DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 120 <-- 120 --> PDF |
pri načinu rada sortimentnom metodom proizvodnost traktora veća ako se drvo privitlava dvobubanjskim vitlom uz korištenje dva vučna užeta. Drugo potpoglavlje rezultata istraživanja Oštećivanje pomlatka i gaženje tla obuhvaća više točaka. Brojnost mladog naraštaja hrasta lužnjaka je na plohama utvrđena prije početka sječe i izradbe. U plohi 4 je izbrojano 29 371, a u plohama 1, 2 i 3 izbrojano je 4 031, 3 871 i 3 997 biljaka hrasta lužnjaka. Pri radovima sječe i izradbe najmanja su oštećenja pomlatka u plohi 4 i to 0,39 % od preostalih neoštećenih biljaka hrasta lužnjaka. Slijedi ploha 1 s 1,37 % i ploha 3 s 2,61 %. Najviše se oštećuje u drugoj plohi i to 2,61 % od neoštećenih biljaka hrasta lužnjaka. Pri privitlavanju obloga drva najmanje je pomlatka oštećeno u plohama 4 i 2 i to 3,09 % te 3,85 %, a najviše u plohi 3 i to 15,33 % prema neoštećenim biljkama hrasta lužnjaka. U plohi 1 se oštetilo 8,98 % mladog naraštaja. Uzorci oštećivanja pri privitlavanju su čelo i oplošje (tijelo) trupca. Najveći je broj oštećenog mladog naraštaja od čela trupca u plohama 1, 3 i 4, a oplošje je oštetilo najveći broj biljaka u drugoj plohi. Utvrđeno je da s povećanjem udaljenosti privitlavanja sortimenta značajno raste broj oštećenih biljaka. Multiplom linearnom regresijom je istražen utjecaj udaljenosti privitlavanja tovara, broja komada u tovaru i obujma tovara na broj oštećenih biljaka. Pri ukupnim se aktivnostima privlačenja drvnih sortimenata oštećuje od 6,85 % u plohi 4 do 25,05 % biljaka u plohi 3. i to u odnosu prema neoštećenom pomlatku. U plohi 1 oštećeno je od privlačenja 16,50 %, a u drugoj plohi 20,44 %. U plohi 3 oštećenja su za 3,65 puta veća u odnosu na plohu 4. Pri privitlavanju i privlačenju je najčešći oblik oštećenja uništeni i polegnuti pomladak te biljke oguljene kore. Utvrđeno je da između oštećivanja od obaranja i privlačenja postoji signifikantna razlika. Naime, privlačenje značajnije utječe na oštećivanje pomlatka. Zaključne preporuke za uspješno izvođenje radova pridobivanja drva u oplodnim sječama i ujedno uspješna obnova sastojina je najveća proizvodnost, najmanji trošak po jedinici obujma i najmanje oštećivanje pomlatka i gaženja tla. Na temelju iznešenih rezultata, u dovršnim se sječinama preporučuje privitlavanje oblovine s dvobubanjskim vitlom (s oba vučna uža) s glavne traktorske vlake, uz međusobni razmak vlaka od 100 m. Privlačenje po mogućnosti treba obaviti po suhome tlu, po smrznutome tlu ili po dubokom snježnom pokrivaču. Na temelju ovih istraživanja u nizinskin se uvjetima rada pri privlačenju drva s istraživanim zglobnim traktorima iz dovršnih sječina, preporučuje koristiti poludebalnu i debalnu metodu uz optimalni razmak glavnih traktorskih vlaka od 100 m. Prije planiranja mreže sekundar nih prometnica, nužno je odabrati tehnologiju micanja drva od panja do šumske ceste vezano za vuču po tlu, izvoženje ili iznošenje zrakom. Otvaranju šuma treba prethoditi analiza prirodnih prilika i to morfoloških, klimatskih i geoloških, a zatim izradba prijedloga i terenska provedba otvaranja šume mrežom sekundarnih prometnica. Ekonomskom će se analizom utvrditi granica korištenja zglobnih traktora, u odnosu na negativnu stranu privlačenja drva po tlu zbog oštećivanja sastojine, pomlatka i staništa. Optimalnu će gustoću i raspored sekundarnih prometnica odrediti optimalni troškovi i najmanje štete pri pridobivanju drva. Pri radovima pridobivanja drva nastaju oštećenja sastojine i šumskog tla koja nije moguće izbjeći. Mogućnost smanjenja oštećivanja je u ograničenju mehaniziranih operacija na točno određene površine i smjerove privitlavanja i privlačenja drva. Glede ekološkog aspekta, nužno je bolje povezati biološki i tehničko - organizaciski pristup pri pridobivanju drva. Zbog ekološkog se pristupa u pripremi rada jasno treba utvrditi preventiva i sanacija šteta svih vrsta, kao i odgovornost za pristup normalnom postupanju. Pri planiranju je nužno predvidjeti troškove za radove preventive i sanacije. Zadaća je šumarskih stručnjaka gospodarenje šumskim ekosustavima na temelju načela održivog razvoja i načela prirodnog pomlađivanja, održanja i raznolikosti i potraj nosti prihoda te stalnog unapređivanja poslovanja. Istraživanja su pokazala da se uspješnost načina rada ne smije ocjenjivati isključivo preko mjere proizvodnosti i troškova, već moramo valorizirati i štete koje pri tome nastaju. One trebaju biti na primarnom mjestu pri donošenju odluka o najpovoljnijoj inačici rada. Čvrsto se utemeljuju načela rada u dovršnim sječama hrasta lužnjaka, koji usuglašavaju zahtjeve pridobivanja drva i prirodne obnove sastojina u slučaju privlačenja drva po tlu traktorima s vitlom: međusobni razmak vlaka 100 m, usmjereno rušenje stabala prema vlaci, deblovna metoda izradbe i formiranje tovara s dva vučna užeta dvobubanjskoga vitla. O značenju ovoga magistarskog rada za hrvatsko šumarstvo najbolje govori ocjena rada Povjerenstva. "Povjerenstvo nalazi daje pristupnik na ocjenu prinio vrlo opsežan rad, u kojem se bavi problematikom djelotvornosti zglobnih traktora pri privlačenju oblovine iz dovršne sječe sastojine hrasta lužnjaka, povezano s posljedicama navedenih radova na tlu i mladom naraštaju (ponik i pomladak). U mnogim je dosadašnjim objavama prezentirana djelotvornost traktora u našim prirodnim šumama od ranih proreda do dovršnih kao i |