DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 114 <-- 114 --> PDF |
postizanje pozitivnih učinaka na okoliš (si. 6. i 7.), jer je okoliš neprocjenjiv hrvatski resurs, stvaranje novih radnih mjesta - ponajprije izravno u regiji, otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo i stvaranje novog tržišta u šumarstvu, posebice tržišta ogrjevnog drva iz proreda (čija proizvodnja ostvaruje samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske i/ili električne energije, Ćaska 4.7% „!´"„, 2.4% Doprinos izvora izvan Hrvatske taloženju sumpora u Hrvatskoj, godina 1996. 7. šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu same. Ovo potkrepljujemo primjerima Finske, Austrije i Bavarske, a u novije vrijeme i Mađarske. Tako će se u Mađarskoj tijekom 2004. godine izgraditi tri postrojenja na biomasu za proizvodnju toplinske i/ili električne energije i povećati proizvodnju šumske biomase za 1,0 milijun tona godišnje. Ako se u Republici Hrvatskoj dostigne ciljani rast od 1,0 milijun m3 korištenja šumske sječke, Termoelektrane Udio pojedinih sektora u emisiji Hrvatske, godina 1996. Izvor: EKONERG, EMEP. 1998 Slika 7. Bilanca emisije i taloženja sumpora (S02-S) u Hrvatskoj, godina 1996. ostvarit će se znatna regionalna, nacionalna i ekološka korist: korištenje fosilnih goriva smanjit će se za oko 0,2 milijuna tona na godinu, emisija ugljik-dioksida smanjit će se za oko 0,75 milijuna tona na godinu, porast će zaposlenost, a ako se uračunaju i multiplicirani učinci čak i više od 1000 ljudi na godinu, od proizvodnje sječke godišnje će se ostvariti pro met od 16,8 milijuna € . Taj bi novac u velikoj mjeri ostao u regiji i poboljšao tamošnje životne uvjete. Time nećemo potpuno riješiti energetski problem. No, mojim referatom htio sam objasniti da će šumarstvo u budućnosti tu imati veliku ulogu. Hrvatska Vlada dodatnim financiranjem putem poticaja pilot projekta "energije iz biomase" vodi primjerenu brigu za budućnost naše hrvatske domovine. Mr. sc. Josip Dundović SASTANAK KOMERCIJALISTA SREDNJOEUROPSKIH DRŽAVNIH U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarsva, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, bile su domaćin 3. sastanka predstavnika komercijalista odgovornih za prodaju i trgovinu drva srednjoeuropskih državnih podu PODUZEĆA zeća, održanog u četvrtak, 17. lipnja 2004. godine u prostorijama odmarališta Uprave šuma Podružnice Bjelovar u Selcu. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Sastanku su nazočili i referirali: 1. Marko M a t i j a š i č - Gozdno gospodarstvo Bled, 2.Janez Levstek -- Sklad kmetijskih zemljišč in gozdov Republike Slovenije, *.Smail Karović - Sarajevo šume d.o.o., 4. Bašić J a s i n - Sarajevo šume d.o.o., 5. Horvath J o z s e f - Sefag RT Kaposvar, 6. Mihaly L a s 1 o - Sefag RT Kaposvar, 7.Atanaska Nasteva - National board of forestry Bulgarien, 8.Lubtcho Trichkov - National board of forestry Bulgarien, 9. Rayna P a s h o v a - NATUR PARK Rilski Manastir, 1 O.David Nemeth - Lesy Slowakei, ll.Jakub Sielsko - General Directione of the State forests, Sastanak je otvorio i vodio Petar Milinković, dipl. ing. šum. rukovoditelj Komercijalne službe i predložio sljedeći: Dnevni red: 1. Razmjena informacija o organizaciji tvrtki u pojedinim zemljama 2. Razmjena informacija o marketingu drva u pojedinim zemljama 3. Aktualna pitanja i diskusija 4. Razno. Prisutni su usvojili predloženi dnevni red. Sudionici su razmijenili informacije o stanju i problematici na tržištu drva u zemljama sudionika sastanka. Stanje na tržištima drva u ovoj se godini nije bitno promijenilo u odnosu na prijašnju. Ulaskom pojedinih zemalja u Europsku uniju povećana je potražnja u odnosu na ponudu (primjer: Poljska, Češka), dok je u Mađarskoj povećana potražnja za ogrijevnim drvom zbog izgradnje termoenergana na šumsku biomasu, a rezultat toga su i povećane cijene. Ujedno se pojavio problem osiguravanja dovoljnih količina ogrjevnog drva 12.Vaclav Pop - Hradecka lesni, 13.Jiri Vykoukal - LČR -CZ. 14.Mr. sc. Josip Dundović, savjetnik predsjednika Uprave, te kao zamjena za DI Reinhlod Erlbek - Ministerialdirigent, Bayerische Staatsforstverwaltung. Ostali nazočni iz Hrvatski šuma d.o.o. Zagreb: 1. Željko Ledinski, dipl. ing. šum. savjetnik predsjednika Uprave, 2. Milan Devčić , dipl. ing. šum. savjetnik predsjednika Uprave, 3. Petar Milinković dipl. ing. šum. rukovoditelj Komercijalne službe, 4. Ana Juričić prof, predstojnica ureda Uprave, 5. Mr. sc. Darko Bišćan samostalni komercijalist uvoza i izvoza. za građanstvo, povezan i s povratkom velikog broja kućanstava na grijanje na drva, stoje rezultat rasta cijena ostalih energenata (plin, nafta, struja). Jedno od rješenja problema moglo bi biti u organiziranju i ujedinjavanja privatnih šumoposjednika, kako bi se ostvarile etatne mogućnosti. Tako bi privatnici u povećanju prihoda prepoznali i svoj interes. S druge strane, srednjoeuropske su šume protekle godine bile pogođene najezdom potkornjaka (Bavarska, Austrija, Slovenija) i ostalim uzrocima sušenja smrekovih sastojina, a u Hrvatskoj jele u bukovo-jelovim šumama. Razvidno je da su u Hrvatskoj znatno niže ostvarene cijene trupaca u odnosu na susjedne države. Vezano za problematiku ponude i potražnje, odnosno formiranje cijena, ispostavilo se da navedene kategorije samo u Hrvatskoj ne utječu na cijenu, gdje se ona utvrđuje administrativno. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske je zadržavanjem niskih cijena trupaca isključivo potaklo razvoj primarne prerade drva i otvaranje većeg broja pilana. HŠ d.o.o. su od 1995. do 2000. godine povećale proizvodnju i |
ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 116 <-- 116 --> PDF |
prodaju trupaca domaćoj industriji za 40-tak %, a u isto vrijeme se broj zaposlenih u drvnoj industriji smanjio za 20-tak %. Ostvarene cijene HŠ d.o.o. su prosječne (domaće i izvozne) što znači da su domaći drvoprerađivači ostvarili niže cijene od navedenih (u prosjeku su preko 25 % veće cijene u izvozu). Naime, jedino u Hrvatskoj postoje razlike između ostvarenih cijena domaćih i ino-kupaca, te jedino u Hrvatskoj ponuda i potražnja ne utječe na cijenu trupaca, a razvidno je da bi s uvođenjem tržišta trupaca, na način da ponuda i potražnja određuju cijenu, rezultiralo isključivo razvojem finalne prerade i potaklo bi otvaranje radnih mjesta. n ] Lf Rokovi plaćanja za isporučene drvne Sortimente su: Slovačka: ugovara plaćanje na 30 dana, dok se vrijeme naplate kreće od 45 do 60 dana. Poljska: rok plaćanja je 30 dana od dana isporuke. Veliki kupci plaćaju na dvanaestine, dok novi kupci moraju isključivo plaćati unaprijed. Češka: rok plaćanja za velike kupce je 14 dana uz 2 % rabata ili 60 dana bez rabata. Za nove kupce obvezno je plaćanje unaprijed. Mađarska: za trupce je rok plaćanja 15 do 30 dana, za celulozu 60 dana, za ogrjev 15 dana i za termo-energane (10-godišnji ugovori) do 20 dana. Novi kupac plaća unaprijed i kupuje količinu do 100 m3. BIH: uglavnom se sve plaća unaprijed, izuzev manjeg broja provjerenih kupaca kojima je rok plaćanja do 30 dana. Bugarska: rokovi plaćanja se formiraju ovisno o načinu prodaje. Kod prodaje na stovarištu rok plaćanja je tjedan dana od isporuke. Kod prodaje na panju plaća se 10 do 50 % unaprijed, dok veliki kupci s ugovorom na jednu godinu moraju platiti 30 % vrijednosti unaprijed. Slovenija: nema definirane rokove plaćanja, već ih ugovara sa svakim kupcem zasebno. Hrvatska: kupcima koji su na ugovoru rok plaćanja za trupce je 60 dana, a za celulozno drvo 90 dana. Kod kupovine na domaćem i međunarodnom javnom nadmetanju drvni sortimenti se plaćaju unaprijed, Njemačka: rok plaćanja za dvadeset velikih kupaca je 14 dana, uz priloženo jamstvo banke kao sredstvo osiguranja plaćanja. Svi ostali kupci plaćaju unaprijed. Načini formiranja cijena razlikuju se od zemlje do zemlje: Češka: cijene su posljedica ponude i potražnje i nema razlike između domaće i inozemne prodaje. Slovačka: ugovori za strateške kupce ugovaraju se na 1 godinu na razini Direkcije, a za sve ostale kupce cijene formiraju same šumarije. Cijene se utvrđuju svaki kvartal. Poljska: za strateške kupce ugovaraju se jednogodišnji ugovori kod kojih se cijene utvrđuju kvartalno. Za regionalne kupce i lokalno stanovništvo postoji lista minimalnih cijena. Na lokalnoj razini šumarije svaka tri mjeseca utvrđuju cijene za ponuđene količine drvnih sortimenata. Mađarska: samostalno se formiraju cijene. Ugovor na jednu godinu radi se isključivo za velike kupce. BIH: cijene se slobodno formiraju, a njihove promjene se najavljuju jedan mjesec unaprijed. Bugarska: postoje strateški kupci s kojima se tri do četiri puta godišnje cijene dogovaraju. Za sve ostale kupce šumarije drvne Sortimente prodaju putem nadmetanja. 40 % se proda na panju (uglavno ogrjevnog drva). Slovenija: cijene diktira tržište. Budući da su oni koncesionari, postoji Koncesijski ugovor između drža- Tablica 1. Ostvarene cijene susjednih zemalja na pomoćnom stovarištu bez PDV-a Furnirski trupci Pilanski trupci Bukva (F, L) Bukva Hrvatska 102 40 Slovenija 126 51 Bi H 128 44 Mađarska 119 63 Poljska 162 39 Slovačka 130 47 Furnirski trupci Pilanski trupci Furnirski trupci Pilanski trupci Hrast Hrast E uro/m3 Jela/smreka Jela/smreka 195 63 119 52 181 67 189 52 --80 51 196 115 -- 292 72 154 40 209 66 105 50 |