DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 89     <-- 89 -->        PDF

kada se rabi kao gradbeni element, a istodobno se njegova
uporaba za energiju dodatno potiče državnim i
međunarodnim potporama. Stoga ovdje zasigurno ima
mjesta za povećanje proizvodnje, čime se osigurava i
veća zaposlenost.
Poznato je da je u šumarstvima mnogih razvijenih
zemalja aktualan porast nedrvnih prihoda i usluga kao
značajan izvor dobiti u ukupnome poslovanju, a kod
nas se još uvijek preko 90 % prihoda ostvaruje prodajom
drva. Proširenjem cjelokupne ponude usluga, sporednih
šumskih proizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda
mogu se aktivirati znatne unutarnje pričuve kojima se
može stvoriti dodatan prihod.
Povećanje proizvodnje i proširenje proizvodne djelatnosti
uslugama i nedrvnim proizvodima jedini su način
da se održi sadašnja i poveća buduća zaposlenost,
poglavito mladim stručnjacima koji čekaju na posao i
upravo završavaju fakultet. Pri tomu cjelokupna Struka,
uključujući Hrvatske šume, Šumarski fakultet i Šumarski
institut, srednje stručne škole i resorno ministarstvo,
u suglasju moraju donijeti zajednički plan
daljnjeg djelovanja.
Deregulacija cijena šumskih proizvoda bitan je element
u izgradnji ovoga partnerstva ne samo za šumarski
sektor, već i samu drvnu industriju koja također
mora doživjeti transformacije. Sve ovo će se teško ostvariti
bez ranije spomenutoga nužnog jačanja pozicija
Struke u državno političkim tijelima, organizacijama i
kod predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti aktualne
politike.
Treba li otvoreno i javno govoriti o negativnostima
i složenosti današnje situacije?
Mislim da treba! O idiličnim se prizorima iz naših
Državni tajnik J. B a r t o l č i ć , uz također upućenu
čestitku akademiku S. Maticu, skrenuo je pozornost
na značenje koje današnja Vlada daje šumarstvu i drvnoj
industriji, što je potvrđeno i nazočnošću ministra
Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum.
"Republika Hrvatska svoje prirodno bogatstvo zaštitila
je Ustavom, te na taj način pokazala kako je svjesna
svojih prirodnih potencijala, te kako je odgovorna
u zaštiti tih istih potencijala. Jedno od svakako najvažnijih
prirodnih bogatstava uz Jadransko more, poljoprivredno
zemljište su šume i šumsko zemljište. Prema
danas dostupnim podacima, šume i šumska zemljišta
pokrivaju 44 % površine, a samo šume zauzimaju 37 %
površine, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Prema tim
podacima Hrvatska spada u šumovitije zemlje u Europi.
Šumama u Republici Hrvatskoj gospodari se Zakonom
o šumama, koji se temelji na Ustavu Republike
šuma i nostalgičnim slikama iz proteklih vremena, o
doživljajima iz šumarskoga života može uvijek pričati
uz ugodna druženja i vrijeme opuštanja. U doba kada
su plaće zaposlenih u šumarstvu pale ispod prosjeka
gospodarstva, za razliku od vremena kada su u skladu s
radnim uvjetima i rizičnosti zanimanja bile više i do 25
%, kada se teško izvršavaju obveze prema
dobavljačima i zaposlenicima, kada preko 200
šumarskih inženjera čeka neki posao i danas postoje
vrlo mali izgledi za njihovo skoro zapošljavanje na
odgovarajućem radnom mjestu, ne smije se šutjeti.
Već samo iznošenje problema u javnost i shvaćanje
njihova značenja te opasnosti koje oni predstavljaju za
život Struke, polovica je rješenja svih teškoća. Bez
obzira na ova razmatranja, šumarstvo ima razloge za
optimizam u viziji budućnosti. Kao što se stalno i
svugdje ističe, imamo 95 % prirodnih šuma zavidne
kakvoće i strukture.
Imamo jaku struku duboko utemeljenu na tradiciji
gospodarenja s prirodnim šumama i ljubavi prema šumi.
Imamo jaku i stručnu znanstveno-nastavnu ustanovu
koja je odgojila i proizvela naraštaje i naraštaje šumarskih
stručnjaka koji su na svojim leđima iznijeli
sve dosadašnje teškoće vezane uz mukotrpan i dugotrajan
posao očuvanja hrvatskih šuma prirodnim i njihovim
daljnjim unaprjeđivanjem.
Imamo velik broj ljudi zaposlenih u šumarstvu koji
radom i zalaganjem svakodnevno pridonose dobrom
gospodarenju i izvršenju šumarske zadaće. Treba se
samo izboriti za suglasje svih čimbenika Struke, uhvatiti
se u koštac s naraslim problemima i zajedničkom
voljom i naporima početi ih rješavati".
Čobankovića ovoj Skupštini. U zajedničkoj zadaći
pozvao je šumarsku struku na suradnju, koja je za ostvarenje
zacrtanih ciljeva prijeko potrebna. Njegovo
izlaganje također prenosimo u cijelosti.
Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih zajednica
(preko 60) kao i biljnih vrsta (približno 4500 vrsta) u
mnogome možemo zahvaliti zemljopisnom položaju,
odnosno činjenici da Hrvatskom prolazi granica između
euro-sibirsko, sjevernoameričke i mediteranske regije.
Upravo ta biološka raznolikost, kao i činjenica o
150 godina tradicije šumarske struke i znanosti, imale
su iznimno značenje u današnjem vrednovanju hrvatskih
šuma, kao jednih od rijetkih u Europi koje imaju
pretežito prirodnu strukturu. Doprinos šumarske struke
i znanosti, osim u očuvanosti prirodne strukture, svakako
je i u ispunjavanju ekoloških, gospodarskih i
Smjernice razvoja
l.Uvod
307