DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 40 <-- 40 --> PDF |
1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1I1 (2004), 255-267 noj visini. Elektrode probadaju ritidom, živu koru (neprovodni i provodni floem), vaskularnu kambijalnu zonu (kambij, stanice-majke ksilema i floema, nediferencirane stanice ksilema i floema) i diferencirani tekući ksilemski prirast te se zaustavljaju u kasnom drvetu. Kao podatak koristimo srednju vrijednost četiri očitanja zbog toga što na očitanje po obodu debla može Analiza rezultata mjerenja - Data analysis Dobiveni nizovi podataka predstavljaju segment vremenskih serija s uklopljenim sezonskim utjecajem, koji kod pojedinih promatranih varijabli uzrokuje porast (npr. rast promjera stabala), dok kod pojedinih izaziva opadanje (podzemna voda) ili pak pad i kasniji ponovni rast (električni otpor). Kako bi iz mjerenih varijabli uklonili sezonalni trend, provedena je njihova transformacija diferenciranjem dvaju uzastopnih vrijednosti u nizu. Analiza na ovaj način transformiranih nizova varijabli provedena je istraživanjem njihovog cikličnog ponašanja pomoću spektralne analize pomoću softwerskog paketa STATSOFT STATISTICA 6.0. Primijenjena je brza Fourierova transformacija (Fast Fourier transform - FFT) odnosno metoda prilagođena za utvrđivanje karaktera vremenskih serija, posebno stoga što otkriva naizgled skrivenu prirodu promatrautjecati niz čimbenika: ekscentričnost debla, ekscentričnost krošnje, nejednaka debljina žive kore, patološke promjene ispod kore itd. U piezometarskim cijevima mjerena je, također u tjednim razmacima, visina podzemne vode. nog svojstva. Pomoću te metode vremensku seriju rastavljamo na nizove sinus i kosinus krivulja različitih valnih duljina, a zatim se daljnji postupak provodi kroz izračun sume kvadrata sinus i kosinus funkcija za svaku frekvenciju. Konačni proizvod, periodigram može se interpretirati kao varijanca tj. suma kvadrata podataka u određenoj frekvenciji odnosno razdoblju. Radi jasnijeg uočavanja pojedinih značajnih frekvencija provodi se izjednačavanje periodigrama pomoću metode pokretnih sredina, te se dobije grafikon spektralne gustoće. Maksimumi varijance pojedinih vrijednosti frekvencija tj. maksimumi periodigrama odnosno grafova spektralne gustoće, pokazuju frekvenciju, odnosno razdoblje u kojem je prisutno ciklično ponašanje promatranog niza. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results Osnovni statistički pokazatelji i sezonska dinamika Basic statistical parameters and seasonal distribution Za provedena mjerenja rasta debla, električnog otpora kambij alne zone i visine podzemne vode, napravljen je izračun osnovnih statističkih pokazatelja (Tablica 1). Rast debla izražen je kao tjedni prirast (Grafikon 1) te kumulativno (Grafikon 2). Raspodjela vrijednosti mjerenja električnog otpora prikazana je u Grafikonu 3. Mjerenja su interpretirana odvojeno za stabla dobrog i lošeg zdravstvenog stanja. Prikaz mjerenja podzemne vode na četiri piezometarske cijevi danje u Grafikonu 4. Prosječni tjedni prirast debla iznosio je kod dobrih stabala 0,14 mm, dok je u loših stabala bio upola manji, 0,07 mm. Najveći tjedni prirast postignut je kod dobrih stabala između 5. i 12. lipnja (0,38 mm) dok je Tablica 1. Osnovni statistički pokazatelji mjerenih varijabli Table 1 Basic statistical parameters of measured variables sredina (mm) (kQ) min (mm) (kil) max (mm) (kQ) std. dev. (kQ) prirast dobra stabla 0,14 -0,18 0,38 0,13 prirast loša stabla 0,07 -0,15 0,36 0,11 otpori dobra stabla 7,11 5,78 9,55 1,08 otpori loša stabla 10,09 8,65 13,25 1,22 mjerenih varijabli of measured variables kod loših stabala maksimum od 0,36 mm postignut tjedan dana kasnije. Tijekom mjerenja utvrđene su i negativne vrijednosti tjednog prirasta, uglavnom na kraju sezone i to i kod dobrih i loših stabala. Distribucija tjednih prirasta pokazuje trend porasta do sredine lipnja, dok nakon njegove kulminacije dolazi do postupnog opadanja. Kumulativne vrijednosti prirasta debla u sezoni iznosile su kod dobrih stabala 3,88 mm, dok je kod loših stabala rast debla bio znatno manji (1,85 mm). Prosječna vrijednost električnog otpora kambij alne zone viša je kod loših stabala (10,09 kQ) u odnosu na dobra (7,11 kQ). Iz distribucije električnih otpora vidljivo je kako njihove vrijednosti opadaju do sredine vegetacijske sezone tj. do srpnja, a zatim se prema kraju ponovno povećavaju. Minimum srednje vrijednosti električnog otpora je kod dobrih stabala iznosio 5,78 kQ, a postignut je 2. srpnja, dok su kod loših stabala minimumi također dominantni u tom mjesecu ali je najizraženiji ipak minimum od 8,65 kQ postignut 18. lipnja, u vrijeme najvećeg prirašćivanja debla. Iz Tablice 1 vidljivo je da izmjereni otpori loših stabala imaju veću amplitudu vrijednosti, kao i standardnu devijaciju u odnosu na dobra stabla. 258 |