DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 122 <-- 122 --> PDF |
NARODNI ODBOR KOTARA RIJEKA TABLICA I. PREGLED izvršenih uzgojnih radova po 5-god. planu 1957-61. god. i to počevši od 1957. do zaključno 30. juna 1960. god. /zaključno sa II. polug. 1960. god./. Plan- Plan- Izvršenje Red. zaduž. zaduž. ŠUMARIJA: br. ha % Pošumljavanja 1. Ravna Gora 4 15 2. Skrad 4 100 3. Zalesina 40 30 75 4. Delnice 30 28 93 5. Fužine 50 31 62 6. Mrkopalj 14 7. Crikvenica 205 108 53 250 8. Novi 175 60 34 500 9. Senj 260 205 79 250 10. Krasno 11. Jablanac 50 14 28 12. Rijeka 850 372 44 575 13. Opatija 225 105 47 300 14. Klana 50 55 110 100 15. Lošinj 340 170 50 250 16. Rab 275 225 82 160 17. Krk 200 119 60 250 18. Lokve 18 Svega: 2,750 1,562 57 2,750 Rijeka, dne 7. IX. 1960. no 75.000.000 din iz Fonda za unapređenje šuma. Iako će se u zadnjoj godini petgodišnjeg plana favorizirati jeftinija sjetva kod pošumljavanja plan se ipak neće ostvariti, već će se prolongirati za sljedeće razdoblje. S obzirom na prebačaj očetinjavanja (koji se može smatrati melioracijom) preostali korigirani plan melioracije šuma moguće je nadoknaditi očetinjavanjem bukovih šuma. Polaznici tečaja za pomoćne lugare u Novom Vinodolskom školske godine 1958/59 nakon terenske nastave pošumljavanja na području Šumarije Novi Vinodolski ha Izvršenje % Planzaduž. ha Izvršenje % OPASKA: Melioracija Očetinjavanje 25 50 160 320 26 138 3 25 40 160 75 204 272 117 47 75 20 27 342 68 25 159 64 50 162 324 50 50 126 22 30 306 102 25 64 256 56 56 50 45 90 130 52 132 83 245 98 11 1,616 59 500 900 180 ŠUMARSKA INSPEKCIJA NOK-a RIJEKA U dijelu referata o smjernicama i prijedlozima za budući rad iznose se zanimljiva zapažanja o dosadašnjem radu. Tako se ukazuje na propust u redoslijedu izrade plana, koji treba najprije definirati po izvorima i dinamici sredstava, pa tek onda po fizičkim vrijednostima (a ne obratno kao što se do tada prakticiralo). Nadalje, izboru površina prilikom pošumljavanja treba pokloniti puno pozornosti, kao i vrstama sadnica, i to u prvom redu brzorastućim vrstama, zajedno s tradicionalnim vrstama. Kao jedan od važnih momenata kod pošumljavanja naglašava se primjena poznate metode rada. Pri tomu se ukazuje na mogućnost substitucije pošumljavanja kao najskupljeg rada s melioracijom degradiranih šuma i šikara, kao sigurnijeg i znatno jeftinijeg rada. Očetinjavanje velikih površina bukovih šuma, ponajprije raznih degradacijskih stadija, posebno se favorizira unašanjem deficitarnih vrsta kao što su jela i smreka. Uspjehu pošumljavanja umnogome doprinosi stručno i praktično usavršavanje terenskog šumarskog osoblja kao trajnog zadatka. Također se pledira ponovno vođenje katastra pošumljavanja kao važnog dijela poslovanja šumarija i provedbe godišnje kolaudacije pošumljavanja poslije jesenskih obilnih kiša. To su eto ukratko glavni dijelovi referata bez detaljnih opisa fizičkih i financijskih rezultata pojedinih šu |