razdijeljena na dva dijela (A i B) dimenzija 50 x 25 m. Na površini «B», Fotografija 1. Sastojina hrasta crnike, šumarija Pula, g.j. Pula, odjel 71a, prva izmjera 1997. godine Photograph 1 Evergreen Oak stand, Pula Forestry Office, Man. Unit of Pula, Compartment 71 a, first measurement in 1977 (Foto: T. Dubravac) |