DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Forum: "EU - proširenje na istok - korištenje biomase" C.A.R.M.E.N., Straubing, 22. ožujka 2004. godine Referat: "KORIŠTENJE ŠUMSKE BIOMASE U REPUBLICI HRVATSKOJ" U referatu se upozorava na energetski potencijal biomase, posebno šumske biomase i njezino moguće korištenje. Navode se procjene količine šumske biomase, predviđa značajan rast obnovljivih izvora ener gije (OIE) i bitno značajnija uloga šumske biomase kao energenta (si. 1) u ukupnoj proizvodnji energije u Hrvatskoj. 1 prostorni metar bjelogorice (suho) = 450 kg ili 2000 kWh 262 kg kamenog ugljena 210 1 lož ulja Slika 1. Odnos obnovljivih i fosilnih izvora energije Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % kopnene površine državnoga teritorija, odnosno oko 2,1 milijuna ha. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu i 19 % u privatnom. Ukupna drvna zaliha od 324 milijuna m3 danas je veća nego ikada. U Republici Hrvatskoj, koja je siromašna rudama i drugim sirovinama, drva ima u izobilju. Hrvatske šume d.o.o. (HS d.o.o.) u razdoblju restrukturiranja od 2002. do 2006. godine trebaju postati dinamično i profitabilno šumarsko društvo. Na traženje kupaca HŠ d.o.o. stekle su 17. listopada 2002. godine prestižni FSC certifikat, kojim se potvrđuje da one gospodare šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima te da su proizvodnja drvne sirovine i energetskog drva u suvremenom šumarstvu RH dobro usklađeni. Cilj hrvatske šumarske politike i strategije je pronaći smisleni način uporabe ne samo drvnih sortimenata, već i nove Sortimente i drvne proizvode (sjecka). Šumarski sektor ima jednu od prioritetnih uloga u smanjenju stakleničkih plinova na osnovi provedbe Koyoto protokola, (si. 2) zbog sve raširenijeg korištenja biomase kao izvora energije koja je rezultat gospodarenja šumama ali i korištenja drvne mase kroz primarnu preradu. Hrvatska zadovoljava samo oko polovicu svojih potreba za energijom (uglavnom nafta i plin) (si. 3). Prema prognozama do 2030. godine u primarnoj proizvodnji i potrošnji energije vidljiv je značajan rast udjela OIE, što uključuje i biomasu i drvo. Isto je u skladu s općenitim trendovima Europske unije (EU) koja u svojoj Bijeloj knjizi smatra da će udio proizvodnje energije iz biomase, u odnosu na ostale OIE, povećati krajem 2010. na 3/4 od ukupnog udjela. Dugoročni cilj hrvatske energetske politike korištenja biomase trebao bi se utrostručiti u odnosu na razinu 2000. godine, tj. udio biomase u ukupnoj OIE iznosit će čak 27,8 %. Prema programu BIOEN proizvodnjom energije iz biomase i otpada (iz šume i drvno prerađivačke industrije) moglo bi se do 2020. osigurati barem 15 % ukupne potrošnje primarne energije, za što Republika Hrvatska ima realne mogućnosti. Bitni dijelovi svakog sustava za poticanje OIE su zakonodavno okruženje, regulirana i poticajna cijena energije iz biomase. U prošlosti takav sustav nije postojao, a korištenje biomase provodilo se uglavnom neorganizirano. No, danas postoje ekonomski instrumenti za poticanje korištenja OIE: |