DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 113 <-- 113 --> PDF |
trija. Tijekom 2002. godine H Š d.o.o. donijele su odluku pa će slične središnje toplinske sustave graditi uz sve nove upravne zgrade ili gdje se ukaže potreba. Nastavljaju se aktivnosti s pilot projektima "energija iz biomase" pod motom "16 UŠP = 16 KOTLOVA NA BIOMASU OD 1 MW" i to uz stručnu međunarodnu suradnju: 1. Hrvatske i Bavarske C.A.R.M.E.N., Straubing i Bavarskog državnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva, kao i 2. s Austrijskim državnim šumama d.d. i Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva. Rezultati međunarodne suradnje su: 1. dovršetak 2004. godine i drugog kotla na šumsku biomasu od 1 MW u Gospiću, kojim će se tijekom 2005. godine grijati nova upravna zgrada Uprave šuma Podružnice Gospić - Gimnazije - Osnovne škole (umjesto na lož ulje); 2. izrada studije izvodljivosti zajedničkog pilot projekta HS d.o.o. i Belišće d.d. za proizvodnju pare u parnom kotlu na biomasu snage 35 MW; 3. izrada studije izvodljivosti pilot projekta, snage 1 MW u cilju transparentnosti i prepoznatljivosti za međunarodne organizacije i financijske institucije, kao i za upravljačke strukture na svim razinama (ministarstva, lokalne zajednice i dr.) dat je opis i temeljne značajke pilot projekta u Upravama šuma podružnicama: Našice, Požega, Delnice i Koprivnica (lokacija Đurđevac); 4. kotao na biomasu za proizvodnju toplinske energije snage 1 MW u Delnicama kojim bi se tijekom 2005/2006. grijale osim upravne zgrade UŠP Delnice, osnovna škola, dječji vrtić, sportska dvorana, zatvoreni bazen, dom zdravlja i još neke društvene zgrade u Delnicama, 5. u suradnji sa OKIT Consulting Zagreb i Hrvatska elektroprivreda toplinarstvo Zagreb, tijekom 2003/2004. izrađena je studija predizvodljivosti pilotprojekta postrojenja na biomasu za proizvodnju vrele vode, snage 50 MW, čija bi realizacija mogla biti u 2005. godini. Hrvatska uvozi oko 50 % (si. 3) fosilnih energenata (nafte, mazuta i plina) pa se šume i šumska biomasa u zadnje vrijeme promatraju kao značajan energent, posebno zato što spadaju u grupu OIE (si. 6). Mnoge studije i znanstveni radovi na tu temu, od kojih je najznačajniji projekt BlOEN, zagovaraju izgradnju postrojenja na biomasu. Reformom energetskog sektora i aktivnom politikom države stvaraju se uvjeti za povećanje energetske učinkovitosti i veće korištenje OIE. Decentralizacija proizvodnje energije ima i druge neposredne koristi: u jačanju privatne inicijative, poticanju poduzetništva i tehnološkom razvoju. Razvojem tehnologija korištenja biomase kao energenta ili industrijske sirovine, mogu se u budućnosti ostvariti i vrlo značajne sveopće koristi (u smislu održi vog razvoja): 1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije, 2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje uvoza, 100 kg fosilni C0 2 Ekstralako Prirodni plin Drvo loživo ulje Slika 6. CO, emisija obiteljske kuće za 20 000 kWh godišnje |