DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 117 <-- 117 --> PDF |
ve i koncesionara u kojemu su naznačeni okviri kretanja cijena, ali se cijene formiraju slobodno. Njemačka: cijene se određuju u Direkciji. Drvne Sortimente prodaju Uprave šuma, dok šumarije imaju određeno manju kvotu. Prodaje se putem ugovora i nadmetanja, a visoko vrijedni sortimenti licitacijom za svaki komad. Hrvatska: 90 % etata proda se putem ugovora domaćoj drvnoj industriji, 4 % se proda putem međunarodnog javnog nadmetanja, 3 % putem domaćag javnog nadmetanja i 3 % na blagajni. Cijene su strogo regulirane i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske ih nije mijenjalo od 1997. godine. Međunarodni znanstveni skup U pogledu certifikacije šuma razvidno je kako Austrija, Njemačka i Češka imaju uvedenu PEFC certifikaciju, dok su ostale zemlje na FSC certifikaciji. Slovenija tek uvodi certifikat. Na kraju je utvrđeno da će HŠ d.o.o. Zagreb u siječnju 2005. godine zatražiti i obraditi podatke po osnovi cijena svih zemalja sudionika. Mr. sc. Josip Dundović PROTUEROZIJSKA I ZAŠTITNA ULOGA ŠUME I POSTUPCI NJEZINA ODRŽAVANJA I UNAPREĐENJA AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI organizira 24. - 25. studenoga 2004. godine u Zagrebu međunarodni znanstvani skup pod nazivom: Protuerozijska i zaštitna uloga šume i postupci njezina održavanja i unapređenja. Organizatori su: IUFRO Group 8.01.00 Ekosustavi, čelnik Emil Klimo IUFRO Group 8.01.08. Nizinski šumski ekosustavi, čelnik Slavko Matić Akademija šumarskih znanosti, Zagreb Lesnicka a Dravarska Fakulta MZLU, Brno Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Suorganizatori su: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split Šumarski institut, Jastrebarsko Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb Hrvatske šume d.o.o. Zagreb Pokrovitelj skupa je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Vlade Republike Hrvatske. Sadržaj skupa Okvir tema za prijavu referata. Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume pripadaju u skupinu ekoloških uloga i među najznačajnije u zaštiti okoliša te u čovjekovoj vodoopskrbi. Odavno je znano da šuma spriječava akvatičnu i eolsku eroziju te i bujice, što ovisi o staništu (klima, reljef, geološka podloga, tlo) i životnoj zajednici, uzgojnom obliku, dobi, vrsti drveća, uzgojnim postupcima, načinu uporabe šume, novonastalim šumskim štetama i uzgojnim načinima njihove sanacije, održavanju određene gustoće sklopa, čovjekovu zadiranju u šumoviti krajobraz te o postojanosti održavanja potrajnosti gospodarenja (održivi razvoj). Vodozaštitna uloga ovisi o udjelu šume u krajobrazu te o pročišćavanju oborinske i poplavne vode filtriranjem kroz šumsko tlo čineći je pitkom, a tečenjem kroz vodonosne slojeve tla osigurava se pitka voda u izvorištima. Budući daje uloga šume sve više usmjerena na zaštitu okoliša, a posebno na eroziju i vodoopskrbu, na šumarskoj je struci da uz drvo visoke kakvoće održava šumu u stanju koje će optimalno osigurati njezin protuerozijski učinak i vodozaštitu. Uz to je potrebno voditi brigu i o ostalim općekorisnim funkcijama šume. Ostale ekološke (klimatska, protuimisijska, hidrološka /uravnoteženje vodnih odnosa u prostoru/), socijalne (estetska, zdravstvena, rekreacijska, turistička) i socijalnoekofiziološke (genetska, biološkoraznolikosna, prirodozaštitarska, fiziološka /C02/) funkcije potrebno je usklađivati s ovaj puta naglašenom protuerozijskom i vodozaštitnom funkcijom, ne zanemarivši pritom gospodarsku ulogu. U obradi tema poželjna je interdisciplinarnost. Jezik izlaganja je engleski uz simultano prevođenje engleskoga na hrvatski i hrvatskoga na engleski. Uredništvo |