DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 89 <-- 89 --> PDF |
kada se rabi kao gradbeni element, a istodobno se njegova uporaba za energiju dodatno potiče državnim i međunarodnim potporama. Stoga ovdje zasigurno ima mjesta za povećanje proizvodnje, čime se osigurava i veća zaposlenost. Poznato je da je u šumarstvima mnogih razvijenih zemalja aktualan porast nedrvnih prihoda i usluga kao značajan izvor dobiti u ukupnome poslovanju, a kod nas se još uvijek preko 90 % prihoda ostvaruje prodajom drva. Proširenjem cjelokupne ponude usluga, sporednih šumskih proizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda mogu se aktivirati znatne unutarnje pričuve kojima se može stvoriti dodatan prihod. Povećanje proizvodnje i proširenje proizvodne djelatnosti uslugama i nedrvnim proizvodima jedini su način da se održi sadašnja i poveća buduća zaposlenost, poglavito mladim stručnjacima koji čekaju na posao i upravo završavaju fakultet. Pri tomu cjelokupna Struka, uključujući Hrvatske šume, Šumarski fakultet i Šumarski institut, srednje stručne škole i resorno ministarstvo, u suglasju moraju donijeti zajednički plan daljnjeg djelovanja. Deregulacija cijena šumskih proizvoda bitan je element u izgradnji ovoga partnerstva ne samo za šumarski sektor, već i samu drvnu industriju koja također mora doživjeti transformacije. Sve ovo će se teško ostvariti bez ranije spomenutoga nužnog jačanja pozicija Struke u državno političkim tijelima, organizacijama i kod predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti aktualne politike. Treba li otvoreno i javno govoriti o negativnostima i složenosti današnje situacije? Mislim da treba! O idiličnim se prizorima iz naših Državni tajnik J. B a r t o l č i ć , uz također upućenu čestitku akademiku S. Maticu, skrenuo je pozornost na značenje koje današnja Vlada daje šumarstvu i drvnoj industriji, što je potvrđeno i nazočnošću ministra Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing. šum. "Republika Hrvatska svoje prirodno bogatstvo zaštitila je Ustavom, te na taj način pokazala kako je svjesna svojih prirodnih potencijala, te kako je odgovorna u zaštiti tih istih potencijala. Jedno od svakako najvažnijih prirodnih bogatstava uz Jadransko more, poljoprivredno zemljište su šume i šumsko zemljište. Prema danas dostupnim podacima, šume i šumska zemljišta pokrivaju 44 % površine, a samo šume zauzimaju 37 % površine, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Prema tim podacima Hrvatska spada u šumovitije zemlje u Europi. Šumama u Republici Hrvatskoj gospodari se Zakonom o šumama, koji se temelji na Ustavu Republike šuma i nostalgičnim slikama iz proteklih vremena, o doživljajima iz šumarskoga života može uvijek pričati uz ugodna druženja i vrijeme opuštanja. U doba kada su plaće zaposlenih u šumarstvu pale ispod prosjeka gospodarstva, za razliku od vremena kada su u skladu s radnim uvjetima i rizičnosti zanimanja bile više i do 25 %, kada se teško izvršavaju obveze prema dobavljačima i zaposlenicima, kada preko 200 šumarskih inženjera čeka neki posao i danas postoje vrlo mali izgledi za njihovo skoro zapošljavanje na odgovarajućem radnom mjestu, ne smije se šutjeti. Već samo iznošenje problema u javnost i shvaćanje njihova značenja te opasnosti koje oni predstavljaju za život Struke, polovica je rješenja svih teškoća. Bez obzira na ova razmatranja, šumarstvo ima razloge za optimizam u viziji budućnosti. Kao što se stalno i svugdje ističe, imamo 95 % prirodnih šuma zavidne kakvoće i strukture. Imamo jaku struku duboko utemeljenu na tradiciji gospodarenja s prirodnim šumama i ljubavi prema šumi. Imamo jaku i stručnu znanstveno-nastavnu ustanovu koja je odgojila i proizvela naraštaje i naraštaje šumarskih stručnjaka koji su na svojim leđima iznijeli sve dosadašnje teškoće vezane uz mukotrpan i dugotrajan posao očuvanja hrvatskih šuma prirodnim i njihovim daljnjim unaprjeđivanjem. Imamo velik broj ljudi zaposlenih u šumarstvu koji radom i zalaganjem svakodnevno pridonose dobrom gospodarenju i izvršenju šumarske zadaće. Treba se samo izboriti za suglasje svih čimbenika Struke, uhvatiti se u koštac s naraslim problemima i zajedničkom voljom i naporima početi ih rješavati". Čobankovića ovoj Skupštini. U zajedničkoj zadaći pozvao je šumarsku struku na suradnju, koja je za ostvarenje zacrtanih ciljeva prijeko potrebna. Njegovo izlaganje također prenosimo u cijelosti. Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih zajednica (preko 60) kao i biljnih vrsta (približno 4500 vrsta) u mnogome možemo zahvaliti zemljopisnom položaju, odnosno činjenici da Hrvatskom prolazi granica između euro-sibirsko, sjevernoameričke i mediteranske regije. Upravo ta biološka raznolikost, kao i činjenica o 150 godina tradicije šumarske struke i znanosti, imale su iznimno značenje u današnjem vrednovanju hrvatskih šuma, kao jednih od rijetkih u Europi koje imaju pretežito prirodnu strukturu. Doprinos šumarske struke i znanosti, osim u očuvanosti prirodne strukture, svakako je i u ispunjavanju ekoloških, gospodarskih i Smjernice razvoja l.Uvod 307 |