DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 6 <-- 6 --> PDF |
N. Pernar, J. Vukelić, D. Bakšić. D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004). 223-232 loškom smislu. Osobito vrijedne rezultate o odnosu tla i vegetacije te ulozi mikroreljefa u tom odnosu, nalazimo u radu Antića et al. (1968). Kako u nepunih 20-ak godina nije bilo pedoloških istraživanja u ovom Istraživanja smo proveli u nebranjenom poplavnom području sjeveroistočne Baranje tijekom ljeta 2002. godine1. Na 12 lokacija (si. 1), definiranih mikroreljefski i floristički (Mikac 2003) otvorili smo po jedan pedološki profil, na kojima smo proveli morfološka istraživanja te uzorkovali tlo za fizičkokemijska istraživanja. Pored svakog profila sondirali smo tlo do 120 cm dubine, i to na po dvije točke oko 5 m udaljene sa svake strane profila. Radi prostornostratigrafske analize pedosfere, uzorkovanje tla obavili smo iz povr- Slika 1. Područje istraživanja s lokacijama profila. Figure 1 Study area with profile locations Dunav većim dijelom teče kroz područje s bogatim colskim sedimentima, pri čemu meandriranjem, poplavljivanjcm i potkopavanjem obala neprestano prenosi praškasti i pjeskoviti materijal. Zahvaljujući takvoj činjenici Dunav je u prošlosti nanosio obilje pjeskovito- praškastog aluvija, koji i danas partcipira u pedogenezi evolucijski najmlađih tala ovoga područja. Analizirajući regulacije i njihov utjecaj na geomorfološko oblikovanje korita Dunava u Hrvatskoj, Bognar (1995) navodi tri različita razdoblja regulacijskih Zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći pri terenskim istraživanjima djelatnicima Uprave šuma Osijek. pedogenetski izuzetno dinamičnom području, proveli smo transverzalna istraživanja kojima pokušavamo rasvijetliti neka pitanja pedogeneze i fiziografije tla. šinskog horizonta te po dubinama 20-40 i 70-90 cm (u nekim slučajevima uzeli smo i uzorke iz većih dubina), kako na profilima, tako i sondiranjem. Na uzorcima tla odredili smo granulometrijski sastav pipet metodom nakon suspendiranja tla Na-pirofosfatom, pH vrijednost u vodi i 0,01 M CaCL te sadržaj humusa metodom Tjurina. Isto tako, na profilima smo uzeli i uzorke tla u neporemećenom stanju, na kojim smo odredili gustoću, poroznost te kapacitet za vodu i zrak. zahvata: do 1830., između 1830. i 1870. te nakon osamdesetih godina 19. st. Prvo razdoblje obilježeno je učvršćivanjem obala i presjecima krivina koje su bile uzrok stvaranju ledenih «čepova». Ledeni čepovi u to vrijeme često su uzrokovali katastrofalne poplave. U to razdoblje spada i presjecanje krivine Šarkanj. U drugom razdoblju zahvati su imali za cilj poboljšati uvjete vodenog prometa. Nakon 1870. zahvati se izvode na temelju hidraulički i hidrološki opravdanih metoda. Krajem 19. st. izvršeni su presjeci Blažcvica i Siga, pri čemu je Dunav napustio kontakt svojeg poloja s lesnim strmim odsjekom Banskog brda i južne Baranjske lesne zaravni između Batine i Zmajevca. Posljednji veći radovi provedeni su početkom 70-ih godi- PODRUCJE ISTRAŽIVANJA I METODE RADA - Research area and methods PEDOGENETSKA OBILJEŽJA - Pedogenetic characteristics 224 |