DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 70     <-- 70 -->        PDF

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DHNDROMETR1JSK1M PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004), 287-299
koji se u svakodnevnom radu bave prostorom i prirodnim
bogatstvima, da bi početkom 90-tih postala nezaobilazno
pomagalo pri donošenju odluka za upravljanje
prostorom, korištenjem prirodnih bogatstava i unapređenjem
gospodarskih strategija (Kušan i dr., 1993).
Primjena GlS-a u praksi, u uređivanju šuma, novijeg
je datuma, a služi za planiranje šumskog gospodarenja
i prostorni prikaz podataka.
Same definicije uređivanja šuma nekih autora ukazuju
na potrebu primjene GlS-a za planiranje gospodarenja
i prostorni prikaz podataka. Još 1942. godine
Baader navodi daje uređivanje šuma, trajno vođenje
i planiranje šumskog gospodarenja, a Jordan i
Erdle, 1989. godine, da uređivanje šuma zahtijeva
podatke koji popisuju šumu u dinamičnom obliku, u
smislu njihova stanja i prostorne određenosti.
U šumarstvu se u okviru GlS-a nalaze geokodirane
kartografske podloge i relacijske baze podataka te algoritmi
koji služe za upravljanje podacima (Kalafadžić
i Kušan 1991).
Ispravno (lokacijski-prostorno, veličinom) kartirana
površina odjela i pripadajućih mu odsjeka dobiva
ogromnu važnost u sferi korištenja različitih tematskih
cjelina (karata), odnosno mogućnosti korektnog izračunavanja
drvnih masa, prirasta, propisivanja etata i
uzgojnih radova, a s tim i povezanih mogućnosti materijalno-
fmancijskih kalkulacija (Klobučar 2002).
Unutar takvog sustava u svakom trenutku brzo su
nam dostupne bilo kakve tematske karte, dok se tradicionalnim
terenskim postupkom do karte teško dolazi,
treba puno truda i financijskih sredstava, a nakon izrade
teško ju se mijenja.
CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim
Glavni cilj istraživanja u ovom radu je ispitivanje
mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju sastojina
prema dendrometrijskim parametrima (N, G, ds starost,
% učešće vrsta), a samim time i pronalaženje te
testiranje načina i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja
podacima, kako bi se na taj način skratio terenski
rad, poboljšala preciznost i točnost mjerenja, širile
informacije i popularizirao GIS u praksi te pobudilo
razmišljanje i razvoj ideja i praktičnih rješenja u uređivanju
šuma.
Da bi postavljeni cilj istraživanja bio ostvaren, bilo
je potrebno:
na terenu postaviti sistematski uzorak mreže kvadrata
100 x 100 m,
izvršiti izmjeru na primjernim plohama,
obraditi terenske podatake,
digitalizirane granice odjela i odsjeka proporcionalnom
transformacijom prevesti u kartografski oblik i
uklopiti u HOK 1 : 5000, te tako pripremljene podatke
s podacima izmjere organizirati u GIS model,
izvršiti statističku obradu podataka (klasterska analiza),
izraditi kartografske slojeve u GIS-u na temelju rezultata
klasterske analize.
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area
Područje istraživanja bila je gospodarska jedinica
„Repaš - Gabajeva Greda", Uprava šuma Podružnica
Koprivnica. Površina gospodarske jedinice iznosi
4201,70 ha, od toga je 3640,88 ha obrasle površine.
Cijela gospodarska jedinica "Repaš - Gabajeva
Greda" nalazi se unutar granica Koprivničko-križevačke
županije, a obuhvaćena je općinama Gola, Hlebine,
Molve i Novo Virje. Gospodarsku jedinicu čine tri
odvojene šumske cjeline između 46° 7´ i 46° 12´ sjeverne
širine i 14°39´i 14° 51´ istočne dužine. Nadmorska
visina kreće se oko 115 m.
Istraživanjem su obuhvaćeni odjeli 26^16 (slika 1),
ukupne površine 1092,15 ha.
Sume gospodarske jedinice "Repaš - Gabajeva
Greda" prema namjeni su najvećim dijelom gospodarske,
a prema uzgojnom obliku regularne, pa je i cilj i
način gospodarenja po uredajnim razredima sukladan
tomu. Šumu s posebnom namjenom čini sjemenska
sastojina hrasta lužnjaka, koja je izdvojena u poseban
uređajni razred bez propisane ophodnje.
METODE RADA - Work methods
Uspostavljanje mreže i oblika primjernih ploha
Establishing net and shapes of samleplots
Na području istraživanja postavljen je sistematski
uzorak mreže kvadrata, razmaka 100 x 100 m, u smjeru
Istok - Zapad i Sjever - Jug.
Mreža kvadrata (odjeli 26^46) postavljena je u
svim odsjecima osim u odsjecima u kojima je izvršena
totalna klupaža (manji odsjeci, odsjeci u oplodnoj sječi),
čistinama i u I. dobnom razredu.
288