DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 47     <-- 47 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 405-412
UDK 630* 231 + 226 (Quercus ilex L.)


OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE
HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.)


FROM COPPICE WOOD TO HIGH FOREST OF EVERGREEN
OAK (Quercus Ilex L.) BY SHELTERWOOD CUTTING


Vlado KREJČI, Tomislav DUBRAVAC*


SAŽETAK: Rad ukazuje na probleme koji se javljaju pri provođenju


"Propisa " iz 1994. godine, kako sve naše panjače treba obnavljati prirodnim
putem po načelu oplodnih sječa. Pokus prevođenja sačuvane panjače hrasta
crnike u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču
postavljen je 1997. godine na području Upravne šuma Podružnica "Buzet",
Šumarija "Pula", Gospodarska jedinica "Pula", odjel 71a. Tijekom zime
1996/1997. godine, proveden je zahvat u smislu naplodnog sijeka kojim je
zastrtost tla krošnjama smanjena sa 85,0 % na 56,6 %. Ujesen 1997. godine,
nakon prethodno provedene ljetne njege, izmjera mladog naraštaja ukazuje
na zadovoljavajući broj od 83.600 jedinki ponika i mlađeg pomlatka hrasta
crnike po ha, visine do 30 cm. Međutim, već prve godine nakon sječe i provedene
ljetne njege javljaju se brojni te po visini vladajući izdanci crnike i lovora
iz panja, koji su 68 % u visinskom razredu iznad 30 cm.


Zimi 2000/2001. godine radi pomaganja razvoja mladog naraštaja hrasta
crnike iz sjemena, načinjen je uzgojni zahvat intenziteta 32 %po drvnoj masi,
kojom je zastrtost tla krošnjama smanjena na 49,7 %. Ljeti 2001. godine,
provedena je njega uklanjanjem izdanaka iz panja, nepoželjnih vrsta drveća i
grmlja. Te godine ujesen, već je 38 % (od 79.250 stabalaca) mladog naraštaja
hrasta crnike iz sjemena uraslo u visinski razred od 31 do 130 cm.


Nakon stoje ujesen 2002. godine ploha podijeljena na dva dijela (A i B)
veličine 50 x 25 m, na bolje obnovljenom (B) dijelu zimi 2002.-2003. godine,
proveden je dovršni sijek te njega sredinom ljeta. Na površini B, izmjerom
kasno ujesen 2003. godine, utvrdili smo da se u mladoj sjemenjači 59,8 % od


140.200 stabalaca nalazi u visinskom razredu od 31 do 130 cm. Istom izmjerom
utvrđeno je veliko povećanje (6 puta) izdanaka iz panja hrasta crnike nakon
dovršnog sijeka. Tako velika pojavnost izdanaka iz panja hrasta crnike,
kojima još treba pridodati ostale nepoželjne vrste drveća (posebice lovora) i
grmlja, ukazuje na potrebitost daljnje intenzivne njege.
Novonastala prirodna sjemenjača hrasta crnike podignuta po načelu
oplodnih sječa, održat će se samo uz stalnu i stručnu prisutnost šumara.
Ključne riječi: hrast crnike, oplodna sječa, prirodna obnova, sjemenjača,
njega


UVOD - Introduction


Panjače (izdanačke šume) hrasta crnike nastale su tojina visokog uzgojnog oblika. Zajedničko obilježje
namjernim ili nenamjernim procesima degradacije sas-većine panjača je izostanak bilo kakvih uzgojnih radova
u mladosti i tijekom njihova razvoja. Kako su pre


* Mr. sc. Vlado Krejči, dr. se. Tomislav Dubravac
puštene spontanom razvoju, formirao se čitav spektar,


Šumarski institut, Jastrebarsko, Trnjanska 35, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 48     <-- 48 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004), 405-412
od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom
masom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina,
pa do onih nekvalitetnih, razbijenog sklopa, s kržljavim
i kvalitetno lošim stablima male drvne mase Valja
pripomenuti kako je panjača degradirana sastojina vrlo
kvalitetnih stanišnih osobina, pa se prema tomu pri
konverziji panjača mora zadržati postojeća plodnost
tla, uz dovođenje autohtone sastojine iz sjemena. Imajući
na umu navedene činjenice o strukturi panjača i
kvaliteti njihova staništa, sve naše panjače treba obnavljati
prirodnim putem po načelu oplodnih sječa. Na
taj ćemo način, prije svega uz najmanje troškove obnove
i njege, dobiti stabilne, dobro očuvane i produktivne
sastojine visokog uzgojnog oblika, odnosno šume sjemenjače,
stoje i cilj svake obnove panjača.


Imajući na umu navedene činjenice o strukturi panjača
hrasta crnike i kvaliteti njihova staništa, sukladno
novim odredbama (Narodne novine 52/94), propisana
je ophodnja od 80 godina, u kojem ih vremenu treba


prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u
sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni
i financijski zadatak. Već daleko ranije nego je donesen
taj propis, Pi škorić (1963), Safar (1963), Šafar i
Dereta (1968), Rauš i Matić (1984), Matić
(1985, 1987) ukazali su na potrebitost i mogućnost^
racionalnijeg načina gospodarenja sastojinama hrasta
crnike sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih
sastojina.


Sukladno novim odredbama Viličić i dr. (1998),
Krejči i Dubravac (2000), te DubravacKrej či (2001) kao cilj istraživanja postavljaju proširenje
spoznaja o mogućnosti prirodne obnove s prevođenjem
u viši sastojinski oblik te dinamici razvoja mladih
sastojina hrasta crnike nastalih iz sjemena. Cilj
ovoga rada temelji se na provođenju načela oplodnih
sječa te praćenja prirodnog tijeka razvoja mlade sjemenjače
hrasta crnike.


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area


Istraživana pokusna ploha osnovana je u Eumediteranskoj
vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području
Šumarije "Pula", u Gospodarskoj jedinici "Pula",
odjelu 71a. Ploha ima sve značajke šume crnike i crnog
jasena (Orno-Quercetum ilicis H-ić/1956/1958) prema
Rauš idr. (1992).


Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća
ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u
humusnom horizontu.


METODA RADA


Pokusna ploha osnovana je 1997. godine u sačuvanoj
panjači hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon što
je njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine (Fotografija
1). Terenski dio istraživanja obavljen je prema
metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina
plohe je 50 x 50m. Izmjere mladog naraštaja tijekom
godina promatranja obavljene su u jesen, za vrijeme
mirovanja vegetacije. Izmjera brojnosti drvenastog
raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim
prugama veličine 2 x 50 m, koje su položene sredinom
plohe na međusobnoj udaljenosti od 10 m. Drvenasto
raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama
drveća i grmlja te načinu postanka, i razvrstano u starosno-
visinske razrede (Viličić i dr. 1998).


Kako bi mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena dobio
više svijetla, na sklopljenim dijelovima plohe u
ožujku 2001. godine, načinjena je prorjeda intenziteta
32 %. Njega mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena
pod zastorom krošanja matične sastojine obavljena je
ljeti iste godine. Tijekom njege uklonjeni su izdanci iz
panja, nepoželjne vrste (lovor) i grmlje.


Prema karti klimatske podjele Hrvatske, Seletko vić
iKatušin (1992), ploha se nalazi blizu granice
klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja
nedaleko od morske obale, nedvojbeno spada u klimatsko
područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom
te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu
zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta.


Working method


Ujesen 2002. godine, ploha je razdijeljena na dva
dijela (A i B) dimenzija 50 x 25 m. Na površini «B»,


Fotografija 1. Sastojina hrasta crnike, šumarija Pula, g.j. Pula,
odjel 71a, prva izmjera 1997. godine


Photograph 1 Evergreen Oak stand, Pula Forestry Office, Man.


Unit of Pula, Compartment 71 a, first measurement


in 1977


(Foto: T. Dubravac)




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 49     <-- 49 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJBČOM OD PANJAČH DO SJHMHNJAČH HRASTA CRNIKH ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 405-412
koja je bolje pomlađena, načinjen je zimi 2002/2003. rom krošanja. Na obje površine (A i B) je ljeti 2003.
godine do vršni sijek, dok se na površini «A» još uvijek godine načinjena njega,
prati tijek razvoja mladog naraštaja crnike pod zasto-


REZULTATI S RASPRAVOM - Results and discusion


Radi praćenja utjecaja strukture sastojine na pojavnost
i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike, Tablicom


Tablica 1. Osnovni strukturni podaci o plohi


Table I General data on experimental plot


Podaci izmjere


Measured data


Starost (god.) -Age (years)
N/ha
G/ha
V/ha
Zastrtost tla krošnjama (%)


Crown covered ground (%)


Tumač -Legend


Godina izmjere


Measured year


1997. 2001.


51 55
1312 824


22.97 16.18
163.50 110.42
56.65 49.70
N/ha - Broj stabala po hektaru-M/m^er of trees per hectare
G/ha - Temeljnica (m2) - Basal area (m2)
V/ha - Volumen (m3) - Volume (m3)


1 prikazani su osnovni podaci plohe. Moramo pripomenuti
kako u omjeru smjese po vrsti drveća (izmjera
1997.) OTB (lovor, medunac i cer) čine 13 %, dok je
taj postotak nakon prorijede 2001. godine smanjen ispod
10 % od ukupnog broja stabala.


U svrhu poboljšanja uvjeta pojavnosti i razvoja
mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena prvom prorjedom
1997. godine, zastrtost tla krošnjama smanjena
je sa 85% na 56,6%, a idućom prorjedom 2001. godine
na 49,7 %. Kao stoje već poznato, (Prpić 1986)) relativna
užitost svjetla od 15 % nije dovoljna za razvoj
stabalaca crnike gdje dolazi do stagnacije visinskog
prirasta i sušenja.


Zbog uvida u mogućnost i uvjete obnove panjača
hrasta crnike oplodnim sječama praćeno je brojno stanje
sveukupnog raslinja mladih stablašica i grmlja od
prve prorijede (1997. godine) do dovršnog sijeka (2003.
godine). Rezultati izmjera razvidni su u Tablici 2.


Tablica 2. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha


Table 2 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha


Vrsta drvenastog
raslinja


Type of woody plant


Crnika iz sjemena


Evergreen oak grown
from seed


Crnika iz panja
Evergreen oak grown
from coppice
Lovor -Laurel
Ostale stablašice


Other stem plants
Grmlje -Bushes
Sveukupno -Total


1997.
N %
1998.
N ´ %
1999.
N
83600 31 86600 33 90100
18250 7 10050 4 14950
66950
37900
60600
267300
25
14
23
100
59100
30000
80750
266500
22
11
30
100
85850
35250
147850
374000


Brojnost pratećih konkurenata, napose izdanaka crnike
iz panja, lovora i ostalih stablašice iz sjemena i
panja te grmlje, koji ograničavaju nesmetan razvoj
hrasta crnike iz sjemena neujednačen je. Na njihovu
pojavnost i visinski razvoj kroz promatrano razdoblje
jak utjecaj imaju provedene prorijede (1997. i 2001.
godine), a napose neizostavne njege obavljene tijekom
ljeta (1997., 2001. i 2003. godine). Uz njihovu brojnost,
koja se zadnjih godina kreće oko 80 % od sveukupnog
broja drvenastog raslinja (400.000/ha), bitan


Godine motrenja


Monitoring years


2000. 2001. 2002. 2003.
% N % N % N % N %
24 83900 25 79250 24 83000 21 81100 20


4 15600 5 14650 4 15600 4 59550 15


23 84350 25 79550 24 84250 21 47350 12
9 33650 10 32150 10 38000 9 38500 10
40 118700 35 124550 38 182500 45 173550 43


100 336200 100 330150 100 403350 100 400050 100


je njihov visinski razvoj. Znano je kako izdanci iz panja
imaju znatno veći visinski prirast od biljaka nastalih
iz sjemena.


Već je Lasman 1906. godine u svojim istraživanjima
izdanačkih šuma hrasta crnike na otoku Rabu izmjerio
jednogodišnje izdanke preko 2 metra visine. To
smo i mi potvrdili vlastitim istraživanjima, uz napomenu
kako je visinski prirast lovora iz panja puno jači od
visinskog prirasta crnike iz panja (Tablica 3). Jedan takav
primjerak razvidan je na Fotografiji 2.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 50     <-- 50 -->        PDF

V. Krcjči, T. Duhravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAĆE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 405-412
Budući daje pojavnost i preživljavanje mladog naraštaja
hrasta crnike iz sjemena glavni čimbenik obnove
i konverzije panjača hrasta crnike u viši sastojinski
oblik, nakon prethodnog razmatranja sveukupnog raslinja,
pozornost obraćamo brojčanom i visinskom razvoju
mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena.


Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena
kroz promatrano razdoblje (1997.-2003.), uz manja
odstupanja, uglavnom je konstantno. Kako je razvidno
iz Tablice 3. pojavnost mladog naraštaja hrasta
crnike iz sjemena, temelja buduće sjemenjače, vrlo je
dobra (prema istraživanjima u lužnjakovim sastojinama,
M at ić, 1993.) i kreće se od 79.250 do 90.100 stabalaca
hrasta crnike po hektaru.


Fotografija 2. Izdanci lovora iz panja


Photograph 2 Shoots of coppice grown laurel


(Foto: T. Dubravac)


Tablica 3. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima


Table 3 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating
and height classes


Visinsko-Broj biljaka (stabalaca) po ha -Number of plants (young trees) per ha
starosni Vrsta drveća po načinu postanka - Tree species according to manner of originating
razred Crnika -Evergreen oak Lovor -Laurel Ukupno Crnika i Lovor -Total
raslinja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja
(cm) Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from
Height-age seed coppice seed coppice seed coppice
classes in cm N % N % N % N % N % N %
Stanje 1997. godine -Condition in 1997year


<30 * 83600 100 5650 32 23700 91 12500 30 107300 98 18150 31
31-60 7400 40 1900 7 18650 46 1900 2 26050 44
61-130 5100 28 600 2 8150 20 600 0 13250 23
131-150 50 800 2 850 1
151-200 50 650 2 700 1


201-250
251>


Ukupno


83600 100 18250 100 26200 100 40750 100 109800 100 59000 100


Total
Stanje 1998. godine -Condition in 1998. year


<30 * 84750 98 250 3 29050 96 5650 19 113800 97 5900 15
31-60 1850 2 2750 27 1100 4 12200 42 2950 3 14950 39
61-130 6000 60 100 8300 29 100 14300 37
131-150 750 7 850 3 1600 4


408




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 51     <-- 51 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLOIJNOM SJEČOM OD PANJACE DO SJEMENJACE HRASTA CRNIKE ... Šumarski list br. 7 X, CXXVI1! (2004), 405-412
151-200 250 3 1300 5 1550 4
201-250 50 400 2 450 1
251> 150 150
Ukupno
Total 86600 100 10050 100 30250 100 28850 100 116850 100 38900 100
<30* 81350 90
Stanje 1999. godine Condition
in 1999. year
1900 13 40700 87 7850 20 122050 89 9750 18
31-60 8750 10 3700 25 5400 12 15100 38 14150 10 18800 35
61-130 6500 43 500 1 12000 31 500 1 18500 34
131-150 1350 9 1150 3 2500 4
151-200 1350 9 1200 3 2550 5
201-250 150 1 1450 4 1600 3
251> 500 1 500 1
Ukupno
Total 90100 100 14950 100 46600 100 39250 100 136700 100 54200 100
<30* 63850 76
Stanje 2000. godine Condition
in 2000. year
2250 14 35750 78 5500 14 99600 77 7750 14
31-60 19300 23 2650 17 9250 20 13450 35 28550 22 16100 30
61-130 750 1 6250 40 900 2 13200 34 1650 1 19450 36
131-150 1200 8 1850 5 3050 6
151-200 2000 13 1850 5 3850 7
201-250 1100 7 1450 4 2550 5
251> 150 1 1150 3 1300 2
Ukupno
Total 83900 100 15600 100 45900 100 38450 100 129800 100 54050 100
<30* 49500 62
Stanje 2001. godine Condition
in 2001. year
7000 48 30150 97 26500 55 79650 72 33500 53
31-60 27400 35 5600 38 1050 3 15050 31 28450 26 20650 33
61-130 2350 3 2050 14 6550 13 2350 2 8600 14
131-150 200 1 200
151-200 50 50
201-250
251>
Ukupno
Total 79250 100 14650 100 31200 100 48350 100 110450 100 63000 100
<30* 38900 47
Stanje 2002. godine Condition
in 2002. year
4950 31 33700 73 12850 34 72600 56 17800 33
31-60 37250 45 7150 46 11000 24 12700 34 48250 37 19850 37
61-130 6850 8 3300 21 1650 3 10000 26 8500 7 13300 25
131-150 100 1 1150 3 1250 3
151-200 100 1 950 2 1050 2
201-250 200 1 200
251> 50 50
Ukupno
Total 83000 100 15600 100 46350 100 37900 100 129350 100 53500 100
<30* 33700 41
Stanje 2003. godine Condition
in 2003. year
55500 93 16150 81 25600 94 49850 49 81100 93
31-60 39650 49 4000 7 3700 18 1750 6 43350 43 5750 7
61-130 7750 10 50 100 1 50 7850 8 100
131-150
151-200
201-250
251>
Ukupno
Total 81100 100 59550 100 19950 100 27400 100 101050 100 86950 100
Tumač: <30* : ponik, mladi pomladak
Explantion: <30* first year young regeneration plant, younger crop




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 52     <-- 52 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7-8. CXXV1II (2004). 405-412
Sav mladi naraštaj hrasta crnike iz sjemena
(83.600/ha) nalazio se 1997. godine u visinskom razredu
do 30 cm. U promatranom razdoblju od 1997. do
2003. godine, brojnost te tijek visinskog rasta mladog
naraštaja hrasta crnike iz sjemena ukazuju da su provedene
prorijede i njege pogodovale njihovom razvoju
(Fotografija 3). Brojčano stanje (83.000/ha) mladog
naraštaja hrasta crnike iz sjemena 2002. godine te činjenica
da se od tog broja 53 % nalazi u visinskom raz-


Fotografija 3. Izvrsno pomlađena sastojina hrasta crnike na plohi


Photograph 3 Well regenerated stand of evergreen oak on plot


(Foto: T. Dubravac)


Fotografija 4. Mladi naraštaj crnike iz sjemena pod zastorom
krošanja, površina "A" nakon njege 2003. godine


Photograph 4 Evergreen Oak young growth from seed under
canopy, area "A" after tending in 2003


(Foto: T. Dubravac)


redu od 31 do 130 cm, ukazuju da su nastali uvjeti za
dovršni sijek.


Kako je u metodi rada već navedeno, ujesen 2002.
godine ploha je razdijeljena na dva jednaka dijela
50 x 25 m. Južni (A) dio slabije je obnovljen, a sjeverni


(B) je izrazito dobro obnovljen, što je razvidno iz Tablice
4.
Tablica 4. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha


Table 4 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha


Vrsta drvenastog
raslinja


Type of woody
plant


Crnika iz sjemena


Evergreen oak grown from seed


Crnika iz panja


Evergreen oak grown from coppice
Lovor -Laurel
Ostale stablašice
Other stem plants
Grmlje -Bushes
Sveukupno -Total


Zimi 2002/2003. na površini B načinjen je dovršni
sijek, a površina A ostala je neposječena radi praćenja
razvoja mladog naraštaja pod zastorom krošanja (Fotografija
4). Na obje površine (A i B) ljeti 2003. godine,
načinjena je njega uklanjanjem izdanaka iz panja te nepoželjnih
stablašica i grmlja. Nakon izmjere, kasno u
jesen 2003. godine, na površini B (Tablica 4) utvrdili
smo kako se u mladoj sjemenjači 59,8 % od 140.200
stabalaca nalazi u visinskom razredu od 31 do 130 cm.
Uočavamo veliko povećanje (6 puta) izdanaka iz panja
hrasta crnike nastalih na panjevima nakon dovršnog
sijeka.


Ploha - A/Godina motrenja Ploha - B/Godina motrenja


Plot A/Monitoring years Plot B/Monitor ingy ears


2002.


N %
28100 8
12600 4
77200 21
54000 15
187600 52
359500 100


2003. 2002. 2003.
N % N % N %
22000 6 137900 31 140200 31
6200 2 18600 4 112900 25
49800 14 91300 20 44900 10
44400 13 22000 5 32600 7
223200 65 177400 40 123900 27
345600 100 447200 100 454500 100


Vrijednosti izmjere upućuju nas na učinkovitost
njege provedene prethodnog ljeta, tako da se 94 % od
112.900/ha izdanaka crnike iz panja nalazi u visinskom
razredu do 30 cm. Oni i dalje svojom agresivnošću
predstavljaju opasnost za mladu sastojinu iz sjemena
(Fotografija 5) te su redovite njege idućih godina
neophodne.


Utrošak radnog vremena na njegu pod zastorom
krošanja, oko 35 radnika dana te njegu mlade sastojine
nakon dovršnog sijeka, oko 45 radnika dana po hektaru,
ukazuje na znatna novčana ulaganja, koja samo
šumarstvo teško može podnijeti. Uvažavajući činjeni




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 53     <-- 53 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: OPLODNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAĆE HRASTA CRNIKE Šumarski list br. 7 8, CXXV1II (2004), 405-412
cu kako gospodarske panjače hrasta crnike kojima
upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb zauzimaju
10169 ha površine, bit će teško izvodivo glede propisane
ophodnje od 80 godina u kojem ih vremenu treba
prirodnim putem, po načelu oplodnih sječa prevesti u
sjemenjače, što će za praksu predstavljati veliki stručni
i financijski zadatak.


Posljednjom izmjerom utvrđena je prisutnost i neznatna
šteta od srneće divljači. Na temelju iskustva u


g.j. Punta Križa (Viličić i dr. 1998) porast tih šteta
mogao bi biti ograničavajući čimbenik razvoja mlade
sjemenjače hrasta crnike, zbog grupiranja divljači na
za nju sada prehrambeno atraktivnu površinu.
Fotografija 5. Mlada sjemenjača hrasta crnike nakon dovršnog
sijeka


Photograph 5 Young Evergreen Oak high forest after final felling


(Foto: T. Dubravac)


ZAKLJUČCI - Conclusion


Kroz sedam godina praćen je tijek razvoja mladog 3. Pojava i preživljavanje mladog naraštaja hrasta
naraštaja hrasta crnike u sačuvanoj panjači hrasta crnicrnike
iz sjemena zahtijeva učinkovite i pravovreke
(Qrno-Quercetum ilicis H-ić 1956/1958). Istraživamene
prorijede te višekratne njege.
nja su provedena u vrijeme izvođenja oplodnih sječa te 4. Nakon pojave pomlatka u strukturno sačuvanim paneposredno
nakon njihovog završetka. Praćeni su svi njačama hrasta crnike, pomladno razdoblje uz pravažni
čimbenici prirodne obnove te se na temelju dobivilno
vođenje oplodnih sječa ne treba biti duže od
venih rezultata može zaključiti sljedeće: 10 godina.


1.
Primjena načela oplodnih sječa u panjači hrasta
crnike dala je pozitivan rezultat.
2.
Učestalost i intenzitet plodonošenja panjača hrasta
crnike osiguravaju uvjete obnove i konverziju prirodnim
putem u viši sastojinski oblik.
LITERATURA - References
Dubravac, T., V. Novotny, (1992): Metodologija Matić, S., (1985): Prevođenje makija i panjača hrasta
tematskog područja uzgajanje šuma rast i prirast crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Sa


(primijenjena u multidisciplinarnom projektu vjetovanje "Gospodarenje šumama mediteranekološko
ekonomske valencije tipova šuma). skog područja Rab"
Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. Matić, S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama


Dubravac, T., V. Krejči, (2001): Pojavnost mlakao
mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti
dog naraštaja u sačuvanim panjačama hrasta šuma. Šum. list 3^1: 143-147, Zagreb.
crnike (Quercus ilex L.) - uvjet osiguranja budu


Matić , S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste


ćih sjemenjača. Znanstvena knjiga: Znanost u


drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obno


potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama,


ve, podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse,


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šuposebno
izdanje 4: 365-380, Zagreb.
marski institut, Jastrebarsko, "Hrvatske šume"


Piškorić , O., (1963): Dinamika visinskog prirasta


d.o.o. pp: 43-52, Zagreb.
izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.).
Krej či, V., T. Dubravac, (2000): Obnova panjača Šum. list 122-133, Zagreb.
hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sje


Prpić, B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego


čom. (Regeneration of coppice forests of ever


vih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po


green oak (Quercus ilex L.) by seed felling).


kuse, 2: 69-75, Zagreb.


Šum. list. 11-12: 661-668, Zagreb.
Lasman , D., (1906): Šumarenje na otoku Rabu.
Šum. list XXX (4): 138-163, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 54     <-- 54 -->        PDF

V. Krejči, T. Dubravac: Ol´l OPNOM SJEČOM OD PANJAČE DO SJEMENJAČE HRASTA CRNIKE ... Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 405-412
Rauš , Đ., S. Matić , (1984): Sinekološko-uzgojno Šafar, J., B. Dereta , (1968): Melioracija i rekon


istraživanje u šumama otoka Raba. Šum. list strukcija izdanačkih šuma. Rad. Šumar. inst. 9,


3^1: 131-145, Zagreb. Zagreb.
Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić,J. Medve- Viličić,V.,V, Krejči, M. Grubešić,T. Dubradović
, (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. vac , (1998): Razvoj pomlatka hrasta crnike
Šume u Hrvatskoj, 33-76, Zagreb. (Quercus ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne


Seletković,Z.,Z. Katušin, (1992): Klima Hrvat- divljači. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 103-114, Jaskc.
Šume u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb. strebarsko.
Šafar, J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik, pp. **** Narodne novine 52/94
598, Zagreb.


SUMMARY: This study presents the problems arising from the implementation of
"Regulations " issued in 1994, which stipulate that all coppice woods should be reestablished in a
natural way, on the principle of shelterwood method of cutting. In 1997 an experiment was set up
to transform preserved evergreen oak coppice woods into a higher stand form, namely, into a stable
productive high forest. During the winter of 1996/1997 seed cutting was performed by which
the crown cover over soil was decreased from 85.0 % to 56 %. In the autumn of 1997, after carrying
out summer tending, measurement of young growth showed a satisfactory number of 83 600
seedling plants and ´younger´ young growth of evergreen oak per ha, up to 30 cm in height.
However, already the first year after the cutting and summer tending, numerous stump shoots of
evergreen oak and laurel appeared superior in height, of which 68 % were in the height class over
30 cm.


In the winter of 2000/2001 spacing was carried out for the purpose of assisting development
of evergreen oak young growth from seed, at 32 % intensity by volume of wood, which reduced
crown cover over soil to 49.7 %. In the summer of 2001, tending was performed by removing the
stump shoots of undesirable tree species and shrubs. In the autumn of the same year as much as
38 % (out of 79 250 young trees) of evergreen oak young growth from seed grew into the class
height 31-130 cm.


In the autumn of 2002, following the division of the plot into two parts (A and B), 50 x 50 m in
size, on the excellently reestablished part (B) final felling was performed during the winter
2002/2003, and tending of young growth in midsummer. Measurements in late autumn of 2003,
on the B part, confirmed that in that young high forest 59.8 % of the 140 200 young plants were
in the height class 31—130 cm. The same measurement confirmed a great increase (6 times) in
stump shoots from evergreen oak after the final felling. Such a numerous occurrence of evergreen
oak stump shoots, together with some other undesirable tree species (particularly laurel)
and shrubs, indicates the necessity of further intensive tending. The latest measurement confirmed
the presence of negligible damage inflicted by deer game. Based on experience from previous
investigations, increase in damage could be a limiting factor in the development of young
high forest of evergreen oak, due to the grouping of wildlife on such an attractive feeding area.


The newly established natural high forest of evergreen oak, raised on the principles of shelterwood
method of cutting, will survive only with the continuous and professional control of the
forest ranger.


Approximately thirty-five workdays were needed for tending under crown canopy and after
final felling around forty-five workdays per ha for the tending of a young stand. This demands
considerable financial investment, which is difficult for forestry alone to finance. In view of the
fact that the managed coppice woods of Evergreen Oak, administered by "Hrvatske šume " Ltd.,
Zagreb, cover 10 169 ha, this task will be difficult to accomplish, because of the prescribed rotation
of8o years, in which time these coppice woods would need to be transformed into high forest
by a natural process, on the principle of shelterwood cutting. This would represent a great
professional and financial burden for forestry practice.


Key words: evergreen oak, shelterwood cutting, natural regeneration, highforest, tending