DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 113 <-- 113 --> PDF |
(Izvori; dr. Andrija Gostiša; Srne-Zagreb-1952., Stručne podloge za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj - 1994. i Lovstvo- Osijek 2001. prema autoru Bakošu i suradnicima 1988). Već i ovako krupne razlike u orijentacijskom normiranju brojnosti matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivne površine, kao i prepoznatljiva trajna oštećenja na hrastovim biljkama, daju nam za pravo ustvrditi kako svako lovište zahtijeva i nalaže precizno bonitiranje i dakako određivanje stanišno dopustive brojnosti, u ovom slučaju srneće divljači. Bilo bi nekorektno spomenuti daje često u pitanju i neodgovarajuća aktivnost lovoovlaštenika u poboljša- Slika 3. i 4. Trajne deformacije hrastovih biljaka oštećivanih odgrizom nju i stvaranju prirodnih uvjeta za osiguranje izdašne prirodne hrane u lovištima. Naši su davni prednici u gospodarenju lovištima vrlo dobro znali što to treba poduzimati, kako bi se na primjer srneća divljač vezala za stanište i činila na šumi bitno manje štete. Pred zimu, obarala su se stabla mekih listača, a kod svake sadnje unašale su se sadnice jarebike, brekinje, oskoruše, divlje jabuke i divlje kruške. Na odgovarajućim mjestima stimulirao se glog, trnina, kurika, svib, dren, vrbe i lijeska, dok su se mnoge male oranične površine uz rubove lovišta podređivale uzgoju sočnih krmiva. Zbog toga, buduće, revidirane Upute o bonitiranju lovišta moraju vrlo precizno ocjenjivati sve ekološke čimbenike koji predstavljaju temelj kod određivanja bonitetnih razreda za svaku vrstu divljači. I uz pretpostavku vrlo dobro izvršenog bonitiranja, stalna dinamika promjena u ekosustavima nalaže trajnu stručno kompetentnu kontrolu, koja će na svaki poremećaj u odnosima divljač-stanište odgovorno reagirati. Na sve te promjene, institucije nadzora moraju znalački i odgovorno reagirati, a količina šteta na šumi mora biti kriterij za obvezne gospodarske mjere u lovištu. Na kraju, opredjeljujem se i citirat ću točku 3. Zaključaka 6. Konferencije EUROPAFORUM FORSTVERVVALTUNG- a, održanog u organizaciji IUFRO, EFI (Europski šumarski institut) od 18-22. rujna 2002. u Drveniku: "Slijedom ustavnih odredbi u pogledu značaja i obveze očuvanja šumskih ekosustava, šumarsko- lovna struka Hrvatske jasno je opredjeljena za prirodni uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u onolikoj brojnosti koja ne ugrožava stabilnost staništa, proizvodnost općih dobara i drveta". Bilo bi dobro, kada bi država shvatila od koje je sudbinske važnosti ravnoteža unutar svih šumskih ekosustava te prepoznala da šumarska znanost i struka Hrvatske mora u budućnosti prihvatiti i ponijeti odgovornost za očuvanje stabilnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i potrajnosti svih sastavnica šumskih ekosustava Hrvatske. Tomislav Starčević 331 |