DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 114     <-- 114 -->        PDF

postizanje pozitivnih učinaka na okoliš (si. 6. i 7.),


jer je okoliš neprocjenjiv hrvatski resurs,
stvaranje novih radnih mjesta - ponajprije izravno
u regiji,


otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo i
stvaranje novog tržišta u šumarstvu, posebice tržišta
ogrjevnog drva iz proreda (čija proizvodnja
ostvaruje samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time
izostaju šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje
toplinske i/ili električne energije,


Ćaska


4.7% „!´"„, 2.4%
Doprinos izvora izvan Hrvatske taloženju
sumpora u Hrvatskoj, godina 1996.


7.
šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu
same.
Ovo potkrepljujemo primjerima Finske, Austrije i
Bavarske, a u novije vrijeme i Mađarske. Tako će se u
Mađarskoj tijekom 2004. godine izgraditi tri postrojenja
na biomasu za proizvodnju toplinske i/ili električne
energije i povećati proizvodnju šumske biomase za 1,0
milijun tona godišnje.


Ako se u Republici Hrvatskoj dostigne ciljani
rast od 1,0 milijun m3 korištenja šumske sječke,


Termoelektrane


Udio pojedinih sektora u
emisiji Hrvatske, godina 1996.


Izvor: EKONERG, EMEP. 1998


Slika 7. Bilanca emisije i taloženja sumpora (S02-S) u Hrvatskoj, godina 1996.


ostvarit će se znatna regionalna, nacionalna i ekološka
korist:


korištenje fosilnih goriva smanjit će se za oko 0,2


milijuna tona na godinu,
emisija ugljik-dioksida smanjit će se za oko 0,75
milijuna tona na godinu,


porast će zaposlenost, a ako se uračunaju i multiplicirani
učinci čak i više od 1000 ljudi na godinu,
od proizvodnje sječke godišnje će se ostvariti pro


met od 16,8 milijuna € . Taj bi novac u velikoj mjeri


ostao u regiji i poboljšao tamošnje životne uvjete.


Time nećemo potpuno riješiti energetski problem.
No, mojim referatom htio sam objasniti da će šumarstvo
u budućnosti tu imati veliku ulogu. Hrvatska Vlada
dodatnim financiranjem putem poticaja pilot projekta
"energije iz biomase" vodi primjerenu brigu za budućnost
naše hrvatske domovine.


Mr. sc. Josip Dundović


SASTANAK KOMERCIJALISTA SREDNJOEUROPSKIH


DRŽAVNIH


U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarsva,
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, bile su domaćin 3. sastanka
predstavnika komercijalista odgovornih za prodaju
i trgovinu drva srednjoeuropskih državnih podu


PODUZEĆA


zeća, održanog u četvrtak, 17. lipnja 2004. godine u
prostorijama odmarališta Uprave šuma Podružnice
Bjelovar u Selcu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 115     <-- 115 -->        PDF

Sastanku su nazočili i referirali:


1. Marko M a t i j a š i č - Gozdno gospodarstvo Bled,
2.Janez Levstek -- Sklad kmetijskih zemljišč in
gozdov Republike Slovenije,
*.Smail Karović - Sarajevo šume d.o.o.,


4. Bašić J a s i n - Sarajevo šume d.o.o.,
5. Horvath J o z s e f - Sefag RT Kaposvar,
6. Mihaly L a s 1 o - Sefag RT Kaposvar,
7.Atanaska Nasteva - National board of forestry
Bulgarien,
8.Lubtcho Trichkov
- National board of forestry
Bulgarien,


9. Rayna P a s h o v a - NATUR PARK Rilski Manastir,
1 O.David Nemeth - Lesy Slowakei,
ll.Jakub Sielsko - General Directione of the State
forests,


Sastanak je otvorio i vodio Petar Milinković,
dipl. ing. šum. rukovoditelj Komercijalne službe i predložio
sljedeći:


Dnevni red:


1.
Razmjena informacija o organizaciji tvrtki u pojedinim
zemljama
2.
Razmjena informacija o marketingu drva u pojedinim
zemljama
3.
Aktualna pitanja i diskusija
4.
Razno.
Prisutni su usvojili predloženi dnevni red.
Sudionici su razmijenili informacije o stanju i problematici
na tržištu drva u zemljama sudionika sastanka.
Stanje na tržištima drva u ovoj se godini nije bitno
promijenilo u odnosu na prijašnju. Ulaskom pojedinih
zemalja u Europsku uniju povećana je potražnja u odnosu
na ponudu (primjer: Poljska, Češka), dok je u Mađarskoj
povećana potražnja za ogrijevnim drvom zbog
izgradnje termoenergana na šumsku biomasu, a rezultat
toga su i povećane cijene. Ujedno se pojavio problem
osiguravanja dovoljnih količina ogrjevnog drva


12.Vaclav Pop - Hradecka lesni,


13.Jiri Vykoukal - LČR -CZ.


14.Mr. sc. Josip Dundović, savjetnik predsjednika
Uprave, te kao zamjena za DI Reinhlod Erlbek - Ministerialdirigent,
Bayerische Staatsforstverwaltung.
Ostali nazočni iz Hrvatski šuma d.o.o. Zagreb:


1. Željko Ledinski, dipl. ing. šum. savjetnik
predsjednika Uprave, 2. Milan Devčić , dipl. ing.
šum. savjetnik predsjednika Uprave, 3. Petar Milinković
dipl. ing. šum. rukovoditelj Komercijalne službe,
4. Ana Juričić prof, predstojnica ureda Uprave,
5. Mr. sc. Darko Bišćan samostalni komercijalist
uvoza i izvoza.
za građanstvo, povezan i s povratkom velikog broja
kućanstava na grijanje na drva, stoje rezultat rasta cijena
ostalih energenata (plin, nafta, struja). Jedno od
rješenja problema moglo bi biti u organiziranju i ujedinjavanja
privatnih šumoposjednika, kako bi se ostvarile
etatne mogućnosti. Tako bi privatnici u povećanju
prihoda prepoznali i svoj interes.


S druge strane, srednjoeuropske su šume protekle
godine bile pogođene najezdom potkornjaka (Bavarska,
Austrija, Slovenija) i ostalim uzrocima sušenja
smrekovih sastojina, a u Hrvatskoj jele u bukovo-jelovim
šumama.


Razvidno je da su u Hrvatskoj znatno niže ostvarene
cijene trupaca u odnosu na susjedne države. Vezano
za problematiku ponude i potražnje, odnosno formiranje
cijena, ispostavilo se da navedene kategorije samo
u Hrvatskoj ne utječu na cijenu, gdje se ona utvrđuje
administrativno. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Republike Hrvatske je zadržavanjem niskih
cijena trupaca isključivo potaklo razvoj primarne
prerade drva i otvaranje većeg broja pilana. HŠ d.o.o.
su od 1995. do 2000. godine povećale proizvodnju i




ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 116     <-- 116 -->        PDF

prodaju trupaca domaćoj industriji za 40-tak %, a u
isto vrijeme se broj zaposlenih u drvnoj industriji
smanjio za 20-tak %. Ostvarene cijene HŠ d.o.o. su
prosječne (domaće i izvozne) što znači da su domaći
drvoprerađivači ostvarili niže cijene od navedenih (u
prosjeku su preko 25 % veće cijene u izvozu). Naime,
jedino u Hrvatskoj postoje razlike između ostvarenih
cijena domaćih i ino-kupaca, te jedino u Hrvatskoj
ponuda i potražnja ne utječe na cijenu trupaca, a
razvidno je da bi s uvođenjem tržišta trupaca, na način
da ponuda i potražnja određuju cijenu, rezultiralo
isključivo razvojem finalne prerade i potaklo bi
otvaranje radnih mjesta.


n ]


Lf


Rokovi plaćanja za isporučene drvne Sortimente su:
Slovačka: ugovara plaćanje na 30 dana, dok se vrijeme
naplate kreće od 45 do 60 dana.
Poljska: rok plaćanja je 30 dana od dana isporuke.
Veliki kupci plaćaju na dvanaestine, dok novi kupci
moraju isključivo plaćati unaprijed.
Češka: rok plaćanja za velike kupce je 14 dana uz
2 % rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obvezno
je plaćanje unaprijed.
Mađarska: za trupce je rok plaćanja 15 do 30 dana,
za celulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana i za termo-energane
(10-godišnji ugovori) do 20 dana. Novi kupac plaća
unaprijed i kupuje količinu do 100 m3.


BIH: uglavnom se sve plaća unaprijed, izuzev manjeg
broja provjerenih kupaca kojima je rok plaćanja
do 30 dana.


Bugarska: rokovi plaćanja se formiraju ovisno o načinu
prodaje. Kod prodaje na stovarištu rok plaćanja je
tjedan dana od isporuke. Kod prodaje na panju plaća se
10 do 50 % unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na
jednu godinu moraju platiti 30 % vrijednosti unaprijed.


Slovenija: nema definirane rokove plaćanja, već ih
ugovara sa svakim kupcem zasebno.


Hrvatska: kupcima koji su na ugovoru rok plaćanja
za trupce je 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana.
Kod kupovine na domaćem i međunarodnom javnom
nadmetanju drvni sortimenti se plaćaju unaprijed,


Njemačka: rok plaćanja za dvadeset velikih kupaca
je 14 dana, uz priloženo jamstvo banke kao sredstvo
osiguranja plaćanja. Svi ostali kupci plaćaju unaprijed.


Načini formiranja cijena razlikuju se od zemlje do
zemlje:
Češka: cijene su posljedica ponude i potražnje i
nema razlike između domaće i inozemne prodaje.


Slovačka: ugovori za strateške kupce ugovaraju se
na 1 godinu na razini Direkcije, a za sve ostale kupce
cijene formiraju same šumarije. Cijene se utvrđuju
svaki kvartal.


Poljska: za strateške kupce ugovaraju se jednogodišnji
ugovori kod kojih se cijene utvrđuju kvartalno.
Za regionalne kupce i lokalno stanovništvo postoji lista
minimalnih cijena. Na lokalnoj razini šumarije svaka
tri mjeseca utvrđuju cijene za ponuđene količine
drvnih sortimenata.


Mađarska: samostalno se formiraju cijene. Ugovor
na jednu godinu radi se isključivo za velike kupce.
BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene
se najavljuju jedan mjesec unaprijed.


Bugarska: postoje strateški kupci s kojima se tri do
četiri puta godišnje cijene dogovaraju. Za sve ostale
kupce šumarije drvne Sortimente prodaju putem nadmetanja.
40 % se proda na panju (uglavno ogrjevnog drva).


Slovenija: cijene diktira tržište. Budući da su oni
koncesionari, postoji Koncesijski ugovor između drža-


Tablica 1. Ostvarene cijene susjednih zemalja na pomoćnom stovarištu bez PDV-a


Furnirski trupci Pilanski trupci
Bukva (F, L) Bukva


Hrvatska 102 40
Slovenija 126 51
Bi H 128 44
Mađarska 119 63
Poljska 162 39
Slovačka 130 47


Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci
Hrast Hrast
E uro/m3
Jela/smreka Jela/smreka
195 63 119 52
181 67 189 52
--80 51
196 115 --
292 72 154 40
209 66 105 50