DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 13     <-- 13 -->        PDF

N. Pemar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA Šumarski list br. 5-6, CXXVI1I (2004). 223-232
A n t i ć , M., B. J o v a n o v i ć , N. J o v i ć , V. Munk
a n č e v i ć & S. N i k o l a n d i ć , 1969: Fitocenološko-
pedološka istraživanja u plavnom području
Baranje, Bilten LŠG Jelen 8: 99-112.
B a š i ć , F. i M. B o g u n o v i ć , 1976: Tla dijela sekcije
Osijek 2 i Sombor 1. Projektni savjet za izradu
pedološke karte SRH (Stručni izvještaj).
B o g n a r , A., 1995: Regulacije i njihov utjecaj na
gcomorfološko oblikovanje korita Drave i Dunava
u Hrvatskoj. 1. Hrvatska konferencija o vodama,
"Održivi razvoj i upravljanje vodama".
Dubrovnik, 24.-27. 05. 1995, Zbornik radova 2,
449-461.
B o g u n o v i ć , M., F. B a š i ć & M.Adam, 1983: Tla
sekcije Osijek 2, tumač i pedološka karta M
1:50.000. Projektni savjet za izradu pedološke
karte SRH.
D e c k e r s , J. A., O. C. S p a a r g a r e n , F. O. N a c h -
t e r g a e l e , L. R. O l d e m a n & R. B r i n k -
man, 1998: World Reference Base for Soil
Resources. World Soil Resources Reports, 84,
FAO, Rome. 91 str.
H e r p k a , I., 1979: Ekološke i biološke osobine autohtonih
topola i vrba u ritskim šumama Podunavlja.
Radovi Instituta za topolarstvo Novi Sad,
Knjiga 7, 229 str.
Mayer, B., 1988: Hidrološki stacionari - neophodnost
pri rješavanju problema ugroženosti naših
nizinskih šuma s primjerom bazena Kupčine.
Radovi Šum. Inst. Jastrebarsko, 75: 7-33.
M a y e r , B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih
i površinskih voda za nizinske šume
Hrvatske. 1. Hrvatska konferencija o vodama,
"Održivi razvoj i upravljanje vodama". Dubrovnik,
24.-27. 05. 1995, Zbornik radova 2,
189-197.
M a y e r , B. i G. B u š i ć , 1996: Problemi utvrđivanja
pedoekoloških šumsko-proizvodnih kategorija
na aluvijalnim tlima srednje i istočne Podravine.
Savjetovanje «Skrb za hrvatske šume od 1846.
do 1996. Knjiga 1 - Unapređenje proizvodnje
biomase šumskih ekosustava. Hrvatsko šumarsko
društvo, 313-326, Zagreb.
M i k a c , S., 2003: Fitocenološkaobilježjaritskih šuma
u sjeveroistočnoj Baranji. Diplomski rad, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 36 str.
R a u š , Đ., 1979: Vegetacija ritskih šuma od Aljmaša
do Iloka. Glas. šum. pokuse 19, 7-75
S p a a r g a r e n , O. C, 1994: World Reference Base for
Soil Resources, draft. ISSS, ISRIC, FAO, 160 str.
Š k o r i ć , A., 1986: Postanak razvoj i sistematika tla.
Posebna izdanja Poljoprivredne znanstvene
smotre 2. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta
u Zagrebu, 172 str.
Š k o r i ć , A . , G . F i l i p o v s k i & M . Č i r i ć , 1985: Klasifikacija
zemljišta Jugoslavije. Posebna izdanja
ABUBiH, knjiga LXXVIII, Odjeljenje prirodnih
i matematičkih nauka, knjiga 13, 72 str.
V i d a č e k , Ž . , 1975: Tla sekcija Sombor 3, tumač i pedološka
karta M 1:50.000. Projektni savjet za izradu
pedološke karte SRH.
V u k e l i ć , J. i Đ. R a u š , 2001: The Lowland Forests
of Croatia. U: E Klimo and H. Hager (Ur): The
Floodplain Forests in Europe. EFI Research Report
10: 101-125.
Ž i v a n o v , N., 1982: Varijabilnost svojstava aluvijalnih
zemljišta i njihov značaj za proizvodnju topola.
Topola 133/134: 41-47, Novi Sad.
Ž i v a n o v , P. i P. I v a n i s e v i c , 1986: Zemljišta za
uzgoj topola i vrba. U: V. Guzina (Ur.): Topole i
vrbe u Jugoslaviji. Institut za topolarstvo:
103-120, Novi Sad.
Ž i v a n o v , P., J. M a r k o v i ć i P. I v a n i s e v i c , 1987:
Rezultati istraživanja svojstava zemljišta i njihovih
proizvodnih sposobnosti za uzgoj topola i
vrba na području Hrvatske. Radovi Instituta za
topolarstvo, Novi Sad, Knjiga 18: 5-64.
SUMMARY: Pedological and vegetational research into riparian forests
of north-eastern Baranja was conducted during the summer of 2002. In each
of the 12 locations defined by micro-relief and flora a pedological profile was
opened in order to do morphological research and soil sampling for physicalchemical
analyses.
A total of six forest communities were identified in the study area: the purple
willow thicket (Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952), the forest of
almond willow (Salicetum triandrae Male. 1929), the forest of white willow
with bedstraw (Galio-Salicetum albae Rauš 1973), the forest of white willow
and black poplar (Šalici albae-Populetum nigrae Tx. 193 J), the forest of white
231