DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 118     <-- 118 -->        PDF

Slika 2. i 3. Žutokljuni plijenor snimljen ispod visećeg mosta na
rijeci Dravi 12. veljače 2004. godine
Iako se žutokljuni plijenor ponaša kao divlja ptica,
ostaje tračak sumnje u vjerodostojnost porijekla ove
ptice. Postoji sumnja da "naš" žutokljuni plijenor potječe
iz nekog zoološkog vrta susjednih zemalja ili je
možda "kućni ljubimac" nekog ljubitelja ptica? Pojava
rijetkih vrsta iz vrlo udaljenih zoogeografskih područja
nije nepoznata. Tako i u popisu ptičjih vrsta Parka prirode
"Kopački rit" i Podunavlja nalazimo vrste koje
IZVORNIK
Peterson, R., G. Montfort, P. A. D. Hollom,
(1985): Die Vogel Europas, 14., verbesserte
Auflage, Hamburg und Berlin.
Kralj, J. (1997): Ornitofuna Hrvatske tijekom poslijednjih
dvjesto godina, Larus, 46, 1-112, Zagreb.
Matvejev, S. D., V. F. Vasić, (1973): Catalogus
faune Jugoslaviae, Acadcmia scientarium et
artium Slovenica, I V/3, Ljubljaana
Rucner, D. (1955): Moja knjiga o pticama, Školska
knjiga, Zagreb.
336
potječu iz Južne Amerike (čileanski plamenac), Sjeverne
Amerike (šarena "harlekinova" patka), Indije (indijska
guska) i si, a sve su to "bjegunci" iz zooloških
vrtova ili parkova prirode, gdje su prvo donesene i
udomljene, a onda su pobjegle u prirodu i podivljale.
Bez obzira na tu mogućnost, pojava ove rijetke ptice
na Dravi zanimljiv je događaj koji zaslužuje pozornost
šumara, lovaca i ljubitelja prirode.
PODATAKA:
Hirtz, M. (1936): Kritische Beitrage zur Kenntnis der
Vogelwelt Jugoslaviens, Glasnik hrvatskog prirodoslovnog
društva 41^48: 161-230, Zagreb.
Bauer, K. M., G. Blotzheim, (1987): Handbuch
der Vogel Mitteleuropas, Band 1, Gaviiformes -
Phoenicopteriformes, 2., durchgesehene Auflage,
69-74, Wiesebaden.
Makatsch, W. (1969): Wir Bestimmen die Vogel
Europas, 2. Auflage, Leipzig.
Darko Getz