DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 64 <-- 64 --> PDF |
S. Posavcc: SPECIFIČNOSTI POSLOVNIK ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJA SUMOM Šumarski list hr. 5 6, CXXVIII (2004), 279-285 4.) PROMJENA PARADIGME GOSPODARENJA ŠUMSKIM RESURSIMA Change the forest management paradigm Klasičnom šumaru ekonomistu više nije moguće održati tradicionalni autoritet i tradicionalna pravila - primarnost prodaje trupaca i superiornost profesionalnoga nad javnim mišljenjem. Nova šumarska doktrina oblikovana u zadaćama potrajnoga gospodarenja kao primarnu postavlja obvezu stvaranja i održanja svih šumskih resursa. U tom je slučaju obveza korisnika resursa da ih dobro iskoristi. Stoga se posljednjih nekoliko desetljeća pojavila nova paradigma prema kojoj je šumarski mcnadžment servis svim korisnicima šumskih resursa. Tijekom niza godina, obrada trupaca bila je glavna briga šumarske proizvodnje. Osnovni izazov bio je izvući trupce i uskladištiti ih prema dimenziji i kvaliteti. U tim je vremenima količina trupaca stalno rasla. Kupci su se prilagodavali ponudi. Danas su se uvjeti promijenili. Danas se polazi od definicije korisnosti šumskih resursa i različitih zahtjeva, odnosno očekivanja korisnika s obzirom na korisnost šumskih resursa. Na osnovi toga, jasno je da će se morati pojaviti i vrijednost goodwilla u aktivama poduzeća za gospodarenje šumom. Koliko će to iznositi, ovisit će o marketingu u šumarstvu i atributivnim vrijednosnim stavovima korisnika i društva. Korisnik šumskih resursa svaka je fizička ili pravna osoba koja troši određeni šumski proizvod ili se koristi uslugom šume, a da prethodno može, ali i ne mora, obnašati i funkciju kupca. Stoga se pri definiranju marketinške strategije u šumarstvu, kada je riječ o šumskom proizvodu ili usluzi, mora imati na umu činjenica da kupac i korisnik mogu biti ista osoba koja kupuje proizvod ili uslugu i njima zadovoljava vlastite potrebe ili pak postoje šumski proizvodi ili usluge za koje su kupac i korisnik različite osobe. Pritom se javljaju znatne razlike između pojedinih korisnika, krajnjih korisnika kao potrošača određenih šumskih proizvoda ili usluga, a to zahtijeva i diferenncirani marketinški pristup u ekonomici šumskih resursa. Mijenjaju se i vrednote. Socijalna preslojavanja uzrokovana novim predodžbama i zahtjevima s obzirom na ekologiju, slobodno vrijeme, socijalnu sigurnost, društveno-političku odgovornost gospodarstva u cjelini i poduzeća pojedinačno, prisiljavaju poduzeća da svoje ciljeve i strategije prilagođavaju promijenjenim očekivanjima okruženja. Stvara se nova paradigma, novi, drukčiji pogled na stvarnost, drukčiji svjetonazor, mišljenje i djelovanje. Pretjerano racionalno i mehanizirano, kvantificirano, linearno, determinističko, uzročno-posljedično shvaćanje treba zamijeniti holističkim, cjelovitim, organskim pristupom. Ne treba težiti podređivanju prirode čovjeku, već uspostavljanju dinamičnog sklada između prirode i čovjeka. 5.) UTJECAJ GOSPODARENJA SUMOM NA OSNOVNE FINANCIJSKE DOKUMENTE Forest management influence on main financial documents U potrajnom se gospodarenju pretpostavlja da će se svake godine dobivati prihod od sječe i prihod od prorede, a svake će se godine ulagati u pošumljavanje, uz nastanak upravnih i drugih troškova. Tako, prema Kraftovoj formuli rentabilnosti, analizira se: prihod od sječe ophodnje, prihod od prorede, troškovi pošumljavanja, upravni i drugi troškovi, vrijednost normalne drvne zalihe, vrijednost zemljišta, zemljišna renta, šumske kamate (kamatnjak). Kraft zemljišnu rentu (BOop) smatra troškom, a drvnu zalihu (N) uloženim kapitalom. Prema Martinovoj formuli rentabilnosti, godišnji čisti prihod trajnoga gospodarenja (Au + D - c - v) stavlja se u odnos prema zbroju vrijednosti zemljišta (B) i normalne drvne zalihe (N). Pritom se promatraju parametri sječivog prihoda na kraju ophodnje (Au), prihod od prorede (D), troškovi podizanja (uzgajanja) (c) i upravni i drugi troškovi (v). Niti jedan od ovih parametara do sada nije obvezno navoditi i obračunavati prilikom izrade osnove gospodarenja pojedinom sastojinom. Potrebno je u što skorijem roku donijeti zakonsku regulativu koja će osigurati uvrštavanje dogovorenih ekonomskih parametara u gospodarenje. Naravno da pojedine površine koje su predviđene za ulaganje u očuvanje, zaštitu i sanaciju površina, ne mogu biti profitabilne. Možda ove površine mogu ostvariti dodatni ekonomski prihod od turizma ili neke druge djelatnosti koja će ostvarivati dobit. Nije moguće u svakoj sastojini ostvariti veći glavni i prethodni prihod od uloženih financijskih sredstava jednostavne i proširene biološke reprodukcije. Dosadašnji plan investicijskih ulaganja uglavnom sadrži ulaganje u šumske prometnice i pojedine objekte. Gospodarsko-financijska osnova radi se prema propisanom obrascu ŠGO-14., u kojemu su navedena izdvajanja za izradu gospodarske osnove, vodoprivredna naknada i si. Ništa od ovdje do sada navedenoga ne iskazuje pravilno i ekonomski opravdano gospodarenje pojedinom šumskom sastojinom. Naravno da promjena pristupa na ovom području uvelike zavisi o svijesti i važnosti primjene ekonomike šumarstva u svakodnevnom poslovanju. Najjednostavnije je primijeniti pokazatelje poslovanja pojedinog trgovačkog poduzeća i pokušati ih uklopiti u gospodarenje obnovljivim pri- 282 |