DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 101 <-- 101 --> PDF |
PORTRETI IVAN GRIGORIJEVIC JAKOVLJEV (1903 - 1997) I tot kto s pjesnjej po žiznji šagajet tot nikagda i nigdje ne propadjot UVOD Nakon izlaska iz tiska Hrvatskoga šumarskog živo-Jakovljev zajedno su apsolvirali šumarstvo na Poljopritopisnog leksikona1, kao jedan od suradnika i urednika vredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu akaleksikona, samoinicijativno sam nastavio s prikupljademske godine 1931/32. Zanimalo me što se dogodilo s njem podataka koji u pojedinim životopisima, nisu obkolegom Jakovljevim nakon 1991. god. kada je živio u javljeni iz objektivnih razloga, a mogli bi se koristiti za Taškentu, kao i pronaći njegovu fotografiju. eventualno drugo, dopunjeno izdanje leksikona ili za Nakon dužeg istraživanja uspio sam doći do željeobjavljivanje u Sumarskome listu kao prilog povijesti nih podataka, i doznao više nego što sam očekivao. hrvatskoga šumarstva. Naime, nakon što sam saznao adresu u Taškentu, usli Pregledavajući leksikon, odlučio sam upotpuniti žijedilo je dopisivanje na ruskom jeziku s Prohoro votopis Ivana Jako vije va, dipl. ing. šumarstva, što se vom Allom Sergjejevnom, u čemu mi je, uz dobre pokazalo dobrim odabirom. Zašto Jakovljev? Koliki je poznavatelje ruskog jezika, pomoglo i to što sam prije njegov doprinos hrvatskom šumarstvu? lako je u lek50- ak godina učio ruski na karlovačkoj gimnaziji. sikonu objavljen njegov životopis, on nije potpun. O Ja-U tim sam istraživanjima došao i do podataka o drukovljevuje prethodno pisao O. Pi škorić (1991) povogim šumarima rodom iz Rusije koji su diplomirali šudom 88. godišnjice njegova života, koristeći pismo koje marstvo u Zagrebu, kao i do rodoslovlja obitelji Soreje Jakovljev uputio iz Taškenta (Uzbekistan) Hrvatskom tić , počevši od Ante Soretića, kr. šumarnika Vojne šumarskom društvu u Zagrebu. Naime, O. Piškorić i I. krajine, zatim i Šumarskog ravnateljstva u Zagrebu. ŽIVOTOPIS Ivan Grigorijevič Jakovlje v rođen je 23. ožujka 1903. god. u Cizni Čirsku2 u Rusiji, kao najmlađe dijete Stjepana po zanimanju radnika i Pelagije rod. Solod - kove . Prema podacima Prohorove, u obitelji je, prema kazivanju Jakovljeva, bilo sedmero ili osmero djece. Kada je imao 5 godina umire mu otac. Nakon završene trogodišnje osnovne i četverogodišnje škole 1919. god. upisuje se u 5 razred gimnazije, ali već 20. prosinca iste godine uhićen je te ga bjelogardijci iste noći s dvadesetoricom ljudi izvode na strijeljanje. Slika 1. Ivan Jakovljev u Taškentu No, smrt ga je poštedjela. Tada s očevim bratićem bježi iz rodnog kraja. Dolazi na Krim, zatim u Tursku i preko Grčke i Afrike početkom 1920. u bivšu Jugoslaviju (tada Kraljevina SHS). U Bileći je polazio rusku vojnu gimnaziju, koju je završio 1924. god. (35. generacija "Donskog kadetskog korpusa")3, te iste godine dolazi u Zagreb. Jakovljev je u Zagrebu dvije godine studirao na Tehničkoj visokoj školi (osnovanoj 1919, od 1926 Tehnički fakultet). God. 1926. prelazi na Gospodarsko-šumarski fa- Tutiz leksika, Zagreb, 1996-2003, knjiga 1-6. Danas je Cizni - Čirsk pod vodom umjetnog Cimljanskog jezera na Donu površine 2700 km2 (npr. Vransko jezero u Hrvatskoj ima površinu 30,2 km2). Cimljansko jezero smješteno između Rostova i Volgograda (do 1925. Caricino, od 1925-1961 Staljingrad), jedno je od najvećih umjetnih jezera. Na njemu je 1959. puštena u pogon hidrocentrala Cimljansk, a centar je navodnjavanja područja donjeg Dona od oko 20.000 km . Jezero je svojim sjeverni dijelom, od Kalača na Donu, vezano 101 km dugim kanalom s najdužom europskom rijekom Volgom kod Volgograda. Korpus je 1883. osnovao u Novočcrkasku na Donu ruski car A leksandar III. (1845 1894; vladao 1881-1894), kojem je ujedno bio i šef. |