DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA BRANE I AKUMULACIJE - BLAGOSTANJA ILI RAZOČARANJA? Asit K. Biswas, direktor Centra trećega svijeta za upravljanje vodom napisao je u vodećem međunarodnom časopisu koji objavljuje radove o budućem razvoju vodnih resursa (Water Resources Development) članak pod naslovom -Dams: Cornucopia or Disaster? (Brane: izobilje ili propast?). Naš poznati hidrolog, znanstvenik svjetskoga glasa prof. dr. se. O. Bonace i dao je u časopisu "Hrvatska vodoprivreda, srpanj - kolovoz 2004" slobodnu verziju prijevoda članka napisavši: "kako je riječ prije svega o iznimnom i intrigantnom dijelu napisanom od stručnjaka koji suvereno vlada ovom izazovnom i kontradiktornom problematikom vrlo zanimljivom i za naše prilike". Iz Bonaccievog prijevoda izabrali smo u ovome uvodniku neke Biswasove sugestije i zaključke. Kako u nas postoje projekti zamašnih vodotehničkih zahvata: više brana na Dravi i Savi (na Dravi tri izgrađene) te plovnoga kanala Dunav-Sava, mišljenje iskusnoga svjetskog eksperta o ispravnom načinu pristupa izgradnji brana, može poslužiti kao dobar putokaz za vodotehničke zahvate posebno u osjetljivom nizinkom šumovitom krajobrazu. Bisvvas u početku navodi kako današnje rasprave o potrebi izgradnje ili štetnosti brana postaju sve više dogmatske i emocionalne i samim tim kontraproduktivne. Smatra da nije dobro isključivo jedno rješenje povezano s nastavkom izgradnje (investitor i dr.) ili potpunoga napuštanja iskorištavanja brana i akumulacija, za što se zalažu najradikalniji pobornici ekološkoga pokreta koji u cijelom svijetu postaje sve jači. Bisvvas je mišljenja kako je prihvatljivo riješenje sustavan pristup koji treba omogućiti identifikaciju svih teškoća koje nastaju izgradnjom brana, odnosno nastankom umjetnih jezera. Pritom se moraju procjeniti brojne varijante rješenja uzimajući u obzir i vrednujući socijalne, ekonomske, ekološke i druga gledišta ove složene problematike. Izbor najbolje varijante mora voditi računa o vremenskom mjerilu djelovanja sustava. Pritom se misli na činjenicu da svaka aktivnost izaziva pozitivne ili negativne posljedice. Iskustvo o branama i akumulacijama uglavnom je u cijelome svijetu podjednako. U prvim godinama djelovanja tih sustava pozitivne socijalne i ekonomske posljedice daleko premašuju ili barem guraju na stranu negativne ekološke i druge posljedice. S vremenom odnos se mijenja i na vidjelo izbijaju dugotrajne i često vrlo nepovoljne, ponajprije ekološke ali i ostale posljedice postojanja akumulacija. Biswas ističe kako je do sada izrađeno na tisuće studija utjecaja velikih brana, a da se na prste jedne ruke mogu nabrojiti studije ili izvješća stvarnih i opaženih utjecaja velikih brana poslije 5, 10, 15 ili više godina njihova postojanja i djelovanja. Zbog toga se čuju sve veći zahtjevi da Svjetska komisija za brane (World Commission ofDams, WCD) pripremi izvješća za brojne brane u raznim krajevima svijeta. Autor smatra da su do sada dana izvješća i analize u njima bila loša, jednostrana i dogmatski orijentirana ovisno o tome kojem je lobiju pripadao njihov autor, pa se dovodi u pitanje autoritet WCD-a. Bisvvas se zalaže za prekidanje sterilne rasprave "za i protiv brana" i okretanje rješavanju konkretnih rješenja. On je mišljenja da nije problem hoće li velike brane imati veliku ulogu u budućnosti, već napore treba usredotočiti na planiranje, projektiranje i izgradnju brana tamo gdje su one doista potrebne tj. tamo gdje će one dati maksimalne ekonomske, socijalne i okolišne dobiti te uzrokovati najmanje štete. Ujedno treba osigurati stalno praćenje svih njihovih pozitivnih i negativnih posljedica. Kako je Hrvatska posljednja europska oaza nizinskih šuma velike gospodarske i ekološke vrijednosti, smatramo da bi projektirane brane na Dravi i Savi trebalo posebno razmotriti sa stajališta nihova utjecaja na staništa nizinskih šumskih ekosustava te na šumske sastojine, i to u vremenskom mjerilu djelovanja sustava po staništima i šumskim zajednicama. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Gorski masiv Velike Javornice u Drežničkom kraju The mountain massif of Velika Javornica in the region of Drežnica (Foto: A. Frković) Naklada 1730 primjeraka |