DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004). 269-277
UDK 630* 160 + 161
DINAMIKA KRETANJA 137CS I 4UK NA STABLIMA JELE
(Abies alba) NA SLJEMENU
DYNAMICS OF l,7CS AND 40K MOVEMENT IN SILVER FIR
TREES ON SLJEME MOUNTAIN
Marina POPIJAČ´, Ivan SELETKOVIĆ2, Matija VOLNER3,
Ivanka LOVRENČIĆ4, Delko BARIŠIĆ5, Nikola KEZIĆ"
SAŽETAK: Ovim se radom želi doprinijeti spoznaji o dinamici kretanja i
sudbini modelnog zagađenja šumskog ekosustava, pa je stoga analizirano
kretanje ,37Cs i 4"K u različitim dijelovima stabala jele (Abies alba) sa Sljemena,
u razdoblju od 1999. do 2000. godine. Promatrani su vršni izbojci na
grančicama obične jele, odnosno iglice, kora i srčika. Aktivnost l3´Cs i WK
određena je gamaspektometrijskom metodom mjerenjima na HPGe detektorskom
sustavu. U svim analiziranim uzorcima najveće aktivnosti 4"K i l37Cs
pronađene su u kori vršnih izbojaka, odnosno u najmlađim iglicama. Porast
aktivnosti l37Cs i 4"K u iglicama, od starijih prema mladim u vršnim dijelovima
grana jele, nema linearni trend, no sasvim sigurno ukazuje na činjenicu
đa se oba radionuklida akumuliraju u najmlađim dijelovima izbojaka. Usporedili
smo dinamiku kretanja l37Cs i 4nKpo mjesecima u iglicama, kori i srčici
izraslima u posljednje tri godine. Aktivnosti l3´Cs i 4"K pokazuju rastući trend,
počevši od starijih dijelova kore, iglica i sr cike prema mlađima, u svim analiziranim
uzorcima. Isto tako možemo reći đa je aktivnost oba promatrana radionuklida
najveća u kori stabala u odnosu na ostale analizirane dijelove.
Ključne riječi: l37Cs, 4"K, Abies alba, Sljeme, iglice, kora, srčika
UVOD - Introduction
Radioaktivni izotop cezija - l37Cs prvi se put pojavio
u okolišu u znatnijim količinama nakon izvođenja
atmosferskih nuklearnih pokusa, koji su intenzivno vršeni
tijekom pedesetih i šezdesetih godina, a posljednja
atmosferska nuklearna eksplozija bila je 16. listopada
1980. godine (UNSCEAR, 1993; FAS, 2002.).
Zadnja velika količina l37Cs otpuštena je u atmosferu
1 Mr. se. Marina Popijač, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o.,
Vukotinovićeva 2, 10 000 Zagreb
: Mr. se. Ivan Sclctković, dipl. ing. šum.. Šumarski institut
Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko
1 Matija Volner, dipl. ing. šum., Nacionalni park Plitvička jezera,
Muk´injc P7, 53 231 Plitvička jezera
4 Ivanka Lovrenčić, dipl. geolog, Institut Ruder Bošković,
Bijenička cesta 54, 10 002 Zagreb
Dr. se. Delko Barišić, Institut Ruder Bošković, Bijenička cesta
54, 10 002 Zagreb
6 Prof, dr.se. Nikola Kczić, Agronomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb
tijekom velike nesreće u Chernobylu 1986. godine.
Procesima suhog ili mokrog (oborinama) taloženja,
l37Cs je deponiran na površinu Zemlje u relativno kratkom
razdoblju te je stoga i tlo na području Republike
Hrvatske kontaminirano relativno nehomogeno (Bar
i š i ć et al. 1999). Dio istaloženog cezija relativno je
brzo dospio u najpliće slojeve tala, a u dublje slojeve
migrirao je vrlo sporo zahvaljujući djelovanju površinskih
procijednih voda(Fil i po vi ć et al. 1991, B a r i š
i ć et al. 1999). Migracija n7Cs u dublje slojeve kontrolirana
je adsorpcijskim procesima njegovog vezivanja
na organski materijal i mineralne čestice tala. Relativno
velika količina minerala glina u tlima rezultira
brzim i ireverzibilnim vezanjem cezija u tlu (Cr e nters
et al, 1988.). Cezij je kao i drugi kationi dostupan
biljkama preko korijenja. Biljke ga uzimaju iz tala,
te na taj način može iz tala migrirati i u gornje dijelove
biljaka (up take). Migracija ovisi o biljnoj fiziologiji
269