DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 79 <-- 79 --> PDF |
D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 287-299 Usporedba odsjeka izlučenih na terenu i odsjeka dobivenih klasterskom analizom Comparison of subcompartments extracted on the ground and subcompartments obtained bv cluster analysis Na temelju dobivenog rasporeda ploha od 1 ha i gospodarske podjele na odjele i odsjeke dobili smo svaku plohu izdvojenu u odnosu na neku varijablu. Više istih ploha u nekom odsjeku predstavlja homogeno izlučeni odsjek, a više različitih ploha znači da je odsjek heterogeno izlučen. Na slici 9 vidi se da su odsjek 45a prekrila dva klastera (13 i 14). Razlika u ta dva klastera je samo u broju stabala graba na pojedinoj plohi. Iz tablice 3. vidi se da su u 13. klasteru 726 stabala graba, a u 14. klasteru 1333 stabala graba. Odsjek se nalazi u drugom dobnom razredu, odnosno radi se o mladoj sastojini graba pred prvom proredom, pa optimalni broj stabala u cijelom odsjeku nije postignut. Prema dobivenim rezultatima možemo taj odsjek podijeliti na 2 odsjeka i prilikom radova voditi računa o intenzitetu prorede s obzirom na izlučenje. Na temelju izmjerenih podataka koji su bili namijenjeni za izradu gospodarske osnove i izrađene digitalne karte gospodarske jedinice, cilj je bio da se krajnji rezultati upotrijebe pri racionalizaciji poslova u šumarstvu (uređivanju šuma), te da na taj način planiraju budući radovi u gospodarenju sastojinama. Tim načinom može se planirati gospodarenje na manjim površinama (npr. od 1 ha), odnosno gospodariti sa svakom plohom pojedinačno u određeno vrijeme, a čije se središte lako može locirati pomoću GPS-a. Mogu se odrediti šumsko-uzgojni zahvati u svakoj plohi, kao npr. popunjavanje, doznaka, sječa i si., a samim time i odrediti smjernice za daljnje planiranje gospodarenja odsjekom. Uvrštanjem novih varijabli u analize (visina stabla, širina krošnje, prirast) mogućnost planiranja na pojedinoj plohi se može povećati (praćenje sušenja sastojina i dr.). Ovakav način pristupa problemu, primjenom GIS tehnologije podržane statistikom oslobađa šumarskog stručnjaka rutinskih poslova (dileme oko izlučenja sastojina), te mu ostavlja više vremena za donošenje odluka o planiranju gospodarenja gospodarskom jedinicom, a otvara i nove mogućnosti u daljnjem istraživanju. Istraživanjem mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima ukazuje se na primjenu GlS-a i statistike za potrebe planiranja u šumarstvu. Unutar uspostavljenog GIS-modela možemo vrlo jednostavno uklapati nove slojeve izrađene na temelju statističkih analiza ili izmjere na terenu i preklapati pojedine tematske slojeve, te na taj način modeliranjem dobiti novi sloj. Ovakav primjer GIS modeliranja može se koristiti u svim budućim istraživanjima. ZAKLJUČCI - Conclusions Geografski informacijski sustav (GIS) pogodan je za objedinjavanje podataka iz različitih izvora, s time da svi ti podaci moraju biti georeferencirani kako bi se jednoznačno mogli preklapati. Uz pomoć GlS-a podaci dobiveni statističkom analizom mogu se također prostorno prikazivati i primjenjivati prilikom izlučenja sastojina, vodeći pritom računa o propisima gospodarenja šumama. Sve varijable uzete u statističku analizu nemaju jednaku težinu na izdvajanje ploha u klastere. Uvrštavanjem novih varijabli (h, D, id ...) u analizu možemo povećati mogućnost planiranja. Sistematski postavljeni uzorak (mreža točaka) uz pomoć GPS-a na terenu, izvrsna je baza podataka za GIS modeliranje prilikom izlučivanja sastojina. Uz pomoć GPS-a lako se može, kada je to potrebno, odrediti položaj bilo koje plohe. Na temelju tako dobivenih podataka mogu se planirati zahvati u budućnosti vezani za gospodarenje šumama, a isto tako se podaci mogu i nadopunjavati. Ovim načinom uz pomoć GlS-a možemo planirati gospodarenje na manjim površinama (1 ha), odnosno mogu se odrediti pojedini zahvati (doznaka, sječa, popunjavanje i dr.) na svakoj plohi. Na temelju dobivenih rezultata i postavljenog zadatka problemu izlučenja sastojina primjenom GISa i izmjere treba ozbiljno pristupiti, jer ćemo olakšati i racionalizirati posao. Uvjereni smo da će i rezultati daljnjih istraživanja potvrditi ove rezultate i odrediti još neke nove ciljeve. Izvršenje potrebnih zahvata (šumsko-uzgojni radovi, sječe i si.), propisanih u Osnovi gospodarenja po odsjecima, te korištenjem podataka dobivenih primjenom GlS-a i izmjere za svaku plohu, u odsjeku je jednostavno i brzo. Uspostavom GlS-a osloboda se šumarski stručnjak rutinskih poslova, te mu se ostavlja više vremena za druge poslove. 297 |