DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 19 <-- 19 --> PDF |
A. P. B. Krpan, T. I´oriinskv: DJELOTVORNOST STROJNK SJKČK I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIH (2004), 233-244 ma crna joha sađena između redova vrbe. Ukupno je posađeno 25 klonova vrbe (Mađarska 40, MB 1, MB 15, MB 368, MB 386, MB 388, Repaš 1, Repaš 2, Repaš 3, Repaš 4, S 70, S 71, S 78, S 86, S 110, S 118, V 024, V 052, V 053, V 093, V 099, V 150, V 158, V 160, V 161). Odjel 49d površine je 7,76 ha, nalazi se na nadmorskoj visini od 110 m, a teren je ravan. Srednja udaljenost privlačenja drva iznosi 200 m. Drvna je zaliha 209,3 mVha, obrast 0,99, a temeljnica 27,3 nvVha uz 633 stabla/ha. U omjeru smjese prednjači bijela vrba s 93,5 % drvnoga obujma, dok ostatak od 6,5 % otpada na crnu johu. U gustom sloju grmlja pridolaze sremza, bazga, svib i trušljika. U sastojim seje provodila čista sječa. U odjelu su motornom pilom posječena stabla na površini od 1,5 ha, a preostali dio od 6,26 ha posječen je harvesterom. Pri radovima je zapaženo da su vrbova stabla zbog zimotrenosti bila loše kvalitete. Na slici 8 prikazana je struktura doznake po broju stabala i drvnom obujmu za bijelu vrbu i crnu johu. Na osnovi podataka iz obračuna doznačne knjižice i plana sječa, bruto je sječna gustoća 209,3 m3/ha (633 stabala po ha), a neto sječna gustoća 186,6 irrVha. Sječna je gustoća tehničke oblovinc 33,2 m3/ha. Pri radu, harvester se kretao okomito na šumsku cestu zahvaćajući prugu širine pet stabala (slika 10). Vozilo se je uvijek kretalo po sredini pruge, pravcem određenim trećim redom stabala na pruzi. Na taj su način oba reda stabala s lijeve i desne strane harvestera bila u dohvatu dizalice koja je dosega 10 m. |