DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENIČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004). 381-389 UDK 630* 305 + 242 NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJINA SKUPNIM RADOM UZ OSVRT NA IZBOR METODE STUDIJA VREMENA SOME HARVESTING RESULTS IN HILLY STANDS BY GROUP LABOR WITH A REVIEW OF SELECTION OF TIME STUDY METHOD Željko ZEČIĆ*, Tomislav PORSINSKY*, Marijan ŠUŠNJAR* SAŽETAK: U ovome se radu iznose rezultati istraživanja eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom te razmatraju prednosti i nedostaci metoda mjerenja vremena pri sječi, izradbi, privlačenju i preuzimanju. Skupni rad odvijao se u bukovoj sastojini starosti 55 godina, u brdskom području središnjeg panonskog gorja na nadmorskoj visini između 550 i 700 m. Srednji prsni promjer posječenih stabala je 21 cm, a srednji obujam stabla je 0,30 m3. Radnu skupinu čine pet radnika, i to dva sjekača, dva traktorista ijedan radnik na pomoćnom stovarištu. Efektivno je vrijeme sjekača na sječi i izradbi te pripremi i vezanju tovara po stablu 3,69 minuta, odnosno 12,30 min/m3. Pri doradi i preuzimaju drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu efektivno vrijeme po jednom komadu oblog drva je 0,99 minuta, odnosno 6,21 min/m3. Drvo je privlačio zglobni šumski traktor Ecotrac V´ — 11 -1033F. Norma je vremena traktora za udaljenost od 150 do 650 m u rasponu od 25,06 min/m3 do 32,75 min/m3. Norma je vremena istovremene sječe i izradbe 17,86 min/m3. Iz navedenih vrijednosti moguće je izračunati odnos normi vremena sječe i privlačenja drva te prema njima uspostaviti dinamički optimalnu organizaciju skupine. Ključne riječi: studij vremena, sječa i izradba, privlačenje, preuzimanje, norma vremena PROBLEM - Scope ZNAČAJKE SKUPNOGA RADA - Characteristics of group labor Skupni je rad opisan kao istovremeni rad skupine skupni rad pratio i oblikovao kako bi se postigla najboljudi na istom radnom zadatku, istom prostoru i u složelja struktura skupine. noj međusobnoj suradnji. Skupnim se radom radovi sje Osnovne su značajke skupnoga rada: zajednički če, izradbe i transporta drva izvode usporedno. Takav radni nalog; sudjelovanje više radnika u izvršenju rad način rada omogućuje da drvo vrlo brzo nakon sječe u noga naloga; prilagođena tehnologija rada; ravnomjer potpuno svježem stanju dolazi na stovarište kupca. na raspodjela učinka i osobnoga dohotka; zajednička U Hrvatskoj je skupni rad prvi put primijenjen odgovornost za ispunjenje radnoga naloga; zajednički 1979. na području Uprave šuma Bjelovar. Na području odlazak na rad i povratak; zajednička raspodjela utrošUprave šuma Požega skupni rad je primijenjen nešto ka goriva i maziva; zajednička raspodjela troškova; kasnije i to 1982. u dovršnom sjeku hrasta kitnjaka, prisutnost poslovođe koji dnevno nadzire tijek rada odjel 69 u g. j . Sjeverni Dilj I. Sljedećih se godina (Zečić 1998). Pri sastavljanju određene skupine za svakoga se po * Dr. se. Željko Zečić, mr. se. Tomislav Porsinsky, jedinca ispituje nekoliko elemenata: opća sposobnost Mr. sc. Marijan Šušnjar, Šumarski fakultet sjekača, starost, prethodni rezultati rada, mjesto sta Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za iskorištavanje šuma, novanja, poznavanje rada i sredstava rada i dokumenti Svetošimunska 25, 10002 Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ž. Zečić. T. PorSinsky. M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKU 1 SASTOJ1NA . Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (2004). 381-389 o obučenosti radnika. Prilagodba je pojedinca u skupise u praksi nije ostvarilo. Sjekači su se redovito mjeni ovisila o međusobnim odnosima članova te naravi sečno izmjenjivali samo na pomoćnom stovarištu zbog pojedinca. ravnomjernog opterećenja sjekača i alata. Lanac pile se pri trupljenju na pomoćnom stovarištu više trošio zbog Iako je osnovno načelo skupnoga rada redovita iz nakupina tla na privučenom oblom drvu. mjena radnika na aktivnostima radnika i traktoriste, to IZBOR METODE STUDIJA VREMENA - The selection of time study method Studij rada kao znanstvena osnova organizacije rada i organizacije proizvodnje polazi od čovjeka i njegovog rada te analize čovjek - radno mjesto - radna okolina. Zadatak je studija rada da znanstvenim metodama te logičkim, cjelovitim i sustavnim analizama dođe do optimalno oblikovanog načina rada te realnog vremena izrade, odnosno objektivno izračunane norme. Tehnička se norma vremena utvrđuje studijem vremena. Slika 1. Sjekač pri sječi i izradbi stabala Figure 1 Cutter at felling and processing of trees Pri studiju vremena kod nas se utrošci vremena mjere mehaničkim ili digitalnim kronometrom. Osim protočne i povratne metode za određivanje utroška vremena kod radova eksploatacije šuma primjenjuje se i metoda trenutačnih opažanja (MTO) ili multimomentna metoda. Pri našim se terenskim istraživanjima najčešće koristi povratna metoda kronometrijc. Raspodjela vremena koja se koristi u Hrvatskoj slična je raspodjeli vremena koja se primjenjuje u europskim zemljama (REFA, 1984) s tim da se ne utvrđuje procjena zalaganja radnika. Za snimanje skupnoga rada pri sječi, izradbi i privlačenju drva moguće je koristiti sve tri navedene metode studija vremena. U praksi prevladava primjena povratne metode pred nepopularnom protočnom. Slika 2. Traktor Ecotrac V 1033F na privlačenju drva Figure 2 Ecotrac V1033F tractor in timber skidding Primjenom MTO metode jedan snimatelj može istovremeno pratiti više radnika. Sa stajališta jednostavnosti i troškova snimanja MTO metoda ima prednosti pred kronometrijskim metodama. Metoda trenutačnih opažanja pojavila se 1934. godine u Engleskoj, u tekstilnoj industriji. Cilj je bio utvrditi vrijeme prekida, odnosno zastoja radnika i strojeva, kako bi se utvrdili gubici vremena u proizvodnom procesu. Kod MTO se u nejednakim vremenskim intervalima bilježi djelatnost radnika, odnosno stroja u tom momentu. Intervali se mogu određivati pomoću tablice slučajnih brojeva. Pri snimanju radova u eksploataciji šuma koriste se jednaki i kratki intervali, tako da se u jednoj minuti opažanja obavljaju 4 ili 5 puta. Od 1940. godine Barnes kod ove metode primjenjuje matematičku statistiku. Unatoč povećanom broju snimatelja, odnosno povećanim troškovima snimanja u odnosu na MTO metodu, pri snimanju skupnoga rada odabrana je povratna metoda. Osnovni je razlog za odabir povratne metode u tome što se njome osigurava neprekinuti vizualni kontakt snimatelja i radnika, pa se vrijeme izvođenja radnih operacija može precizno izmjeriti. Nadalje, radnici skupine su prostorno međusobno udaljeni. Dva sjekača nalaze se u sječini na najmanjoj međusobnoj udalje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ž. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJ1NA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 381-389 nosti od dvije visine stabla, te tako istovremeno snimanje najčešće nije moguće. Traktori se iz sječine do pomoćnog stovarišta kreću na udaljenosti od preko 500 metara. Radnik na pomoćnom stovarištu obavlja sve radove na doradi i preuzimanju drvnih sortimenata. Prostorni raspored radnika, konfiguracija i nepreglednost terena u ovom slučaju donose prevagu u korist primjene povratne metode. Taboršak (1987) preporučuje povratnu metodu mjerenja vremena te navodi njene nedostatke i prednosti. Nedostaci se odnose na dugo uvježbavanje snimatelja, dugotrajnu koncentraciju snimatelja, kronometar posebne konstrukcije, gubitke zbog vraćanja kazaljke u početni položaj i drugo. Prednosti su: odmah se vide nepravilnosti u radu ili opravdani prekidi u radu, nema naknadnog izračunavanja pojedinačnih vremena, ako se snimanje prekine iz bilo kojih razloga može se nastaviti, moguće je očitavanje trajanja kratkih zahvata. Barnes (1964) daje prednost povratnoj metodi pred protočnom, zbog toga što se vrijeme svakog zahvata vidi na opažačkom listu, pa snimatelj i analitičar mogu u tijeku samoga snimanja uočiti razlike za svaki radni zahvat. ZNAČAJKE RADILIŠTA - Characteristics of the working site Istraživanje skupnoga rada provedeno je na području Uprave šuma Požega, odnosno šumarije Kutjevo u g. j . Južna Krndija I. Uprava šuma Požega zauzima zapadni dio Slavonije, a prostire se na čitavom području požeške kotline. Šumarija Kutjevo zauzima sjeverne i sjeveroistočne predjele požeške kotline. Ukupna površina kojom šumarija gospodari iznosi 7337,83 ha. Gospodarska jedinica Južna Krndija I zauzima krajnje jugozapadne i južne obronke Krndije i pripada u slivno područje rijeke Save. Površina gospodarske jedinice iznosi 6242,64 ha, a drvna zaliha 1268147 m3. Najza- Filipov kamen stupljeniji tip tla je distrično smeđe tlo, tipično na gnajsu i škriljcima, na kojem je razvijen ekološko-gospodarski tip II - D - 10 s biljnom zajednicom ilirske brdske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae Ht 1938). Otvorenost gospodarske jedinice prometnicama iznosi 17,28 m/ha, od toga javnim 2,29 m/ha, a šumskim 14,99 m/ha, dok je ukupna otvorenost područja šumarije Kutjevo 16,57 m/ha (M ikić 1996). Etat prethodnog prihoda g. j . Južna Krndija I iznosi 34 % prirasta, odnosno 15 % drvne zalihe, stoje prosječno 33 m3/ha. Šumska cesta Meki putevi i gospodarske pr Granica odjela Granica odsjeka Vodotok Slika 3. Radilište Kutjevo -3 D model terena Figure 3 Working site Kutjevo -3D terrain model |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Ž. Zečić, T. PorSinsky, M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJINA . Šumarski list br. 7-8. CXXVIII (2004), 381-389 Nadmorska visina najniže točke nalazi se na 550 m, a najviše na 700 m. Uz donju granicu odjela 56 a i kroz odjel 55 a izgrađena je šumska cesta (slika 3). Radove sječe, izradbe, privlačenja i preuzimanja na ispitivalištu Kutjevo izvodila je skupina od pet članova, i to tri sjekača i dva traktorista. Kod ovakve organizacije skupine dva su sjekača radila u šumi, dok je treći sjekač zajedno s poslovođom na pomoćnom stovarištu prikrajao, trupio, mjerio i obilježavao tehničku oblovinu. Sjekač u sječini osim sječe, priprema traktorski tovar te ga zajedno s traktoristom veže. Primijenjena je kombinirana metoda izradbe. Poslovođa na pomoćnom stovarištu obavlja prikrajanje, mjerenje obujma i preuzimanje te nadzire tijek ostalih radova. Debalna se metoda primjenjivala samo uz traktorske vlake ili uz rub odjela u blizini pomoćnog stovarišta. REZUTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research SJEČA I IZRADBA U SKUPNOM RADU - Group felling and cutting Sjekači su u sastojini izrađivali ranije srušena stabla, te sjekli i izrađivali dubeća stabla. Rad je sniman 15 radnih dana. Podaci su prikazani u tablici 1. Efektivno vrijeme sjekača iznosi 42,93 %, a opća vremena 57,07 %. Efektivno vrijeme izradbe iznosi 478,38 minuta ili 2,08 minuta po stablu. Efektivno vrijeme sječe i izradbe je 818,22 minute ili 2,10 minuta po stablu. Na pripremu tovara sjekač troši 986,71 minutu, odnosno 65,78 min/dan ili 1,59 minuta po stablu, što čini 43,17 % efektivnog vremena. Sjekači su povremeno na kraju radnoga dana pomagali pri preuzimanju zadnjih turnusa traktora na pomoćnom stovarištu. Martini ć (1990) spominje da dnevno utrošeno vrijeme sjekača na aktivnostima privlačenja traktora iznosi od 88 min/dan, do 95 min/dan. U strukturi tih vremena vezanje tovara iznosi 60 %. Tablica 1. Sturktura ukupnog i efektivnog vremena sjekača na sječi i izradbi te utrošak vremena po stablu Table 1 Structure of total and effective time used by cutters for felling and cutting and time consumption per tree Vrsta radne operacije Type of working operation 1. Vrijeme izradbe Cutting time 1.1 Stablovno vrijeme Tree time 1.2 Sortimentno vrijeme Assortment time 2. Vrijeme sječe i izradbe Felling and cutting time 2.1 Stablovno vrijeme Tree time 2.2 Sortimentno vrijeme Assortment time 3. Rad na pripremi tovara Load preparation 4. Rad na pomoćnom stovarištu Operations in landing 5. Efektivno vrijeme Effective time 6. Opća vremena Delav time 7. Ukupno vrijeme Total time min 478,38 362,29 116,09 818,22 668,30 149,92 986,71 2,39 2285,70 3039,00 5324,70 Efektivno vrijeme sjekača po stablu od 0,30 m3 iznosi 3,69 minuta (sječa, izradba i rad na pripremi tovara), a opća vremena 4,91 minutu, što ukupno iznosi 8,60 min/stablu. Sjekač je za sječu i izradbu utrošio 12,30 min/m3 efektivnog vremena te 16,37 min/m3 Utrošak vremena - Cutter ´s time consumption % min/stablu min /tree 8,98 20,93 2,08 6,80 15,85 1,58 2,18 5,08 0,50 15,37 35,80 2,10 12,55 29,24 1,72 2,82 6,56 0,39 18,53 43,17 1,59 0,04 0,10 0,00 42,93 100,00 3,69 57,07 4,91 100,00 8,60 općih vremena ili ukupno 28,67 min/m1. U prorednoj sastojini hrasta lužnjaka i crne johe (Boj an in i dr. 1989) za stablo prsnog promjera 20 cm efektivno vrijeme sječe i izradbe iznosi 6,20 minuta, odnosno kod crne johe 5,23 minute. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Ž. Zečić, T. PorSinsky. M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJ1NA Šumarski list br. 7 8, CXXVIII (20Ü4). 3X1-3X9 Dodatno vrijeme izradbe te sječe i izradbe iznosi 1 377,50 minuta ili 60,3 % efektivnog vremena. Pri izračunu dodatnog vremena priznaje se polusatna stanka za jelo za 8 sati rada. Odmori su priznati s najduljim trajanjem od 5 minuta, a opravdani prekidi u ukupnom iznosu kako su se događali. Povremeni radovi čine 6,64 % dodatnog vremena. Tehnički prekidi iznose 12,68 %, a najveći dio otpada za nalijevanje goriva. Pripremno-završno vrijeme čini 27,42 % dodatnog vremena, a oblikovano pripremno-završno vrijeme iz nosi 377,73 minute, odnosno 25,18 min/dan. Za brdoviti su teren Bojani n i dr. (1994) utvrdili dodatno vrijeme u iznosu od 51 % čistog vremena rada, koje obuhvaća i polusatno vrijeme objeda. Backhau s (1990) godine navodi da kod normi sječe i izradbe motornom pilom dodatno vrijeme u Njemačkoj u prosjeku iznosi 40 %. Dodatno je vrijeme sječe i izradbe na radilištu Kutjevo 5,56 min/m3, a norma vremena iznosi 17,86 min/m3. PRIVLAČENJE DRVA - Timber skidding U tablici 2 prikazana je struktura vremena turnusa 25,54 minute ili 78,9 %, a dodatno vrijeme 6,84 minute traktora Ecotrac V 1033E Efektivno vrijeme iznosi ili 21,1 % ukupnog vremena turnusa. Tablica 2. Struktura vremena turnusa za udaljenost privlačenja po vlaci i sječini od 300 m, i po pomoćnom stovarištu 100 m traktora Ecotrac 1033F Table 2 Time cycle structure of Ecotrac 1033F skidder for skidding distance of300 m on skid trail and felling site and skidding distance of 100 m on landing Sastavnice Components 1. Vožnja neopterećenog traktora Unloaded skidder driving 2. Vožnja opterećenog traktora Loaded skidder driving 3. Radna sječini Felling site work 4. Rad na pomoćnom stovarištu Landing work 5. Efektivno vrijeme Effective time 6. Dodatno vrijeme (26,8 % na efek. vrijeme) Additional time (26.8 % of effective time) 7´. Ukupno vrijeme turnusa Total cycle time 8. Prosječan obujam tovara, m3 Mean load diameter, m 9. Norma vremena, min/m3 Standard time, min/m 10. Dnevni učinak, nrVdan Daily efficiency, m /day U istoj tablici 2 prikazane su i vrijednosti za prosječan obujam tovara, normu vremena i dnevni učinak. Rad na sječini traje 15,16 minuta ili 59,4 %, a najmanje se vremena troši na vožnju opterećenog i neopterećenog traktora po vlaci i sječini i to 2,81 minuta ili 11,0 %. Rad na pomoćnom stovarištu čini 4,76 minuta ili 18,6 % efektivnog, odnosno 14,7 % ukupnog vre Utrošak vremena turnusa -Consumption of cycle time Ukupno Postotni udio prema vrijeme % share in total Total ukupnom efektivnom time total effective vremenu time min % 2,81 8,7 11,0 2,81 8,7 11,0 15,16 46,8 59,4 4,76 14,7 18,6 25,54 78,9 100,00 6,84 21,1 32,38 100,00 1,12 28,91 16,60 mena. Dodatno vrijeme određujemo radi izračuna norme vremena i norme učinka, a dodajemo ga efektivnom vremenu u obliku koeficijenta dodatnog vremena ili u apsolutnom iznosu. Neki autori, kako spominje Krpa n (1984), u dodatno vrijeme uvrštavaju opravdane i osobne prekide te odmore i pripremno-završno vrijeme. Ako se polusatni prekid za jelo ne uvrštava u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 28 <-- 28 --> PDF |
2. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJ1NA Šumarski list br. 7-8, CXXVII1 (2004), 381-389 dodatno vrijeme (Boj an in 1971, Krivec 1967) smatrajući da se radi o unaprijed propisanom prekidu, tada se kao dnevno radno vrijeme uzima 450 minuta. Boj an in (1975) za prilagođene poljoprivredne traktore spominje dodatno vrijeme u iznosu od 11,7 % do 38,4 %, a Krpan (1984) za sve druge traktore od 13,4 % do 25,8 Za istraživani traktor Ecotrac u Kutjevu dodatno vrijeme iznosi 26,8 % (tablica 2). DORADA I PREUZIMANJE DRVNIH SORTIMENATA NA POMOĆNOM STOVARIŠTU Additional processing and receipt of wood assortments in the landing Za preuzimanje drvnih sortimenata utrošeno je ukupno 4521,55 minuta (tablica 3). Od ukupno utrošenog vremena pri preuzimanju efektivno vrijeme iznosi 20,69 %, a opća vremena 79,31 % (slika 3). U efektivnom vremenu najviše je vremena utrošeno na mjerenje tehničke oblovine (27,35 %), a zatim na hod od tovara do tovara po pomoćnom stovarištu (25,18 %). Za mjerenje prostornog drva je utrošeno 22,15 %, a najmanje čistog vremena utrošeno je za prikrajanje drvnih sortimenata (3,66 %). Tablica 3. Utrošak vremena pri preuzimanju drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu Table 3 Time consumed for the receipt of wood assortments in the landing Vrsta operacije ili zahvata Type of operation 1. Hod do tovara Walking to the load 2. Prikrajanje drvnih sortimenata Bucking of wood assortments 3. Tr´upljenje i dorada Slashing and additional processing 4. Mjerenje tehničke oblovine Measuring technical roundwood 5. Zakucavanje pločica Nailing the plates 6. Mjerenje prostornog drva Measuring cordwood 7´. Označavanje kolobrojem Marking Efektivno vrijeme Effective time Opća vremena Delay times Ukupno vrijeme Total time Ukupno vrijeme Total time Udio vremena - Share of time prema ukupnom against total prema efektivnom against effective vremenu time po drvnom sortimentu per wood assortment po m3 per m} min % min 235,58 5,21 25,18 0,12 0,86 34,24 0,76 3,66 0,02 0,13 93,11 2,06 9,95 0,05 0,34 255,93 5,66 27,35 0,53 2,86 51,55 1,14 5,51 0,11 0,58 207,29 4,58 22,15 0,13 1,13 58,01 1,28 6,20 0,04 0,32 935,71 20,69 100,00 0,99 6,21 3 585,84 79,31 1,76 13,13 4 521,55 100,00 2,75 19,33 U tablici 3 prikazan je utrošak vremena preuzimanja drva po komadu i m3. Efektivno vrijeme iznosi 0,99 min/kom drvnog sortimenta, a ukupno vrijeme preuzimanja 2,75 min. Efektivno vrijeme pruzimanja za 2038 komada ili 273,19 m3 drvnih sortimenata iznosi 6,21 min/m3, opća vremena 13,13 min/m3 i ukupno vrijeme prosječno 19,33 min/m3. Slika 4. Utrošak vremena pri preuzimanju drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu Figure 4 Time consumption of timber assortment inspection auxiliary timberyard Efektivno vrijeme Effective time " 20,69% Opća vremena Delay time 79.31% |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Ž. Zečić, T, Poršinskv, M. Šušnjar: NHK1 REZULTATI EKSPLOATACIJH BRDSKIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004), 381-389 Dodatno vrijeme dorade i preuzimanja drva na pomoćnom stovarištu iznosi 67,35 % efektivnog vremena. Pri oblikovanju dodatnog vremena prekid za jelo određenje prema utrošenom dnevnom vremenu te je priznato 30 minuta za 8 sati rada. U raspodjeli dodatnog vremena najveći udio 44,84 % odnosi se na prekid za jelo, zatim slijedi pripremno-završno vrijeme s 26,01 %. Opravdani prekidi iznose 12,69 %, a povremeni radovi 11,45 %. Navedeni podaci o dodatnom vremenu nisu prikazani tablične ODNOS NORMI VREMENA SJEČE I IZRADBE I PRIVLAČENJA Relation between standard times of felling and cutting and skidding U tablici 4 i slici 5 prikazani su odnosi norme vremena sječe i izradbe i traktora za različite udaljenosti privlačenja. Norma vremena na preuzimanju ne utječe izravno na normu vremena traktora, pa taj odnos nije Tablica 4. Odnos norme vremena na sječi i privlačenju Table 4 Relation between felling and skidding standard times Norma vremena Udaljenost Standard time privlačenja Sječa i Privlačenje Skidding izradba traktora distance Felling and Tractor cutting m 1 2 150 17,86 200 17,86 250 17,86 300 17,86 350 17,86 400 17,86 450 17,86 500 17,86 550 17,86 600 17,86 650 17,86 60 50 40 30 20 skidding min/m3 3 25,06 25,83 26,60 27,37 28,14 28,91 29,67 30,44 31,21 31,98 32,75 25.06 10 -17.86 0 150 200 250 Odnos norme vremena Time standard relation koeficijent coefficient 4-3:2 1,40 1.45 1,49 1,53 1,58 1.62 1,66 1,70 1,75 1,79 1,83 Norma vremena traktora Standard time tractors Norma vremena sjekača, (17,86) 17.86 Standard time stand cutter -A 1 1 1 1— 300 350 400 450 500 550 600 650 Udaljenost, m - Skidding distance, m prikazan. Norma vremena sječe i izradbe jednog sjekača iznosi 17,86 min/m3. Norma vremena privlačenja traktorom se za udaljenosti od 150 m do 650 m kreće od 25,06 min/m3 do 32,75 min/m3. Iz navedenih su normi vremena sjekača i traktora izračunani njihovi odnosi za različite udaljenosti privlačenja u rasponu od 1,40 do 1,83. Odnosi se kreću na istraživanim udaljenostima privlačenja (150 m do 300 m) od 1,40 do 1,53. Od 350 m do 550 m se kreće u rasponu od 1,58 do 1,75, dok je za 600 m i 650 m odnos normi 1,79 i 1,83. Prikazani dinamički model pokazuje koliko se s povećanjem udaljenosti privlačenja povećava međusobna razlika normi sječe i izradbe i privlačenja drva, odnosno međusobna usklađenost. Vidimo da skupina nije optimalno usklađena, budući da u postavljenoj organizaciji rada skupine jedan sjekač može opsluživati od 1,40 traktora na 150 m do 1,83 traktora na 650 m udaljenosti privlačenja. 32.75 Slika 5. Odnos norme vremena sjekača i traktora Figure 5 Proportion of standard time of cutter and tractor |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Ž. Zečić, T. Porsinsky, M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 381-3X9 ZAKLJUČCI - Conclusions Istraživanje skupnoga rada provedeno je u bukovoj prorednoj sastojini starosti 55 godina, u brdskom području središnjeg panonskog gorja na nadmorskoj visini između 550 i 700 m. U Hrvatskoj je skupni rad prvi put primijenjen 1979. na području Uprave šuma Bjelovar. Osnovni je razlog odabira povratne metode kronometrije u tome što se njome osigurava neprekinuti vizualni kontakt snimatelja i radnika, pa se vrijeme izvođenja radnih operacija može precizno izmjeriti. U radu su prikazani rezultati rada jednoga sjekača i traktora te radnika pri preuzimanju na pomoćnom stovarištu. Sjekač je na sječi i izradbi te vezanju tovara utrošio 17,86 min/m3 efektivnoga vremena. Pri doradi i preuzimanju drva na pomoćnom stovarištu sjekač je utrošio 6,21 min/m3 efektivnog vremena. Norma vremena traktora je za udaljenost od 150 m do 650 m u rasponu od 25,06 min/m3 do 32,75 min/m3. Ako se izuzme vrijeme vezanja tovara sjekača, tada norma vremena na sječi i izradbi iznosi 12,30 min/m3. Iz navedenih normi vremena sjekača i traktora izračunati su njihovi odnosi za različite udaljenosti privlačenja u rasponu od 1,40 do 1,83. Vidimo da skupina nije optimalno usklađena, budući da u postavljenoj organizaciji rada skupine jedan sjekač može opsluživati od 1,40 traktora na 150 m do 1,83 traktora na 650 m udaljenosti privlačenja. LITERATURA - References Backhaus , G., 1990: Die Allgemaine Zeiten im Aruvjetima nizinskih šuma šumarije Lipovljani. beitsstudium, Forsttechnische. Inform. Nr. 1, 1-5. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1-136. Barnes , R. M., 1964: Studij pokreta i vremena, str. 1-726, Zagreb, Panorama. Martinić , I., 1990: Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradbi Bojanin , S., 1971: Analiza rada zglobnih traktora kod izvlačenja debala. Šumarski list 96 (7/8): drva u proredama sastojina. Magistarski rad, 231-255. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1-100. B oj an i n, S., 1975: Izvlačenje tanje tehničke oblovine Mikić , B., 1996: Utjecaj troškova izgradnje i održa pomoću traktora. Drvna industrija 26 (11-12): 263-269. vanja šumskih prometnica Požeške kotline na njihovu optimalnu gustoću. Specijalistički rad. Bojanin, S., &A. P. B. Krpan, 1994: Eksploatacija Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-88. šuma pri različitim radnim uvjetima u Hrvatskoj, Šumarski list 118 (9/10): 271-282. REFA, 1984: Anleitung für forstliche Arbeitsstudien. Datenermittlung, Arbeitsgestaltung, Darmstadt. Bojanin, S., & A. P. B. Krpan, J. Beber, 1989: Taboršak , D., 1987: Studij rada. str. 1-214, Zagreb, Komparativno istraživanje sječe i izrade u prorednim sastojinama hrasta lužnjaka i crne johe. Tehnička knjiga. Šumarski list 113 (9/10): 591-602. Zečić , Ž., 1988: Skupni rad pri proredama u sastoji nama požeškoga gorja s posebnim osvrtom na Krivec , A., 1967: Preučavanje mehanizacije transprivlačenje drva traktorima. Magistarski rad, porta lesa. Institut za gozdno in lesno gospodarŠumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. stvo Slovenije, str. 1-203. 1-161. Krpan , A. P. B., 1984: Istraživanja upotrebljivosti traktora IMT - 558 na privlačenju oblovine u SUMMARY: Measuring group labour means measuring used time used of a larger number of workers simultaneously. One of the greater difficulties lies in the scattered positions of the workers and machinery in the stand and auxiliary storage. Therefore, it is impossible to measure their work from one location and with one recorder. This means that for simultaneous measuring of work for all the workers in a group a larger number of recorders is necessary regardless of the applied method of measurement (continuous timing, repetitive timing or work sampling). This study deals with the advantages and drawbacks of standard methods of measuring the time used for cutting, processing, extraction and reception |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Ž. Zečić, T. PorSinsky, M. Šušnjar: NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 7-8, CXXVIII (2004), 381-389 of wood in a group labour effort. It also illustrates some of the results of the research. The study was conducted in a beech thinning, 55 years old in the mountainous region of the Central Pannonian Mountains at an altitude of 550 and 700 m above sea level. The mean breast height diameter of the cut trees was 21 cm and the mean volume was 0.30 m3. The working unit consisted of 5 workers: 2 cutters, 2 tractor operators and one worker at the auxiliary storage. The working unit was equipped with two tractors, three chainsaws, and other necessary equipment. The effective time of the cutters for cutting and processing, preparation and fastening of the load was 3.69 minutes per tree, i.e. 12.30 minim?. The effective time of the workers during finishing and unloading the wood assortments at the auxiliary storage amounts to 20.69 % of the total time. The effective time per one piece ofroundwood is 0.99 minutes i.e. 6.21 min/m3. An Ecotrac V-11-1033F choker tractor was used for skidding. The skidding was conducted along a downhill slope. The average slope of the skidding line was 12 %. For a skidding distance of 400 m the total cycle time was 32.38 minutes. The standard time was 28.91 min/m3. The most time in a cycle is used by the tractor while working in the felling area and amounts to 46.8 % of the total time, i. e. 59.4 % of the effective time. The standard tractor time for a distance between 150 to 650 m ranges from 25.06 min/m3 to 32.75 min/m3. The standard time for cutting and processing together equals 17.86 min/m3. From the listed values it is possible to calculate the relation between the standard times for cutting and extraction, and according to this establish a dynamically ideal group organisation. Key words: time study, cutting and processing, skidding, reception of wood, standardisation of time |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Na preticajnoj traci.. ... s novim profi pilama od STIH L-a MS 341 i MS 361. Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive. Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti samo u svoju snagu, nego i u smanjenje vibracija i brzinu rada. Univerzalno su primjenjive za sve radove sječe i izrade drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu sastojina. Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH unikomerc uvoz Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica Tel : 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr Snažne i robusne u obaranju, lagane i snažne kod kresanjapravi paketi snage za profesionalce. Dugotrajne. Lagane i snažne. Sigurne. Profesionalne. Jednostavne za rukovanje. Niskog nivoa vibracija. I još više... Sve su to odlike novih profi pila. Zatražite od nas besplatan prospekt. Javite nam se, rado ćemo Vam ih prikazati u radu kod Vas. BTIHL Br. 1 u svijetu |