DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2004 str. 100 <-- 100 --> PDF |
malobrojnih zemalja u svijetu koje su uspjele ostvariti tako važnu zadaću za nacionalno šumarstvo. Od Austro-ugarske monarhije do današnjih dana u šumama i šumarstvu današnje Hrvatske radilo je više tisuća lugara i šumarskih tehničara. Iz njihovih dnevnika koje su vodili u svim društveno-političkim sustavima od početka 19. stoljeća do danas mogla bi se iščitati povijest šuma i šumarstva, povijest društva i društvenog vrednovanja šuma. Te analize ne postoje i vjerojatno ih nikada nećemo sačiniti. Sačuvani dokumenti malim dijelom se nalaze u državnim arhivima mnogih zemalja pod čijim političkim utjecajem je bila Hrvatska. Najveći dio tih dokumenata trajno je uništen. Lugari i šumarski tehničari cijeli radni vijek provedu u šumama svoga revira. Oni su radeći kao trajni ´živi monitornig´ svjedoci svih zbivanja, oni provode i ostvaruju mnoge planove, oni primijećuju i registriraju promjene, oni su produžena ruka šumarske struke i šumarske prakse i šumarske znanosti. Stoga je za hrvatsko šumarsto od posebnog značaja da se po prvi puta na ovom prostoru stvaralački nemir profesora Biskupa nije prigušio 2000. godine. U proteklim godinama su prikupljeni podaci za oko 3.500 leksičkih jedinica (životopisa) ili samo nekih naznaka iz životopisa. Koliko je zaista bilo lugara - čuvara šuma i šumarskih tehničara nikada se neće pouzdano znati. Ovim je djelom učinjen maksimum mogućeg. Sudjelovanje u izradi HŠŽL i tijekom rada na 6 svesku ostalo je dobrovoljno, slobodno, otvoreno bez uobičajenih uredničkih zahvata u sadržaj i obujam autorskih priloga. Svi koji su poslali priloge bili su autori grade o sebi. Uredničko je uplitanje bilo samo najnužnije. Za umrle su autori bili njihovi nasljednici ili suradnici. Obujamski i sadržajno prilozi za leksičku jedinicu znatno su kraći od onih u ranijim svescima, a za njih oko 45 % leksičku jedinicu čini samo 4-5 podataka (ime i prezime, naziv službe i mjesto službovanja). Rukopis 6. sveska Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona i organski je dio cijele edicije. Nakon njegova izdanja Hrvatski šumarski životopisni leksikon (1. do 6. sveska) definitivno je postao: priručnik u stručnom i znanstvenom proučavanju kronološkog utjecaja okolišnih i ljudskih resursa prema šumama i šumarstvu Hrvatske, bogat obavjestnik za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o šumarstvu i šumarima kao polazište za neka nova postignuća, pomoć znatiželjnicima i ´samozvanim sucima ´koji se žele informirati prije vrednovanja utjecaja šumara iz prošlosti i sadašnjosti na šume i šumarstvo. Ukoliko su se u međuvremenu promijenili kriteriji u pristupu ljudskim resursima dodatno kompletirana edicija 6. sveskom HŠŽL mogla bi poslužiti kao izvorište pri sastavljanju informatičke baze podataka o hrvatskim šumarima za minulo razdoblje dulje od 150 godina. Prije prvog izdanja na CD-u autor i nakladnik nisu u toj nakani uspjeli. Stoga se s CD izdanja može samo čitati ali ne pretraživati i analizirati. Nakon izdanja 6. sveska ta edicija može pomoći pri vrednovanju šumarstva kao jednoga od prvih, najstarijih i najuglednijih područja u hrvatskoj duhovnoj, okolišnoj i materijalnoj baštini. S obzirom da HŠŽL sadrži životiopise ljudi s cijelog područja Hrvatske i stranaca koji su radili u hrvatskom šumarstvu u vremenu dužem od 150 godina njegovo postojanje predstavlja kulturološki pothvat na nacionalnoj razini. Na kraju prikaza dopuštam si prenijeti citat starorimskog pjesnika Ovidija, prema izboru Uredništva edicije HŠŽL zapisanog u Proslovu 6. sveska: EXEGI MONUMENTOM AERE PERENNIUS! (Podigosmo spomenik trajniji od mjedi - hrvatskom šumarstvu) Izv. prof. dr. sc. Vend Vondra |