DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 115 <-- 115 --> PDF |
tor je decidirano predložio za kontinentalni dio Hrvatske prihvat fazana u kombinirano hranilištc. Rezultate istraživanja autor je obradio matematičko-statističkim metodama. Za potpun uspjeh postupka u kombiniranom prihvatilištu autor daje istražene i dokazane upute: 1. Izbor lokacije - 5 uvjeta 2. Površina zatvorenog i otvorenog dijela prihvatilišta (1 : 10) na bazi 500 fazana - 3 upute 3. Priprema površina - minimum 4 upute 4. Ograđivanje - 2 upute 5. Vegetacijski pokrov - 4 upute 6. Opremljenost objekata s alatom - zatvoreni dio 5 uputa i otvoreni dio 10 uputa Uz sve to čitatelj ove radnje spoznat će postupke s fazanima kao stoje hranjenje, pojenje, higijena, bolesti, vrijeme boravka fazana u pojedinim fazama, kalendar radova u prihvatilištu, proces odrastanja i podivljavanja. Autor je izradio i priložio nacrt s brojnim detaljima za kombinirano prihvatilište. Lovoovlaštenici koji u gospodarenju divljači imaju obvezu gospodarenja sitnom pernatom divljači, ovaj magistarski rad mogu koristiti kao priručnik. Na kraju želimo komentirati 3 zaključka. Prvi zaključak je da se gotovo svi gubici na ispuštenim fazanima događaju u lovištu. Toj se fazi podivljavanja premalo posvećuje pozornost. O odabranim površinama za umjetno uzgojene fazane treba cijelu godinu voditi brigu, a posebice prije, za i poslije ispuštanja fazanske divljači. Drugi zaključak odnosi se na potreban prostor za fazane, bez obzira na tip prihvatilišta. Treba osigurati 1 m2 za svakog fazančića starosti 7 - 8 tjedana. Unutar kombiniranog prihvatilišta ne smije biti nikakvih objekata koji bi narušavali mir. Omjer zatvorenog dijela kombiniranog prihvatilišta u odnosu na ukupnu površinu prihvatilišta treba biti 1 : 10. Zaključke autor završava tvrdnjom da je optimalni tip prihvatilišta za fazane u lovištima kontinentalnog dijela Hrvatske kombinirani tip. Nije nam poznato da se posljednjih godina netko bavio istraživanjima problema sitne divljači na znanstvenoj osnovi ili ista nisu publicirana. Stoga je autor i primio čestitke za takav doprinos lovnoj znanosti i praksi. Ne može se dati bolja ocjena tog magistarskog rada od one koju je dalo Povjerenstvo znanstveno nastavnog Vijeća šumarskog fakulteta, gdje pored ostalog stoji: "Sam rad po svom opsegu, broju istraživačkih parametara i u konačnici rezultatom, donekle prelazi okvire kvalifikacijskog rada - stručnog magistarskog rada - ali je bilo vrlo teško izostaviti bilo koji segment u istraživanju, obradi podataka i na kraju njihovoj interpretaciji, a da se pritom ne naruši cjelovitost rada". Time je Povjerenstvo htjelo izreći da je šteta što nije znanstveni stupanj umjesto stručnog. Nadamo se da će dolazak autora u HŠ d.o.o. pridonijeti stručnom gospodarenju sitnom divljači u lovištima kojima gospodare HŠ d.o.o., te da autor neće stati sa znanstveno-istraživačkim radom. Prof. dr. se. Dominik Raguž Mr. sp. VLADO JUMIC, dipl. ing. šum. obranio je magistarski rad 24. 7. 2003. godine Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. rođen je 13. svibnja 1965. godine u Grabovcu, kraj Kneževih vinograda gdje i sada živi. U Kneževim vinogradima završio je osnovnu školu, a srednju drvnotehnološku u Osijeku. Godine 1982. zapošljava se u lovnošumskom gospodarstvu "Jelen" kao poslovođa na pilani u Zlatnoj Gredi, te po potrebi radi i kao šumarski tehničar u Šumariji Tikveš. Kao dragovoljac sudionik je Domovinskog rata od 1991 - 1994. godine. Godine 1992. tijekom izvršavanja borbenog zadatka teže je ranjen u nogu. Ministarstvo obrane RH ga je kao invalida Domovinskog rata uputilo na daljnje školovanje na Šumarski fakultet u Zagrebu. Studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1994/95., a diplomirao je u svibnju 1999. Iste godine upisao je poslijediplomski studij smjera lovstvo na istom fakultetu. Zaposlen je u poduzeću HŠ d.o.o. na radnom mjestu revirnika u Šumariji Tikveš. Tijekom studija bio je jedan od glavnih osnivača lovačke sekcije Šumarskog fakulteta, a obnašao je i dužnost predsjednika sekcije. Objavio je je- 333 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 116 <-- 116 --> PDF |
dan znanstveno-popularni članak. Fakultetsko vijeće Šumarskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici 27. lipnja 2003. godine imenovalo je Povjerenstvo za ocjenu izrađenog magistarskog rada V. Jumića: prof. dr. se. Joso Vukelić - predsjednik, doc. dr. se. Marijan Grubešić - član, Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. se. Zvonimir Tucak - Poljoprivredni fakultet Osijek, član. Za mentora Vijeće je imenovalo doc. dr. se. Marijana Grubešića. Pred gornjim Povjerenstvom obranio je stručni magistarski rad 24. 7. 2003. godine pod naslovom: "Tjelesni i trofejni razvoj jelena običnog (Cervus elaphus L.) u državnom lovištu VII/4 - Garjevica". Rad je opsega 76 stranica i uređen je u 10 potpoglavlja. Za ovaj sažeti prikaz odabrali smo u kratkim crtama dijelove poglavlja metode rada, rezultate istraživanja te rasprave i zaključake. U poglavlju metode rada autor je predočio način prikupljanja podataka za potrebe rada. Podaci se odnose na 10 lovnogospodarskih godina, a analizirana su sva odstrijeljena grla te uzeti sljedeći parametri: datum odstrela, neto težina, vrijednost trofeja u CIC točkama, a od izmjere trofeja uzeti su: duljina grane, duljina nadočnjaka, duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg rogova između nadočnjaka i srednjaka te srednjaka i krune, težina rogovlja, raspon rogova i broj parožaka. Pri tomu je bitan podatak starost grla. U daljnjoj obradi podaci su uspoređivani s analognim podacima trofeja Baranje i lovišta Đurđenica. Rezultati istraživanja su brojni. U razdoblju od 10 godina u lovištu Garjevica odstrijeljena su 392 jelena ili 47 % od ukupnog odstrela. U prvih 5 godina odstreljivani su uglavnom srednjedobni jeleni. Međutim u drugih 5 godina politika odstrela je promijenjena, pa se težište odtrijela odnosilo na kategorije podmlatka i mladih grla. Trofejni razvoj jelena pokazuje pregled stečenih trofeja od 1992 - 2002. u medaljama: zlatnih 12 %, srebrnih 19 % i brončanih 24 %. Bez medalje je odstreljeno 45 % jelena. Autor je analizirao postizanje maksimalne vrijednosti mjerenja parametara trofeja prema dobi: - Duljina grane u 8 - 9-toj godini Duljina nadočnjaka u 10-toj godini Duljina srednjaka u 8 - 9-toj godini - Opseg vijenca u 10-toj godini Opseg između nadočnjaka i srednjaka u 10-toj godini Opseg između srednjaka i krune u 10-toj godini - Masa rogova u 9 - 10 godini - Raspon rogova u 9-toj godini Broj parožaka u 8 - 9-toj godini Prema iznijetome, nakon statističke obrade i grafičkih prikaza uočava se daje najviše elemenata roga postiglo svoj maksimum u starosti 9 -10-ta godina. Rezultat toga predstavljaju uzgojni zahvati, genetske osnove populacije kao i utjecaj ekoloških čimbenika. Autor naglašava tehnologiju uzgoja kao izuzetno značajan čimbenik za povećanje kvaliteta trofeja. Autor je zaključke rada napisao u 13 točaka. Neke citiramo: "Kroz promatrano razdoblje u odstrelnom kontingentu dominiraju jeleni u odnosu na telad i košute, a u kategoriji jelena dominiraju mlađa grla. Time se dobiva povećani prirast, a početak izlučivanja neperspektivnih muških grla pomiče se na pomladak i mlada grla. Kroz promatrano razdoblje ukupno je odstrijeljeno 22,4 grla jelenske divljači na 100 ha LPP. Godišnji odstrel je varirao od 1,2 do 4,5 grla na 100 ha LPP, s prosjekom od 2,2 grla na 100 ha LPP. Ovakav podatak govori o vrlo visokoj odstrelnoj kvoti, a maksimalna vrijednost nadmašuje prosjek Baranje. U intenzivnom lovnom gospodarenju proizvodi se i značajna količina mesa divljači (divljačine). U ovom je lovištu ona varirala od 4 038 kg (108,5 kg/100 ha LPP) do 15 327 kg (412 kg/100 ha LPP) godišnje". Navedeno Povjerenstvo dalo je visoku ocjenu ovom stručnom radu. U ocjeni se osobito ističe značenje da je autor odabrao područje istraživanja koje ranije nije bilo predmet sličnih radova, a danas postiže međunarodna priznanja u lovnom gospodarenju. U tom lovištu odstrijeljen je jelen čiji je trofej prvak Hrvatske. Povjerenstvo ističe daje u istraživanju jelena najviše rađeno u baranjskim lovištima, dok su ostala slična lovišta ostala manje obrađena, pa bi trebalo znanstveno obraditi ostala lovišta jelena običnog u Hrvatskoj, stoje preporuka i autora. Rad predstavlja vrijedan doprinos istraživanju jelena običnog, a stečeno zvanje daje poticaj autoru da nastavi istraživanja i time doprinese boljem gospodarenju tom vrstom divljači u Hrvatskoj. Prof. dr. se. Dominik Raguž 334 |