DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 14 <-- 14 --> PDF |
I. Pilaš, A. Seletković: ANALIZA RF.ŽIMA PODZEMNIH VODA NAŠIČKIH NIZINSKIH SUMA ... Šumarski list br. 7-8, CXXV1I1 (2004). 363-374 njeg prosjeka zabilježen je na području šumarije Donji Miholjac u tamošnjim šumskim kompleksima. Pad podzemne vode od - 10 cm u površinskom piezometru pa do - 133 cm u dubinskom, upućuje na velik gubitak vode u tlu koji višestruko nadmašuje prosječne količine oborina u vegetaciji. S obzirom na relativno visoke razine podzemne vode u normalnim uvjetima koje su pogodovale plićem zakorijenjivanju hrasta lužnjaka i poljskog jasena (Prpić 1996) možemo utvrditi kako takav iznimno velik pad podzemne vode izrazito stresno djeluje na tamošnje sastojine, što kao poslijedicu može uzrokovati trajnu pojavu sušenja u tim šumskim kompleksima. Ovakve prilike možemo djelimično pripisati i hidromelioracijskim zahvatima na šumskom području oko rijeke Karašice koji djeluju na povećanu drenažu staništa, što se najizrazitije očitovalo u uvjeti ZAKLJUČAK Analizom rezultata piezometarskih mjerenja na području nizinskih šuma Uprave šuma Našice utvrđene su vrijednosti srednjih vegetacijskih razina podzemne vode od - 37 do - 51 cm u piezometrima od 0,5 m, od - 126 do - 157 cm u piezometrima 1,3 m, od - 179 do - 316 cm u piezometrima 2,8 m te od - 135 do - 445 cm u dubinskim piezometrima od 7 m. Prostornom interpolacijom te analizom podataka mjerenja, najniži vodostaji podzemnih voda u vegetacijskom periodu utvrđeni su na području šumarije Koska u gospodarskim jedinicama Lacić - Gložđe i Budigošće - Breza lugovi te u šumariji Đurđenovac u Đurđenovačkim nizinskim šumama, oko - 360 cm, a najviši u šumarijama Donji Miholjac i Slatina u gospodarskim jedinicama Kapelački lug - Karaš, Čadavački lug - Jelas Dol te Slatinskim nizinskim šumama, oko - 250 cm. Niski vodostaji podzemne vode utvrđeni su na okolnom području rijeke Vučice, dok su viši vodostaji na području Karašice. Uslijed djelovanja suše, u ekstremno suhoj 2000. godini na području rijeke Karašice, ma sušne godine, a također se ne može isključiti niti posredan utjecaj rijeke Drave na dinamiku podzemnih voda u zaobalju, na što bi trebalo u budućim istraživanjima obratiti pozornost. Iako ne možemo na osnovu petogodišnjih nizova govoriti o trendu kretanja podzemnih voda, možemo na osnovu raspoloživih klimatskih podataka (Bonace i 1993) utvrditi kako je trend oborina na tom području u opadanju, što će doprinijeti smanjenju vode u tlu, te će i pojava sve izraženijih klimatskih ekstrema biti učestalija. Dugoročno, problemi vezani uz sve izraženiju pojavu suše imat će posljedice na potrajnost te produktivnost naših nizinskih šuma, što će zahtijevati veći angažman struke i znanosti pri umanjenju posrednih i neposrednih šteta. - Conclusion (GJ Kapelački lug - Karaš) utvrđen je pad podzemne vode u rasponu od - 10 cm u površinskom piezometru pa do - 133 cm u dubinskom, što je vrlo nepovoljno s gledišta stabilnosti tamošnjih šumskih ekosustava. Ovakve razlike mogu biti rezultat izvedenih hidromelioracijskih zahvata na tom području, ali i poslijedica promjena režima podzemnih voda vezanih uz režim vodostaja rijeke Drave, što bi trebalo u idućim istraživanjima potvrditi. Grubljim prostornim sagledavanjem sastojinskih prilika, vode u tlu te dominantnih pedokartografskih kategorija tala, moguće je uočiti njihovu regionalnu povezanost. Međuodnosi između tih promatranih parametara potvrđuju dominantnu ulogu vode u tlu pri stratigrafiji tipova nizinskih šuma na tom području, dok prikupljeni piezometarski podaci podzemnih voda predstavljaju dobru osnovu za daljnje raščlanjenje te problematike, s ciljem učinkovitijeg gospodarenja nizinskim šumama. ZAHVALA - Aknowledgment Ovim putem autori se zahvaljuju svim djelatnicimaUprave šuma Našice koji surađuju u programu piezo- LITERATURA B on ac c i, O., 1993: Identifikacija suše i borba protiv nje. Okrugli stol o suši, zbornik radova, 1-20, Zagreb. Martinović,J., 2003: Gospodarenje šumskim tlima u Hrvatskoj. Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume, 521, Jastrebarsko. Mayer, B., 1996: Hidrološka problematika osobito s gledišta površinskog dijela krovine. Hrast metarskog monitoringa na predanom prikupljanju podataka, s ciljem daljnje plodonosne suradnje. - References lužnjak u Hrvatskoj, HAZU, Hrvatske šume: 55-71, Vinkovci-Zagreb. Mayer, B., 1989: Ekološki značaj režima podzemnih i površinskih voda za nizinske šume pokupskog bazena. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 317. Zagreb. Mayer, B., 1993: Proces osnivanja šumarskog hidropedološkog informacijskog sustava (ŠHPIS) na |