DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Magistarski rad Stjepana Petreša, dipl. ing. šumarstva sadrži 222 stranice, 255 navoda literature i 68 stranica priloga na CD. Rad je podijeljen u nekoliko cjelina: Predgovor, Uvod, Problematika i cilj istraživanja, Mjesto i metode istraživanja, Rezultati istraživanja a) djelotvornost i troškovi privlačenja traktora b) oštećivanje mladog naraštaja (pomlatka) i gaženja tla, Zaključci, Literatura, Prilozi i Bilješka o autoru. U Uvodu se govori o integralnom gospodarenju šumama i šumskim zemljištem u cilju gospodarenja i obnove jednodobnih sastojina oplodnim sječama, razmatra načine eksploatacije šuma u prošlosti i sada, vezano za pridobivanja drva i oštećivanje sastojine i šumskog staništa te pomlatka. U poglavlju Problematika istraživanja se raspravlja problem sječe, izradbe i privlačenja drva te štete na tlu i pomlatku pri pridobivanju drva. U šumama Hrvatske, ovisno o načinu gospodarenja, provode se specifične vrste sječa. Svaka vrsta siječe zahtijeva ekološki prihvatljivu tehnologiju, odnosno metodu i način rada. U ovom poglavlju se raspravlja i o štetnosti određenih tvari, koje upotrebom šumskih vozila dospijevaju u šumski ekosustav. Glavni cilj istraživanja u ovom magistarskom radu bio je proučavanje značajki privlačenu drva i djelotvornosti šumskih zglobnih konačnih traktora LTK 81 T i Timberjack 225 A u dovršnim sječama hrasta lužnjaka, uz primjenu sortimentne metode s posebnim osvrtom na oštećivanje pomlatka i gaženje tla. Kako bi se dosegao cilj i podciljevi istraživanja u sječini su odabrane četiri plohe, svaka veličine jednog hektara. Plohe su razičito sekundarno otvorne i s različitim uvjetima i organizacijom rada. Glavne su traktorske vlake položane sredinom plohe te je njihova duljina oko 100 m, a na nijh se nastavljaju, u nekim plohama sporedne traktorske vlake. Proučavana je dijelotvornost dva tipa zglobnih traktora. Ploha 1 ima sekundarnu otvorenost od 138 m. U njoj je ispitana inačica rada s jednim vučnim uzetom inače dvobubanjskog vitla traktora LKT 81 T. U plohama 2 i 3 su za kretanje i zauzimanje položaja za utovar korištene glavne i sporedne traktorske vlake uz privitlavanje s jednim vučnim uzetom jednobubanjskog vitla traktora Timberjack 225. Gustoća vlaka u plohi 2 iznosi 338 m, a u trećoj plohi 228 m. U plohi 4 nije bilo sporednih vlaka te je otvorenost iznosila 101,5 m. U ovoj inačici traktor LKT 81 T je koristio dva vučna užeta dvobubanjskog vitla, uz privitlavanje oblovine s glavne traktorske vlake položene sredinom plohe. Na taj način provedena su istraživanja navedenih traktora i inačica rada sa specifičnim tehničkim, tehnološkim i sastojinskim uvijetima. Tijekom istraživanja navedenih traktora i inačica rada, praćena su oštećenja pomlatka nastala pri obaranju stabla te privitlavanju i privlačenju oblovine. Ujedno je istraživan utjecaj gažene ploštine sastojine na intenzitet oštećenja pomlatka. U poglavlju Objekti i metode istraživanja daje se detaljan opis i položaj objekta istraživaja te primijenjenih metoda pri terenskim mjerenjima i obradi podataka. Metode prikupljanja i obrade podataka su detaljno pojašnjene. Pri mjerenju učinkovitosti traktora primijenjen je studij rada i vremena uz korištenje povratne metode kronometrije i snimke radnog dana. Također su opisani specijalno razvijeni opažački listovi za evidenciju oštećenja pomlatka kao i sama metoda razvrstavanja i mjerenja oštećenja. Posebna pažnja dana je matematičko-statističkoj obradi, pri kojoj su korišteni softverski paketi Microsoft Excel i Statistica 6. Pri obradi oštećenja mladog naraštaja primijenjena je Multipla regresijska analiza . Poglavlje Rezultati istraživanja podijeljeno je na dva potpoglavlja. Prvo Djelotvornost i troškovi privlačenja traktora i drugo Oštećivanje mladog naraštaja i gaženje tla. U prvoj točki poglavlja raspravlja se o privučenom drvu na plohama, gdje su traktori privukli od 197,30 m3 u plohi 3 do najviše 274,51 m3 oblovine u plohi 4. Prosječni su obujmi tovara u plohama u rasponu od 1,59 m3 (ploha 1) do 3,27 m3 (ploha 4). Rad traktora je istraživan 25 radnih dana. Traktori su dnevno na radu u plohama proveli prosječno 308,25 minuta, koristeći 57,27 % do 71,21 % dnevnog radnog vremena. Čisto vrijeme prosječno za sve plohe čini 79,72 %, a opća vremena 20,28 % ukupnog radnog vremena. Udio efektivnog vremena je u ukupnom vremenu najpovoljniji u plohi 3 i to 83,77 %, a najniži u plohi 2 s iznosom od 77,80 %. Dodatno vrijeme u plohama iznosi od 16,77 % do 22,17 % efektivnog vremena. Norme vremena za udaljenosti privlačenja od 50 do 500 metara u plohi 1 iznose od 8,24 min/m3 do 19,91 min/m3, a u plohi 4 za udaljenosti od 50 do 250 metara od 4,14 min/m3 do 5,62 min/m3. U plohi 2, za udaljenosti privlačenja od 50 do 400 metara norma se vremena kreće od 6,52 min/m3 do 10,56 min/m3, a za udaljenosti od 50 do 300 metara u plohi 3 iznosi od 5,85 min/m3 do 9,58 min/m3. Dnevni se učinak za udaljenost privlačenja od 50 do 300 metara u plohi 1 kreće od 58,25 mVdan do 24,11 m3/dan. U plohi 2 učinak je za udaljenost privlačenja od 50 do 400 metara od 73,60 mVdan do 45,47 nrVdan. Za udaljenost privlačenja od 50 do 300 metara u plohi 3, dnevni učinak je u rasponu od 81,98 mVdan do 50,12 mVdan. U plohi 4 dnevni je učinak na 50 metara 115,81 m3/dan, a na 250 metara 85,41 mVdan. Troškovi privlačenja na udaljenosti od 250 metara iznose u prvoj plohi 51,39 kn/m3, a u četvrtoj plohi 21,51 kn/m3. U plohama 2 i 3 troškovi su praktično jednaki i iznose 43,33 kn/m3 i 43,35 kn/m3. Ostvareni učinci i troškovi privlačenja u plohama upućuju na zaključak da je u dovršnoj sječini, |