DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 92 <-- 92 --> PDF |
ro dobiti i konkretne odgovore. Upravljanje šumskim zemljištem također je jedno od do sada neiskorištenih, a vrlo često i osporavanih područja, te je nužno novim Zakonom urediti i ovo područje. Da ne bi ostalo nerazjašnjeno na što se konkretno misli, podsjetit ću sve nas kako je prema odredbama članaka 15. i 48. Zakona o šumama moguće na šumi ili šumskom zemljištu građenje objekata za gospodarenje šumama, kao i objekata koji su predviđeni prostornim planom. No, tu činjenicu znamo svi, pa ona ni nije izazivala posebne nedoumice. Najviše sporova izazvala je služnost na šumskom zemljištu, pogotovo u svrhu podizanja dugogodišnjih nasada vinograda, voćnjaka i maslinika, zato što je velik dio privatnog poljoprivrednog zemljišta izvan funkcije te bi se mogao koristiti u navedene svrhe. Upravo ta činjenica da se radi o privatnom zemljištu, definirala je nemogućnost korištenja istog bez suglasnosti vlasnika, što je dugotrajan i neizvjestan proces. No, bez obzira na činjenicu daje zbog atraktivnosti položaja velik interes iskazan za šumsko zemljište (posebno u Istri i Dalmaciji) kao i na činjenicu da Vlada RH kao vlasnik može učiniti što god želi sa svojom imovinom, šumarska struka nije ponudila optimalan način gospodarenja šumskim zemljištem, već je naprotiv često bila izložena kritici zbog nenamjenskog trošenja sredstava OKFŠ-a s jedne strane i zbog vrlo lošeg gospodarenja šumskim zemljištem s druge strane (ilegalno korištenje mineralnih sirovina). Upravo navedene činjenice govore kako šumari nemaju dovoljno zastupljenu javnost u svom radu, kao i činjenica da smo kao struka razjedinjeni i da uglavnom funkcioniramo 4. Umjesto zaključka Šumarstvo danas nužno mora nametnuti opće društvene interese kao prioritetne, osmisliti ih te ponuditi vlasniku na korištenje. Zakon o šumama uskladiti s međunarodno preuzetim obvezama, ali isto tako zaštititi dosadašnji način gospodarenja uz uvažavanje sve većih ekoloških i socijalnih zahtjeva. Provesti restrukturiranje Hrvatskih šuma na načelima ostvarenja dobiti, ali uz prenošenje ovlasti i odgovornosti na samostalna trgovačka društva. Poticaj raspravi dao je u nastavku i predsjednik HŠD-a S. Matić, čije izlaganje radi aktualnosti problema s kojima se neprestano susreće šumaska struka, također nije potrebno kratiti. "Znam da danas hrvatsko šumarstvo pritišću mnogi problemi više subjektivne nego objektivne naravi, a isto tako mišljenja sam da jedan veliki dio problema i njihovo rješenje ponajprije ovisi o nama šumarima. To je vjerojatno naša rezerva za kojom ćemo morati posegnuti kada shvatimo da ipak sve ovisi o našem radu, redu i pona kuloarskoj razini. Važnost stvaranja jakog šumarskog lobija sasvim je sigurno i od državnog interesa, te tu činjenicu valja što prije iskoristiti ukoliko ne želimo postati tek promatrači u procesima provođenja šumarske politike. Smatramo kako nije vrijeme za dokazivanje o tome tko je veći zaštitnik šumarske struke, jer današnje stanje šumarstva, posebice poduzeća za gospodarenje šumama, daleko je od zadovoljavajućeg. Poslovni rezultat poduzeća za prošlu godinu odraz je razjedinjenosti struke, kao i prevelike politizacije šumarstva, ali isto tako i neodgovornosti pojedinaca. Negativan rezultat neće samo tako proći nezapaženo, već će zasigurno imati velike i uglavnom negativne konotacije na cjelokupno šumarstvo. Upravo buduće aktivnosti koje nas čekaju, moraju onemogućiti neodgovornim pojedincima stavljanje osobnih interesa, pred interes cjelokupnog šumarstva. Posebno poglavlje, i to ono najsvjetlije, zauzimaju naše šume, one su odraz naše orijentacije u budućnosti, ali i dokaz kako šumarska struka kroz povijest nije mijenjala osnovne postulate koji zapravo tek u budućnosti dobivaju svoju pravu cijenu. Održivo gospodarenje našim šumama dobilo je potvrdu kroz FSC certifikat za svih 2.000.000 ha kojima gospodare Hrvatske šume. Ta činjenica posebno je važna, jer će nam pripomoći u izradi nacionalnih standarda koji će biti baza za certificiranje šuma u Hrvatskoj. Važnost ovoga standarda je i u tome, što i dio drvne industrije također ima FSC certifikate (ukupno 19) koje je nužno iskoristiti u predstojećem provođenju strategije za razvoj drvne industrije. Osigurati biološku reprodukciju na čitavom šumsko- gospodarskom području. Osigurati zaštitu šumarske struke osnivanjem Šumarske komore. Uvesti licenciranje radova i tehnologija. Osigurati institucionalnu podršku u provođenju šumarske politike i strategije. Osigurati javnost rada šumarske struke i hrvatskih šuma kao poduzeća za gospodarenje šumama! štenju, koje mora biti dominantno u našem poslu. Moramo shvatiti da svi koji rade u hrvatskom šumarstvu, a najviše inženjeri šumarstva i ostali diplomirani stručnjaci, moraju biti pravi menadžeri na svom radnom mjestu, i da samo o takvoj angažiranosti ovise stanje poduzeća, stanje šuma i osobnih primanja svakog pojedinačno. Vlastita poduzeća, poduzeća supruga, braće i tetaka, prijatelja i si. (a mala smo zemlja i sve se zna) kojima je temeljna djelatnost šumarstvo, trebala bi biti prošlost. Svatko se mora opredijeliti za jedan posao i jedno podu- 310 |