DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 8     <-- 8 -->        PDF

N. Pernar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE 1 SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004). 223-232
meno poplavljene šume, s visokom vodom temeljnicom
i većim učešćem mezofilnijih vrsta. Značajne površine
ustanovljene su na području Sarkanja, Sige i
Ulmaca, gdje je znatno zastupljen i hrast lužnjak.
Prve dvije zajednice indikatori su naplavnog područja
s mladim aluvijalniom tlom, bilo da se radi o adama,
rukavcima ili obalnom području, dok je za ostale
šumske zajednice karakteristična manje izražena sedimentacija
a više humizacija, i prevladava pretežno razvijeni
humusnoakumulativni horizont u tlu. Vrlo bitna
uloga šumske vegetacije je produkcija organske tvari i
"filtriranje" poplavne vode. Produkcija organske tvari
manifestira se visokim prinosima u svim slojevima vegetacije.
Kod mladih sastojina bijele vrbe tlo je gotovo
u potpunosti prekriveno organskim drvenastim materijalom
(si. 2).
Kod starijih sastojina prekinutog sklopa osobito je
izražena produkcija u sloju prizemnog rašća (si. 3).
Ova se organska masa nakon odumiranja dobro razgrađuje
i ujedno potpomaže nakupljanje praškastih i koloidnih
čestica iz poplavne vode.
Slika 2. 20-godišnja sastojina bijele vrbe na Šarkanju - 16 d.
Figure 2 A 20-year-old stand of white willow on Šarkanj - 16d.
Slika 3. Stara sastojina bijele vrbe prekinutog sklopa na Sigi - 62 a.
Figure 3 An old stand of white willow with a broken canopy on
Siga - 62a
PEDOFIZIOGRAFSKA I PEDOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA
Pedophysiographic and pedogeographic characteristics
Osobito značajnu ulogu u analizi fiziografije tla istraživanog
područja ima tekstura, odnosno slojevitost
teksturne grade profila, a debljina slojeva pojedinih
teksturnih kategorija ima snažan utjecaj na vodni režim
tla. To se ponajprije odnosi na profdnu drenažu, kapacitet
za vodu i kapilarni uspon, a s ovim u vezi i kapacitet
za zrak.
Tvorba organomineralnog kompleksa brža je kod
glinastijih sedimenata. Zato je pravilo da teži sedimenti
brže poprimaju fiziografiju glejnog tla.
Veliko značenje za genezu i svojstva tla aluvijalnog
tipa vlaženja ima sastav i količina suspendiranih
čestica koje rijeka raznosi u poplavno područje. Dunav
ulaskom u našu zemlju nosi 0,57 kg suspendiranih čestica
u m3 vode. Radi se o materijalu pretežno pjeskovitog
i pjeskovitopraškastog karaktera, koji se i slabijom
strujom vodenog toka raznosi duboko u poplavno
područje.
Osnovni tip tla u takvim uvjetima geneze je fluvisol
ili aluvijalno tlo. Radi se o nerazvijenom hidromorfnom
tlu koje ustvari predstavlja recentne riječne nanose,
s različito izraženom akumulacijom organske tvari.
Svojstva mu ovise o teksturi, karakteru slojevitosti,
dinamici vode temeljnice, aeriranosti, akumulaciji organske
tvari itd.
Fluvisoli se dijele na podtipove prema karbonatnosti
unutar dubine od 40 cm, prema oglejenosti unutar
dubine od 150 cm te prema zaslanjenosti i alkaliziranosti.
Oni se međusobno mogu jako razlikovati po sposobnosti
gospodarenja vodom, zrakom, toplinom i hranivima.
S pozicije ocjenjivanja plodnosti najbolji fluvisoli
su karbonatni, sitnopjeskoviti do ilovasti, s kratkotrajnim
poplavama i temeljnicom koja ljeti kapilarno
dosiže do rizosfere.
U mikrodepresijama u predjelu Šarkanj istražili
smo teksturno najteže fluvisole. Radi se o terenima u
blizini nasipa za koje su karakteristične dugotrajne
poplave. U genezi ovih tala, usprkos obilnoj biološkoj
produkciji, još uvijek je vrlo zamjetna akumulacija aluvijalnog
materijala, koji je u ovakvim depresijama rubnog
poplavnog područja praškastoglinastog karaktera
(tab. 1).
Prema istraživanjima Herpke (1979) očito je da
su fluvisoli u našem podunavlju izrazito heterogenog
mehaničkog sastava. Autor navodi da niti u jednom
slučaju u istraživanju nije evidentiran sloj gline. U na--
226