DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELRKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267
potrajnih načela, predstavlja sve veći problem čije će
poslijedice u budućnosti biti sve očitije. Razmjeri tih
promjena povećani su u nizinskom dijelu Hrvatske,
gdje se globalne prilike isprepliću s utjecajem velikog
broja manjih i većih hidrotehničkih aktivnosti, koje su i
dovele do poremetnje režima poplavnih i podzemnih
voda kao dodatnih izvora vlaženja na tim staništima
(Prpić 2000). Kompleksnu narav ugibanja šuma,
uzevši u obzir stanište, uzročnike sušenja, opseg i jačinu
ugibanja stabala te mjere za poboljšanje stanja za
hrast lužnjak, iznio je Prpić (1996). Povezanost pada
razina podzemne vode sa smanjenjem radijalnog prirasta
hrasta lužnjaka u šumi Kalje utvrdili su Prpić i
dr. (1994). Prema M ayeru i B ušicu (1995) smanjenje
vitaliteta šumskog ekosustava na području Pokupskog
bazena, kao i propadanje hrasta lužnjaka, rezultat
je ponajprije dreniranosti tla kroz smanjenje površinskih
tokova i snižavanja razine podzemne vode, kao i
pogoršanja kvalitete vode, što se sve događa u kombinaciji
s razdobljima suše (Komlenović 1996). Suša
se smatra jednim od glavnih čimbenika odgovornih za
pogoršanje zdravstvenog stanja hrasta lužnjaka u posljednjih
nekoliko desetljeća (Thomas 1998).
Radi praćenja tih promjena ustanovljenje monitoring
podzemnih voda na velikom dijelu naših nizinskih
šuma, a procjena zdravstvenog stanja šumskih sastojina
provodi se unutar mreže kvadrata 16 X 16 km i
4X4 km. Najčešće korišten pristup u interpretaciji rezultata
dosadašnjih istraživanja ovoga tipa je u uspostavljanju
stohastičkih odnosa između nizova podataka
koji reprezentiraju ekološko stanje sastojina obuhvaćenih
praćenjem, kao što su osutost krošanja, visina podzemne
vode, godišnji radijalni prirast itd. Zbog složenosti
šumskih ekosustava, međutim, jednostavne i jednoznačne
interpretacije rezultata praćenja ekoloških
čimbenika na širem području najčešće nisu moguće.
Kompleksna narav rasta stabala odnosno sastojina,
razlog je što za modeliranje radijalnog godišnjeg prirasta
treba u obzir uključiti relativno velik broj ulaznih
varijabli (I vkov 1994,Antonić i dr2002) dok sama
voda u tlu te podzemna voda samo jednim dijelom
objašnjavaju varijabilitet prirasta između godina. Zbog
potrebe kvalitetnijeg utvrđivanja i praćenja vodnog
statusa stabala moguće je primijeniti i neposrednije
metode, kao što su npr. mjerenje transpiracije, odnosno
sap flow-a (Kostner i dr. 1998) te jutarnjeg vodnog
potencijala (pre down water potential) (Landsberg i
Gower 1997), čije je korištenje zbog relativno skupe
i kompleksne opreme ograničeno na relativno mali
broj stabala i u eksperimentalne svrhe. Osim ovih najčešće
korištenih pristupa postoje i manje uobičajeni, a
vrlo pristupačni načini utvrđivanja vodnih prilika u stablu.
Jednostavan pristup predstavio je Mayer (1994)
koji je istraživao utjecaj vlažnosti tla, oborina, vode u
piezometrima na dvije grupe stabala uz rub i unutar
sastojine hrasta lužnjaka na sezonsku dinamiku radijalnog
prirašćivanja debla. Pilaš i dr. (2000, 2003) na istom
su pokusu utvrdili kako postoji veza između sezonskih
oscilacija radijalnog prirasta te oscilacija podzemne
vode u piezometarskim cijevima. Osim navedenih
istraživanja sezonske dinamike rasta provedena su
u nas i istraživanja električnog otpora kambijalne zone
(Komlenović) pomoću kojih je moguće posredno
steći uvid u određene fiziološke pokazatelje zdravstvenog
stanja stabala. Nije međutim istražena povezanost
između električnog otpora kambijalne zone te vodnog
statusa stabala odnoso vodnih prilika u tlu.
Na temelju dosad iznesenog, osnovni cilj ovog istraživanja
je u ispitivanju mogućnosti primjene metoda
sezonske dinamike radijalnog prirasta debla te električnog
otpora kambijalne zone kao indikatora vodnih prilika
u stablima hrasta lužnjaka, te povezanost tih mjerenih
varijabli s vodom u tlu. Iz tog razloga istraživali
smo sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i električni
otpor kambijalne zone dvije grupe stabala hrasta lužnjaka
različitog stupnja osutosti unutar jedne vegetacijske
sezone, njihov međusobni odnos te odnos tih promatranih
svojstava prema vodi u tlu, odnosno podzemnoj
vodi. Istraživanje je obavljeno i s namjerom ispitivanja
uporabljivosti tih metoda kod praćenja problemastike
vezane za poremetnju vodno-zračnih odnosa u
tlu u šumskim staništima hrasta lužnjaka.
MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Material and methods
Vremenski raspored i metode izmjera - Time scale
Ploha je smještena u Šumariji Jastrebarsko, GJ Jastrebarski
lugovi, odjel 8, u šumskoj zajednici hrasta
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum
roboris typ. Rauš 1969) razvijenoj na pseudogleju ravničarskom,
dubokom, distričnom (koordinate prema
Gauss - Krugeru: 5554336, 5055819). Starost sastojine
je 152 godine, nadmorska visina 110 m. Na plohi se
nalazi piezometarski set sastavljen od četiri cijevi postavljenih
na dubinama od 0,5 m, 1,0 m, 2,0 m i 7,0 m.
and measurement methods
U uzorak je uzeto 20 nadstojnih stabala hrasta lužnjaka
(Q. robur L.), od toga 10 stabala osutosti krošnje
do 40 % ("dobra stabla") i 10 stabala osutosti 40 % i
više ("loša stabla") (foto 1 i 2).
U ovom istraživanju korištena je jednostavna modifikacija
dendrometra u točci, koji se sastojao od nepokretnog
dijela, klanfe, i pokretnog dijela, metalne pločice
zabijene u koru. Praćenje tjednih prirasta na deblu
obavljeno je mjerenjem tjednog umanjenja razdaljine
256