DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 121 <-- 121 --> PDF |
prcbornih sječa s osvrtom na oštećenja tla i dubećih stabala. Nedostatne su upravo objave, koje bi našu šumarsku praksu i znanstvene krugove obavijestile o posljedicama privlačenja drva po tlu na najosjetljiviji čimbenik uspješne (prirodne) obnove sastojina tj. na postojeći pomladak i njegovo očuvanje izborom prilagođenoga načina rada. Istražujući različite inačice pridobivanja drva i posebno privitlavanja u uvjetima sekundarne otvorenosti od 101,5 m/ha do 338 m/ha morfološki vrlo sličnim traktorima, uspjeva se povezati djelotvornost traktora i način rada s intenzitetima oštećivanja pomlatka u sastojini pri privitlavanju i na vlakama pri privlačenju oblovine, kao i sa stupnjem ošte- IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA Iz nedavne prošlosti našeg šumarstva ćivanja pomlatka i tla ovisno o gaženju tla na glavnim i sporednim traktorskim vlakama. Pristupnik čvrsto utemeljuje principe rada u dovršnim sječama hrasta lužnjaka, koji usuglašavaju zahtjeve pridobivanja drva i prirodne obnove sastojina u slučaju privlačenja drva po tlu traktorima s vitlom". Uz čestitke kolegi Petrešu, očekujemo da se njegovi (i ne samo njegovi, nego i ostalih kolega) rezultati istraživanja primijene u praksi. H. Jakovac O OSTVARENJU UZGOJNIH RADOVA NA PODRUČJU KOTARA RIJEKA OD 1957-60. GODINE Prilikom nedavnog pregleda oskudno sačuvane šumarske povijesne grade, za Šumarski muzej u Krasnu pronađen je jedan prilično opširni referat šumarske inspekcije Narodnog odbora kotara Rijeka, s tablicama o izvršenju uzgojnih radova po šumarijama na području kotara Rijeka u četverogodišnjem razdoblju (1957-60) petgodišnjeg plana pošumljavanja (1957-61). U preglednoj tablici posebno su prikazani planirani i ostvareni radovi pošumljavanja, melioracija i očetinjavanja po šumarijama u fizičkim i novčanim količinama. Planirane količine preuzete su iz društvenog plana privrednog razvoja kotara Rijeka, a izvršenje prema pismenom izvješću šumarija (Tablica I). Analiziranjem ukupno ostvarenih radova u odnosu na planirane, uočljiv je podbačaj pošumljavanja (57 %) i melioracije šuma (59 %) te znatni prebačaj očetinjavanja (180 %). Prema tim pokazateljima od sveukupno planiranog pošumljavanja 2.750 ha ostvareno je svega 1.562 ha (57 %). Među šumarijama rezultati pošumljavanja kreću se u širokom rasponu od 110 % (Šumarija Klana) do 28 % (Šumarija Jablanac). Ukupni rezultati melioracija vrlo su slični pošumljavanju, jer je od planiranih količina (2.750 ha) ostvaren tek neznatno veći iznos od 1.616 ha (59 %). Od planiranih količina najbolji rezultat ostvarila je Šumarija Opatija (102 %), a najslabiji Šumarija Rijeka (22 %). Očetinjavanje iskazuje najbolji rezultat, jer je od planiranih 500 ha ostvareno 900 ha (180 %). Od pojedinih šumarija najbolji rezultat je postigla Šumarija Skrad (320 %), a najslabiji Šumarija Crikvenica (27 %). Analizom ukupnih troškova i fizičkih izvršenja obračunati su prosječni troškovi po hektaru i to kod pošumljavanja 100.000 din/ha, očetinjavanja 10.000 din/ha i melioracija 12.000 din/ha. Analizom troškova pošumljavanja po šumarijama visoki iznos iskazuje Šumarija Novi (220.200 din/ha), a najniži Šumarija Zalesina (26.033 din/ha). Kod melioracija raspon se kreće od najviše 77.667 din/ha kod Šumarije Fužine, do 542 din/ha kod Šumarija Opatija. Troškovi očetinjavanja bukovih šuma kreću se od 16.494 din/ha kod Šumarije Senj, do 2.923 din/ha kod Šumarije Zalesina. Usporedbom između planiranih i ostvarenih fizičkih radova i financijskih pokazatelja uzgojnih radova po ha pojedinih šumarija uočljive su velike disproporcije. U komentaru izvješća izražava se sumnja u dostavljene podatke pošumljavanja pojedinih šumarija, koji vjerojatno ponegdje sadržavaju i popunjene površine. To je posljedica slabog razlikovanja pojma pošumljavanja od pošumljene površine. Takav način prikazivanja podataka utječe na smanjeno ostvarenje plana i povećanje troškova, koji će se otkloniti prilikom kolaudacije na terenu 1961. godine na kraju petgodišnjeg izvršenja plana. Do kraja petgodišnjeg plana predstoji još jedna godina, pa u tom razdoblju treba još pošumiti 1.154 ha i meliorirati 1.134 ha, za stoje osigura |