DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 103 <-- 103 --> PDF |
toličke crkve), Zvonimira, Slobode, Trešnjevke, Maksimira i Oratorij-y^QuUc^C&hcX" J%A-&lCCi´C^t^X^C^ skog zbora. I nakon pedeset godina u Zagrebu traje jeka Jakovljevog TVLTo^rZ&ftL basa, što svjedoče i njegova dopisivanja s profesorima glazbe Dionizi jem Sabadošem i dr. Zlatkom Sirom, kojima je ostao u uspomeni kao, kako mi rekoše, dragi zlatni čovjek i prijatelj ".5 Jakovljev je volio Zagreb i Hrvatsku kao svoju drugu dragu Domovinu, koja mu je dala šumu, pjesmu, ali i prijatelje, kako je napisao u svome pismu. U I i III U \\\´/\ !T IT I l Odgovor na pitanje što se dogodilo nakon 1991. god. dobio sam u y^fei^*€z^c^ &>Ć* M^u^ koja se rado odazvala mojoj zamolbi da mi pošalje što više podataSlika 4. U prvom pismu Prohorova A. S. javlja daje Ivan Jakovljev ka o Jakovljevu, kao i njegovu fotoumro 27. rujna 1997. god. grafiju. Prohorova A. S., ing. građevinarstva - projektant za peutom brinula o Jakovljevu od 1992. do njegove smrgrađevne objekte, sada u mirovini, poznaje Jakovljcva ti. God. 1995. Jakovljev se razvodi i oporučno ostavlja od 60-ih godina prošloga stoljeća, kada su nekoliko gosvoj, tada već privatizirani stan Prohorovoj. Ivan Gridina radili zajedno u projektnom poduzeću u Taškentu. gorijevič Jakovljev umro je 27. rujna 1997. god. u TašBio je vrlo društven, ali nije bio oženjen. Imao je kentu. U trenutku smrti bio je sam, kao što je i živio, rodbinu u Volgogradu, no od rođaka više nitko nije živ. bez vlastite obitelji. Kada gaje obitelj Prohorove došla Bolje se upoznala s Jakovljevim 1990. god. kada se, posjetiti, ležao je mrtav na podu kuhinje. inače do tada dobrog zdravlja, obolivši 1988. od uboda Pokopan je po kršćanskom običaju na groblju izvan otrovnog pauka -karakurta6 liječio u bolnici. Nakon Taškenta. Na križu je napisano daje rođen 23. ožujka liječenja često je poboljevao i oslabio. Nadajući se do1903, no prema pismu iz Taškenta Jakovljev je stvarno životnoj pomoći "oženio se" kao već devedesetgo-rođen 1900. god., što ipak treba uzeti s rezervom. dišnjak s time da poslije njegove smrti supruzi ostavi Navodno se 1919. god. očitovao tri godine mlađim, na korištenje svoj mali stan. Kako mu supruga nije kako bi se zaštitio u tada nemirnim vremenima u Rusiji pomagala, zatražio je pomoć od Prohorove A. S., koja nakon Oktobarske revolucije, pa se u dokumentaciji se zajedno sa suprugom i sinom liječnikom - tera-1903. vodi kao godina rođenja. IVAN JAKOVLJEV - MODEL KIPARU IVANU MESTROVICU ZA SPOMENIK INDIJANCIMA U CHICAGU Dovršavajući ovaj članak za Šumarski list, dobio Potvrdu tog podatka dobio sam od kolegice Božene sam od obitelji Vesne Šir iz Zagreba zanimljiv podatak Vujasinović, rođ. Šarić, dipl. ing. šum., koja je daje Jakovljev bio model znamenitom hrvatskom ki1949. god. kao studentica šumarstva s grupom studeparu Ivanu Meštrović u (Vrpolje, 1883 - South nata obavljala praksu iz uređivanja šuma na području Bend, SAD, 1962) pri izradi dvaju spomenika IndijaGospića. Jakovljev je tada, zajedno s kolegom Oskanaca na konju, koji su 1928. god. postavljeni u Grant rom Kostelićem , dipl. ing. šum., radio na području Parku u Chicagu (SAD). Službe za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva Dionizije Sabadoš, prof, grčkog i latinskog jezika na klasičnoj gimnaziji i voditelj zbora u Grkokatoličkoj crkvi u Zagrebu, umro je 1993, Zlatko Šir, operni pjevač i glazbeni pedagog, umro je 1997, a Oskar Piškorić, dipl. ing. šum., 1998. Nažalost i kolega prof dr. sc. Stjepan Bertović, koji se sjećao Jakovljeva umro je 2001. god. Prema informaciji kolege Vilima Živkovića, dipl. ing. šum. iz Zagreba, Jakovljev seje dopisivao i s drugima, ali se ne sjeća njihovih imena. Prema Živkoviću Jakovljev je bio poznato ime dok je djelovao u Hrvatskoj, a radio je i u Novom Vinodolskom. Od kolege Teodora Trangera, dipl. ing. šum. iz Zagreba, saznao sam daje Jakovljev za vrijeme NDH radio u Jurišićevoj ulici u Zagrebu zajedno s Mihovilom Markićem, dipl. ing. šum., te je nakon odlaska u SSSR jedanput posjetio Hrvatsku. Latrodectes lugubri, otrovna vrsta pauka čiji ubod izaziva smrt goveda i deva. Živi u stepama biv. SSSR-a (Izvor: Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Zagreb 1969, svezak 5, str. 71). |