DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 54 <-- 54 --> PDF |
M. Popijač. 1. Seletković. M. Volner, I. Lovrenčić. D. Barišić. N. Ke/ić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5 6. CXXV1II (2004). 269-277 jednom danas izoliranom enklavom na sjevernim padinama Biokova. Na čitavom tom prostoru jela svoju donju granicu na priobalnom grebenu ima negdje oko 900-1000 m n. m., a na kopnenoj padini između 650 m na sjeveru i 850 m na jugu. Gornju granicu svoga areala jela u Hrvatskoj postiže između 1100 i 1400 m n. m. Jela u Hrvatskoj raste i na nekoliko izoliranih gora, što se pružaju između Drave i Save. To su Macelj, Medvednica, Psunj i Papuk, gdje izgrađuje šumske sastojine te Strahinjčica, gdje danas susrećemo samo pojedina jelova stabla (T r i n aj s t i ć, 2001). Glavni diferencirajući čimbenik u pedosferi jelovih šuma na tom prostoru je reljef (Pernar,2001). Utvrđeno je da su mikroklimatska obilježja staništa i sastojina bukovo-jelovih šuma različita prema pojedinim gorskim masivima, a hidrološke prilike u panonskom području Hrvatske vrlo su povoljne, jer su vodeni tokovi manjih i većih kapaciteta vrlo brojni (Medve- Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi dinamiku opterećenosti stabala obične jele cezijem. Tijekom 1999. i 2000. godine su uzimani uzorci jelovog materijala te je mjerena aktivnost cezija i kalija u iglicama, kori i srčici na izbojcima grana u segmentima izraslim 1997, 1998 i 1999. godine. Uzorkovana stabla jele odabrana su na Sljemenu kod planinarskog doma Hunjka. Ukupno je odabrano petnaest stabala koja smo pratili cijelo razdoblje istraživanja jednom mjesečno. Uzorkovane su iglice, kora i srčika uvijek istih stabala koje smo obilježili, a uzorci su uzimani ravnomjerno sa svakog stabla kako ih ne bismo oštetili. Nakon laboratorijske pripreme i obrade, analizirana je dinamika kretanja cezija i kalija u odabranim uzorcima za svaki pojedini mjesec u segmentima izraslim u razdoblju od tri godine. Neposredno prije pripreme uzoraka za mjerenje radioaktivnosti, sakupljeni uzorci su usitnjeni i sušeni, te stavljeni u plastične posudice volumena 125 cm3 i hermetički zatvoreni. Analiza aktivnosti 137Cs i 40K u uzorcima provedena je u Laboratoriju za radioekologiju Zavoda za istraživanja mora i okoliša Instituta Ruder Bošković u Zagrebu, gamaspektrometrijskom metodom s pomoću HPGe Za dobivanje random - uzorka, vrlo pažljivo i ravnomjerno sa svakog izabranog i obilježenog stabla (da ne bismo oštetili stabla i njihovu fiziološku i biološku funkciju) četrnaest uzastopnih mjeseci tijekom dvije godine uzimani su uzorci iglica, kore i srčike. Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi dinamiku kretanja l37Cs i njegovog homologa 40K za svaki pojedini mjesec u godini u uzorcima vršnih segmenata grančica jele starih do tri godine. dović, 2001). Nastavljaju se na snažno izražen vegetacijski pojas gorskih bukovih šuma, pa se zbog manjih površina u većem dijelu rasprostranjenosti gospodarilo kao s jednodobnim sastojinama. Tek u novije vrijeme propisano i u njima obvezno preborno gospodarenje, čime se u prvom redu daje prednost međusobnim odnosima i svojstvima glavnih vrsta drveća, odnosno jele i bukve. Bukovo-jelova šuma na Medvednici zauzima znatne površine. Na južnim padinama dolazi na vršnoj zoni Sljemena od 800 do 1000 m nadmorske visine. Na sjevernim padinama jela je u optimumu svojega areala te prevladava. Ona se ovdje od vrha spušta vrlo nisko do 250 m (iznad sela Gornja Bistra). Te šume pripadaju amfipanonskoj vegetacijskoj zoni euro-altimontanskoga visinskog pojasa. Velik udio i izrazita prevlast vrsta reda Fagetalia pokazuje daje riječ o zajednici unutar te sistematike koja još uvijek zadržava neke vrste ilirskoga flornog elementa (Vu k e 1 i ć, 2001). poluvodičkog detektorskog sustava povezanog s "Camberra" 4096 MCA kanalnim analizatorom. Gamaspektrometrijska metoda temelji se na činjenici da se gama emiteri mogu identificirati na temelju karakterističnih energija gama zračenja. Za detekciju gama zračenja najpovoljniji su čvrsti poluvodički detektori. Poluvodički detektori temelje se na promjeni vodljivosti kristala (Si ili Ge) pri prolazu ionizacijskog zračenja. Nakon interakcije zračenja i kristala nastaje električni naboj (elektroni i ostatak kristala ili tzv. šupljina) koji putuje na odgovarajuće metalne ploče spojene na izvor visokog napona. Nastali električni impuls prevodi se u naponski impuls koji je proporcionalan energiji zračenja. Za konačnu interpretaciju naponski impulsi još se pojačavaju, analiziraju i registriraju pomoću višekanalnog analizatora. Podaci iz analizatora (energijski spektar) pohranjuju se u memorijske jedinice ili se pak obrađuju određenim računalnim programima. Aktivnosti 40K određene su iz foto-vrha na energiji od 1460,75 keV-a, a aktivnost l37Cs je određivana preko foto-vrha na energiji od 661,6 keV-a. Spektri su snimani 80 000 sekundi, a za obraduje korišten Genie 2000 PC "Camberra" softwerski program. Izmjereni rezultati prikazani su u tablicama 1. i 2. U tablicama 1. i 2. prikazane su vrijednosti aktivnosti 40K i l37Cs obzirom na starost uzorka iglica, kore i srčike. Promjena aktivnosti 40K i l37Cs s obzirom na starost segmenta više je izražena u kori i srčici. U iglicama se aktivnost 40K i l37Cs bitno ne mijenja u odnosu na starost segmenta na kojem je uzorkovana. Rezultati mjerenja ukazuju na dinamiku kretanja 4()K grafikon 2. MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Material and methods of the research REZULTATI I DISKUSIJA Results and discussions 272 |