DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 223-232 UDK 630* 114.4 + 188 PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA RITSKOG PODRUČJA SJEVEROISTOČNE BARANJE AN INSIGHT INTO GENESIS AND PROPERTIES OF SOIL IN THE RIPARIAN REGION OF NORTH-EASTERN BARANJA Nikola PERNAR, Joso VUKELIĆ, Darko BAKŠIĆ, Dario BARIČEVIĆ* SAŽETAK: Pedološka i vegetacijska istraživanja ritskih šuma sjeveroistočne Baranje provedena su tijekom ljeta 2002. godine. Na 12 lokacija definiranih mikroreljefno i floristički, otvoren je po jedan pedološki profil gdje su provedena morfološka istraživanja i uzorkovanje tla zafizičkokemijske analize. Na istraživanom području ustanovljeno je ukupno šest šumskih zajednica: rakitov šibljak ("Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952), šuma bademaste vrbe fSalicetum triandrae Male. 1929), šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae Rauš 1973), šuma bijele vrbe i crne topole fSalici albae-Populetum nigrae Tx. 1931), šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae Slavn. 1952) i šuma veza i poljskog jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952). Karakteristično obilježje tla u ovom području izrazita je teksturna stratigrafija. Osim aluvijacije, kao geološkog i pedogenetskogprocesa, karakteristika ovdašnjih šumskih ekosustava je visoka organska produkcija, što se mjestimično značajno manifestira u humizaciji pedosfere. Utvrdili smo daje dominantan tip tla fluvisol, redovito karbonatni, a znatno su manje zastupljeni euglej i humofluvisol. Sva ova tri tipa tla međusobno se razlikuju s ekološkoproizvodnog gledišta. Vrlo bitno je istaći da su ekološkoproizvodne razlike unutar tipa u nekim slučajevima znatno veće nego između tipova, stoje usko povezano sa značajkama vodnog režima i s teksturom. Ključne riječi: ritskešume Baranje, fluvisol, humofluvisol, pedofiziografske značajke UVOD - Introduction Ritske šume baranjskog podunavlja danas su ograničene na poplavni pojas između Dunava i nasipa te na ade. Pedogeneza u ovom pojasu obilježena je izrazitim utjecajem hidrološkog režima Dunava. Unatrag 170 godina ovaj režim je više puta mijenjan. Razlog tomu su hidrotehnički zahvati na rijeci, osobito u načinu učvršćivanja obala, presjeka meandara, izgradnje nasipa, a u novije vrijeme u načinu rekonstrukcije nasipa i izgradnje hidroenergetskih objekata na uzvodnom toku. * Doc. dr. se. Nikola Pernar, prof. dr. se. Joso Vukelić, mr. se. Darko Bakšić, doc. dr. se. Dario Baričević Opsežnija pedološka istraživanja na širem području provedena su pred više od 20 godina, i to u okviru izrade osnovne pedološke karte ( B a š i ć & B o g u n o v i ć 1976, B o g u n o v i ć et al. 1983, V i d a č e k 1979). Potpunija istraživanja vegetacije i svojstava tla s gledišta njihove klasifikacije, ckološko-proizvodnog vrednovanja i uzgoja topola, započeta su 60-ih godina ( A n t i ć & J o v i ć 1965,Antić et al. 1969,Herpka 1979, Ž i v a n o v 1982, Ž i v a n o v & I v a n i s e v i c 1986, Ž i v a n o v et al. 1987). Specifični ekološki odnosi u poplavnom području sjeveroistočne Baranje te nastojanja da ga se adekvatno valorizira, izazov su u šumskogospodarskom ali i u fitocenološkom i pedo- 223 |