DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Popijač, I. Sclclkuvić. M. Volncr. I. Lovrenčić. I). Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004), 269-277
te je i njegova resorpcija kroz korijen biljke općenito
slaba (WHO, 1987; Kraljević, 1989) i pretežno je
proporcionalna koncentraciji u tlu (Shaw, Bell,
1989). Unatoč tomu postoje biljke u kojima koncentracija
l37Cs nije sukladna koncentraciji u tlu kao što su
npr. gljive, mahovine i lišajevi (Heinrich et al, 1999;
Kirchner, Daillant, 2002; Gaso et al, 1998).
Prelazak l37Cs iz tla u biljke ne ovisi samo o njegovoj
koncentraciji u tlu već i o drugim čimbenicima Tako je
npr. unos cezija iz tla u biljku obrnuto proporcionalan
sadržaju kalija u tlu (E i s e n b u d, 1987) zbog kompe-
Fizikalno-kemijska i
Fiziološka uloga kalija, kao neophodnog elementa
biljne ishrane, kasno je rasvijetljena obzirom da kalij
nije građevni element niti jednog spoja žive tvari. Kalij
je alkalni metal (bioelement) rednog broja 19, relativne
atomske mase 39,102, smješten u istoj skupini periodičnog
sustava s Na, Cs, Rb i Li. Kalij je otkrio H. Davy
1807. godine (Petrović, Đurić, 1981). U prirodi
kalij dolazi kao smjesa izotopa 39K (93,08 % ± 0,09 %),
40K (0,0119% ± 0,0001 %) i 4IK (6,9% ± 0,09 %), a od
svih izotopa kalija samo je 4l)K radioaktivan, tj. prirodni
je primopredajni radionuklid. 40K predstavlja jedan od
najrasprostranjenijih prirodnih radioaktivnih elemenata,
jer čini oko 1 % od ukupnog broja svih atoma koji formiraju
Zemljinu koru (Petrović, Đurić, 1981).
Kalij u tlu
U tlu i biljkama nalazi se samo kao jednovalentni
kation (K+) s redukcijskim svojstvima. Ne ulazi u sastav
organske tvari, već se labavo veže pretežito na proteine.
Samo se mobilni kalij (K na vanjskim površinama
minerala gline) može smatrati potpuno pristupačnim
za ishranu bilja, dok fiksirani oblik sporo nadoknađuje
manjak u izmjenjivoj fazi, ali se može i nepovratno
fiksirati. Danas se smatra kako se uloga kalija
Obična jela
Morfologija i biologija obične jele
Obična jela (Abies alba) je u prosjeku do 40 (-60) m
visoko drvo s promjerom debla do preko 2 m. Korijenov
sustav osim snažnoga bočnog korijenja ima i kratki
središnji korijen, koji prodire relativno duboko u tlo.
Kora je na mladim stablima sivkasta, glatka, a u starijoj
dobi potamni, ispuca uzdužno i poprijeko. Krošnja je
piramidalna ili valjkasta, u starosti pri vrhu zaravnjena
(kao odsječena, tanjurasta), a grane se nalaze u pršljenima.
Iglice su plosnate, s gornje strane tamnozelene,
sjajne, a s donje strane s dvije paralelne bjelkaste pruge
puci, duge su do 3 cm, široke do 3 mm, a ostaju na granama
do osam, a ponekad i više godina.
titivnih učinaka (homologni elementi 1A skupine). Općenito
biljke koje rastu na kiselim i organskim tvarima
bogatim tlima, sadrže znatno više cezija nego biljke
koje rastu na tlima obogaćenim mineralima (WHO,
1987). Glavni put ulaska cezija u biljku tijekom radioaktivne
kontaminacije nekog područja je kroz lišće, pa
je stoga i njegova količina u biljci sukladna količini radioaktivnih
oborina. Zbog toga je folijama adsorpcija
glavni put unosa l37Cs za vrijeme kontaminacije u prehrambeni
lanac (WHO, 1987).
biološka svojstva 4UK
Maseni udio kalija u Zemljinoj kori procjenjuje se na
2,59% ili 25,9 kg/t (F i lipo vi ć,Lipanović, 1988),
a tlu je zastupljen s 1 - 3,6 % (Petrović et al, 1981).
Kalij izdvojen iz prirodnih soli, minerala, tkiva organizama
uvijek ima stalan izotopni sustav, pa se može reći
da aktivnost prirodnog kalija iznosi oko 31,6 Bq/gK
(Eisenbud, 1987). Koncentracije 40K u tlima Republike
Hrvatske kreću se od oko 140 Bq/kg do oko
710 Bq/kg (UNSCEAR, 2000). Kad dospije u živi organizam,
kalij se ravnomjerno raspoređuje, a kako je dominantan
radioaktivni element, najveći dio unutarnjeg
ozračivanja koje dolazi od prirodnih izvora radioaktivnosti
potječe upravo od njega (UNSCEAR, 2000).
i biljkama
može razvrstati u dvije osnovne funkcije: aktivacija
enzima (aktivacija ATPaze, škrob sintetaze, i dr.) i regulacija
permeabilnosti živih membrana. Kalij aktivira
ili modulira rad 80-ak enzima. To je svojstvo povezano
s malom veličinom atoma K te, slično Rb, može mijenjati
konformaciju proteina i oslobađati aktivna mjesta
na enzimima, te tako stimulirati vezu s odgovarajućim
supstratima.
(Abies alba)
Obična jela je jednodomna i anemofilna vrsta, dobro
podnosi zasjenu te u zastarčenome obliku može živjeti
i do 200 godina. Neotporna je oscilacije temperature,
te dosta trpi od mraza i suše. Oštećenost četinjača
(obične jele i smreke) bitno je veća od oštećenosti listača
i kreće se u nešto većem rasponu, od 40,7 % (2002.
godine) do 47,2 % (2001. godine), (Seletković,
Potočić,2004).
Rasprostranjenost obične jele u Hrvatskoj
Areal jelovih šuma u Hrvatskoj ima izrazito razveden
reljef. Glavninom svoga areala u Hrvatskoj vezana
je ponajprije na Dinaride - Veliku i Malu Kapelu, veći
dio Velebita, sjeverne padine Dinare i Kamešnice, te s
271