DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2004 str. 112 <-- 112 --> PDF |
divljači. Sažeto, može se izreći jednostavna a dobra misao: Brojno stanje divljači mora biti uravnoteženo s mogućnostima zdrave i izdašne prirodne prehrane, bez značajnijih šteta na šumi i poljoprivredi. Aktualna problematika gospodarenja šumskim ekosustavima bremenita je značajnom ugroženošću šumskih ekosustava sušenjem hrastika i degradacijom nizinskih staništa, ali isto tako u brdsko-planinskom dijelu, sušenjem jele ugrožena su najvrijednija staništa prebornih šuma bukve i obične jele. Posljednjih pet godina (1999-2003) prosječna značajna oštećenost kod hrasta lužnjaka (>25 % osutosti krošanja) kretala se u rasponu od 21,3 % do 30,2 % stabala, dok se značajna oštećenost obične jele u istom razdoblju kretala od 58,1 % do 70,3 % stabala. Takvo stanje značajne oštećenosti naših najvrijednijih gospodarskih vrsta drveća potvrđuje i podatak da je prosječni udio sanitarnih sječa u prethodnom prihodu kod hrasta lužnjaka u razdoblju od 1996-2003. iznosio čak 57 %, pa je prethodni prihod za hrast lužnjak, zbog sušenja, već u osmoj godini valjanosti ŠGOP-a prekoračio ukupno propisanu sječu hrasta lužnjaka za 1,581.677m3. Dakako daje takav razvoj događaja izazvao goleme teškoće u prirodnoj obnovi, posebno lužnjakovih sastojina. Sjedne strane degradacija staništa izazvala je veći udio grmlja i prizemnog rašća u sastojinama, što pogoduje svoj divljači, posebno srnećoj, no istovremeno, značajno su se povećale teškoće, opseg radova i troškovi u obnovi hrasta lužnjaka, kao i štete na pomlatku srneće divljači. Gospodarska jedinica hektara biljaka/ha Bukovac 99,53 13.670 Varoški lug 13,00 26.400 Novakuša-Sikava 95,76 11.347 Česma 117,98 10.251 Ukupno-prosječno 326,27 12.259 Brojčani podaci vrijednog i redovitog osmogodišnjeg utvrđivanja brojnosti pomlatka hrasta lužnjaka Slika 1. Posljedice višegodišnjeg odgrizanja vršnog izbojka 330 statističkom metodom prosječnog uzorka za Šumariju Vrbovec, razlikuju se po gospodarskim jedinicama od minimalno 10.251 biljke po 1 ha do maksimalnih 26.400 biljaka po 1 ha. Ipak, prosječan broj biljaka za Šumariju upozorava kako je ipak riječ samo o 12.259 biljaka hrasta lužnjaka po 1 ha, dok se kod normalnih prirodnih obnova, iskustveno, taj broj kretao između 30-50.000 biljaka po 1 ha. Osim brojnosti pomlatka, po davno predloženoj (i još uvijek neslužbenoj) Metodologiji utvrđivanja i obračuna šteta od divljači (Knepr J.), vršeno je i utvrđivanje količine netolerantnih šteta u postocima. Netolerantno oštećenje poglavito se odnosi na odgriz vršnog izbojka biljke. Taj prosječni podatak za Šumariju Vrbovec iznosi 50,8 %, a kreće se od 38-74 % oštećenih biljaka. Računski, to znači daje od prosječnog broja biljaka hrastovog pomlataka (12.259 biljaka po 1 ha) isto tako prosječno, a netolerantno oštećeno 6.227 biljaka po 1 ha. Ograđivanje svake lužnjakove površine u obnovi nalaže dodatno ulaganje od prosječno 3.564 EUR-a po 1 ha. Ako se zna daje ukupan godišnji prihod države od koncesija i zakupa lovišta svega 2,115.147 EUR-a, onda se vrlo brzo može zaključiti kako će troškovi ograđivanja vrlo brzo preteći prihode od lovozakupnine i koncesija, pa se opravdano postavlja pitanje stoje tu racionalno? Odgovore na ta pitanja davno nam je dala naša znanost, praksa i sva zakonska regulativa određenjem iz Zakona o šumama, koji u članku 40. određuje: "Od divljači, mogu se u šumi uzgajati samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta pravilnom gospodarenju šumama." Orijentacijski, normirana brojnost matičnih fondova srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivnih površina može se kretati; na I bonitetu ; od 60 do 100 grla na II bonitetu ; od 40 do 80 grla - na III bonitetu ; od 20 do 60 grla na IV bonitetu ; od 10 do 40 grla - na V bonitetu ; od 5 do 20 grla Slika 2. Skupo i nerazumno ograđivanje svake površine u obnovi |