DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 69 <-- 69 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 287-299 UDK 630* 582 + 525 PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA* APPLICATION OF CIS IN STAND EXTRACTION ACCORDING TO DENDROMETRIC PARAMETERS Dalibor ŠTORGA** SAŽETAK: U radu su prikazane mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima (broj stabala-N, temeljnica- G, srednje plošno stablo - ds, starost, % učešće vrsta). Na taj način može se skratiti terenski rad, poboljšati preciznost i točnost mjerenja. Terenski rad je obavljen u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice "Repaš-Gabajeva Greda " (odjeli 26-46) u šumariji Repaš, Uprava šuma Podružnica Koprivnica. U odjelima, odnosno odsjecima, uspostavljen je sistematski uzorak mreže kvadrata 100 x 100 m, čija središta predstavljaju središta ploha (krugova), na kojima je mjeren prsni promjer stabla. Ukupno je na istraživanom području postavljeno 1025 krugova i izmjeren prsni promjer na 3 7619 stabala. Nakon terenske izmjere, snimljeni podaci uneseni su u bazu podataka formiranu tako da se mogu koristiti za obradu varijabli uz primjenu softvera Microsoft Windows EXCEL i Statistica 6.0. Za izradu grafičkog dijela GIS modela digitalizirane su postojeće karte: - topografska karta (1 : 5000), - katastarski planovi (1 : 2880 i 1 : 2000), - gospodarska karta (1 : 10000). U statističkoj obradi podataka korištena je klasterska analiza (metoda K-means), čiji su rezultati baza za GIS modeliranje s ciljem izlučenja sastojina. Rezultati istraživanja mogućnosti primjene GIS-apri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima ukazuju na potrebu primjene GlS-a i statistike u šumarstvu. Ključne riječi: izmjera šuma, izlučivanje sastojina, GIS, klasterska analiza UVOD - Introduction Suvremeni pristup kartografiji podrazumjeva primjenu kompjuterske tehnologije u kartografiji. Primjena kompjuterske tehnologije u kartografiji usko je povezana s izumom digitalizatora i plotera početkom * Magistarski rad obranjen 7. 11. 2003. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred Povjerenstvom u sastavu izv. prof. dr. se. Nikola Lukić, doc. dr. se. Renata Pernar i dr. se. Miroslav Bcnko. ** Mr. se. Dalibor Štorga, Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Koprivnica 60-ih godina. Digitalizator je nužan da se sadržaj karte iz grafičkog oblika pretvori u digitalan, a ploter da se iz digitalnog oblika ponovo prijeđe u grafički oblik. Ploterom se automatiziracrtanje ( F r a n č u l a , 1994). Digitalizacija karata je najčešći način dobivanja geografskih objekata u digitalnom (koordinatnom) obliku ( P e r n a r , 1996). Razvojem računala, sredinom 80-tih godina, GIS tehnologija počinje osvajati sve veći broj stručnjaka 287 |