DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ž. Zečić. T. PorSinsky. M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKU 1 SASTOJ1NA . Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004). 381-389 o obučenosti radnika. Prilagodba je pojedinca u skupise u praksi nije ostvarilo. Sjekači su se redovito mjeni ovisila o međusobnim odnosima članova te naravi sečno izmjenjivali samo na pomoćnom stovarištu zbog pojedinca. ravnomjernog opterećenja sjekača i alata. Lanac pile se pri trupljenju na pomoćnom stovarištu više trošio zbog Iako je osnovno načelo skupnoga rada redovita iz nakupina tla na privučenom oblom drvu. mjena radnika na aktivnostima radnika i traktoriste, to IZBOR METODE STUDIJA VREMENA - The selection of time study method Studij rada kao znanstvena osnova organizacije rada i organizacije proizvodnje polazi od čovjeka i njegovog rada te analize čovjek - radno mjesto - radna okolina. Zadatak je studija rada da znanstvenim metodama te logičkim, cjelovitim i sustavnim analizama dođe do optimalno oblikovanog načina rada te realnog vremena izrade, odnosno objektivno izračunane norme. Tehnička se norma vremena utvrđuje studijem vremena. Slika 1. Sjekač pri sječi i izradbi stabala Figure 1 Cutter at felling and processing of trees Pri studiju vremena kod nas se utrošci vremena mjere mehaničkim ili digitalnim kronometrom. Osim protočne i povratne metode za određivanje utroška vremena kod radova eksploatacije šuma primjenjuje se i metoda trenutačnih opažanja (MTO) ili multimomentna metoda. Pri našim se terenskim istraživanjima najčešće koristi povratna metoda kronometrijc. Raspodjela vremena koja se koristi u Hrvatskoj slična je raspodjeli vremena koja se primjenjuje u europskim zemljama (REFA, 1984) s tim da se ne utvrđuje procjena zalaganja radnika. Za snimanje skupnoga rada pri sječi, izradbi i privlačenju drva moguće je koristiti sve tri navedene metode studija vremena. U praksi prevladava primjena povratne metode pred nepopularnom protočnom. Slika 2. Traktor Ecotrac V 1033F na privlačenju drva Figure 2 Ecotrac V1033F tractor in timber skidding Primjenom MTO metode jedan snimatelj može istovremeno pratiti više radnika. Sa stajališta jednostavnosti i troškova snimanja MTO metoda ima prednosti pred kronometrijskim metodama. Metoda trenutačnih opažanja pojavila se 1934. godine u Engleskoj, u tekstilnoj industriji. Cilj je bio utvrditi vrijeme prekida, odnosno zastoja radnika i strojeva, kako bi se utvrdili gubici vremena u proizvodnom procesu. Kod MTO se u nejednakim vremenskim intervalima bilježi djelatnost radnika, odnosno stroja u tom momentu. Intervali se mogu određivati pomoću tablice slučajnih brojeva. Pri snimanju radova u eksploataciji šuma koriste se jednaki i kratki intervali, tako da se u jednoj minuti opažanja obavljaju 4 ili 5 puta. Od 1940. godine Barnes kod ove metode primjenjuje matematičku statistiku. Unatoč povećanom broju snimatelja, odnosno povećanim troškovima snimanja u odnosu na MTO metodu, pri snimanju skupnoga rada odabrana je povratna metoda. Osnovni je razlog za odabir povratne metode u tome što se njome osigurava neprekinuti vizualni kontakt snimatelja i radnika, pa se vrijeme izvođenja radnih operacija može precizno izmjeriti. Nadalje, radnici skupine su prostorno međusobno udaljeni. Dva sjekača nalaze se u sječini na najmanjoj međusobnoj udalje |