DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 115 <-- 115 --> PDF |
tor je decidirano predložio za kontinentalni dio Hrvatske prihvat fazana u kombinirano hranilištc. Rezultate istraživanja autor je obradio matematičko-statističkim metodama. Za potpun uspjeh postupka u kombiniranom prihvatilištu autor daje istražene i dokazane upute: 1. Izbor lokacije - 5 uvjeta 2. Površina zatvorenog i otvorenog dijela prihvatilišta (1 : 10) na bazi 500 fazana - 3 upute 3. Priprema površina - minimum 4 upute 4. Ograđivanje - 2 upute 5. Vegetacijski pokrov - 4 upute 6. Opremljenost objekata s alatom - zatvoreni dio 5 uputa i otvoreni dio 10 uputa Uz sve to čitatelj ove radnje spoznat će postupke s fazanima kao stoje hranjenje, pojenje, higijena, bolesti, vrijeme boravka fazana u pojedinim fazama, kalendar radova u prihvatilištu, proces odrastanja i podivljavanja. Autor je izradio i priložio nacrt s brojnim detaljima za kombinirano prihvatilište. Lovoovlaštenici koji u gospodarenju divljači imaju obvezu gospodarenja sitnom pernatom divljači, ovaj magistarski rad mogu koristiti kao priručnik. Na kraju želimo komentirati 3 zaključka. Prvi zaključak je da se gotovo svi gubici na ispuštenim fazanima događaju u lovištu. Toj se fazi podivljavanja premalo posvećuje pozornost. O odabranim površinama za umjetno uzgojene fazane treba cijelu godinu voditi brigu, a posebice prije, za i poslije ispuštanja fazanske divljači. Drugi zaključak odnosi se na potreban prostor za fazane, bez obzira na tip prihvatilišta. Treba osigurati 1 m2 za svakog fazančića starosti 7 - 8 tjedana. Unutar kombiniranog prihvatilišta ne smije biti nikakvih objekata koji bi narušavali mir. Omjer zatvorenog dijela kombiniranog prihvatilišta u odnosu na ukupnu površinu prihvatilišta treba biti 1 : 10. Zaključke autor završava tvrdnjom da je optimalni tip prihvatilišta za fazane u lovištima kontinentalnog dijela Hrvatske kombinirani tip. Nije nam poznato da se posljednjih godina netko bavio istraživanjima problema sitne divljači na znanstvenoj osnovi ili ista nisu publicirana. Stoga je autor i primio čestitke za takav doprinos lovnoj znanosti i praksi. Ne može se dati bolja ocjena tog magistarskog rada od one koju je dalo Povjerenstvo znanstveno nastavnog Vijeća šumarskog fakulteta, gdje pored ostalog stoji: "Sam rad po svom opsegu, broju istraživačkih parametara i u konačnici rezultatom, donekle prelazi okvire kvalifikacijskog rada - stručnog magistarskog rada - ali je bilo vrlo teško izostaviti bilo koji segment u istraživanju, obradi podataka i na kraju njihovoj interpretaciji, a da se pritom ne naruši cjelovitost rada". Time je Povjerenstvo htjelo izreći da je šteta što nije znanstveni stupanj umjesto stručnog. Nadamo se da će dolazak autora u HŠ d.o.o. pridonijeti stručnom gospodarenju sitnom divljači u lovištima kojima gospodare HŠ d.o.o., te da autor neće stati sa znanstveno-istraživačkim radom. Prof. dr. se. Dominik Raguž Mr. sp. VLADO JUMIC, dipl. ing. šum. obranio je magistarski rad 24. 7. 2003. godine Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. rođen je 13. svibnja 1965. godine u Grabovcu, kraj Kneževih vinograda gdje i sada živi. U Kneževim vinogradima završio je osnovnu školu, a srednju drvnotehnološku u Osijeku. Godine 1982. zapošljava se u lovnošumskom gospodarstvu "Jelen" kao poslovođa na pilani u Zlatnoj Gredi, te po potrebi radi i kao šumarski tehničar u Šumariji Tikveš. Kao dragovoljac sudionik je Domovinskog rata od 1991 - 1994. godine. Godine 1992. tijekom izvršavanja borbenog zadatka teže je ranjen u nogu. Ministarstvo obrane RH ga je kao invalida Domovinskog rata uputilo na daljnje školovanje na Šumarski fakultet u Zagrebu. Studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisao je 1994/95., a diplomirao je u svibnju 1999. Iste godine upisao je poslijediplomski studij smjera lovstvo na istom fakultetu. Zaposlen je u poduzeću HŠ d.o.o. na radnom mjestu revirnika u Šumariji Tikveš. Tijekom studija bio je jedan od glavnih osnivača lovačke sekcije Šumarskog fakulteta, a obnašao je i dužnost predsjednika sekcije. Objavio je je- 333 |